Град

Bubnjari 4

Nastupom svoje sekcije mladih i najmlađih bubnjara, Studio „Maus“ proslavio je večeras, sa svojom publikom, 16. rođendan na koncertu pod nazivom “Mala škola rokenrola”. Na sceni „Kikindskog leta“ u dvorištu Kurije slavlje su uveličali i gosti iznenađenja – mladi rok bendovi koji stasavaju u ovom studiju.

Bubnjarska sekcija postoji manje od dve godine i nastala je na inicijativu polaznika Studija.

– Moj sin svira bubnjeve, to se svidelo njegovim drugarima i sve više njih počelo je da dolazi na individualne časove. Onda je jedan dečak predložio da zajedno vežbamo i nastupamo – kaže vlasnik Studija „Maus“, Dušan Linjački. – Već smo puno nastupali, zovu nas da otvaramo manifestacije. Deci uglavnom prenosimo ljubav prema rokenrolu i oni to vole.

Bubnjeve svira i Dušanova ćerka Milica, a devojčice čine polovinu sastava Sekcije. U studiju je nastalo i šest bendova dece uzrasta od sedam do 12 godina, koji su nastupili večeras. To su grupe: „Dogma“, „Feniks“, „Roj“, „Metal gejt“, „Bulke“ i „Čelični“.

Devetogodišnji Nikola Linjački iz benda „Metal gejt“ kaže da njihov bend izvodi uglavnom muziku iz naziva grupe, ali i rok.

– Sviram bubnjeve od četvrte godine. Imamo i jednu našu pesmu koju smo zajedno napisali – ističe Nikola.

Bend čine i Relja Dobromirov, Petar Srdić, Mihajlo Munćan i Momčilo Bjeljac.

– Plan je da budemo uspešni i da putujemo po svetu – dodaje Relja.

“Metalik gejt”

Sudeći po večerašnjem nastupu, kikindska rok-scena već ima formiranu bazu i rasadnik budućih rokera i metalaca koji vrlo predano rade na svojim karijerama.

“Bulke”
enigmate 1

Na 22. Susretima enigmata Srbije održanim proteklog vikenda u Kaću, članovi Enigmatskog kluba „Kikinda“ potvrdili su dominaciju u takmičarskim disciplinama.

Svake godine od 2015, kada je klub iz našeg grada prvi put nastupio na Prvenstvu Srbije, u Kikindu je stizao pehar za najuspešniju ekipu, pa je tako bilo i ovog puta.

Kikinđani su nastupili sa tri takmičarske ekipe koje su zauzele prvo, drugo i četvrto mesto. U pojedinačnoj konkurenciji Vanja Tomašev je pobedio u sastavljanju anagrama i rešavanju enigmatskih zadataka, pa mu je pripao pehar za najuspešnijeg učesnika Susreta

pasuljijada 4

U okviru Velikogospojinskih dana u Ruskom Selu, na stadionu FK „Crvena zvezda“ juče je održano je tradicionalno takmičenje u kuvanju pasulja.

Na „Pasuljijadi“ je učestvovalo 20 ekipa, što je više nego ranijih godina, rekao je predsednik Saveta Mesne zajednice, Dušan Marjanović i istakao da takmičari iz Stare Moldave, pobratimljenog mesta, redovno dolaze već gotovo dve decenije.

Manifestaciju su organizovala udruženja „Zavičaj moj“ i „Jedinstvo“, a prisustvovali su mu gradonačelnik Nikola Lukač, pomoćnik pokrajinskog sekretara za turizam, Milan Jarić, i predsednica Sportskog saveza Kikinde, Jelena Čudanov.

– Stvaranje kontakata i prijateljstava sa gostima jedan je od ciljeva druženja i Mesna zajednica i Grad će uvek podržati organizatore ovakvih okupljanja – rekao je Lukač.

Održavanje „Pasuljijade“ omogućio je i Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam.

– Sekretarijat podržava manifestacije po svojim konkursima i nama nije važno da li je u pitanju „Egzit“ ili neki manji događaj. Ovo je prilika da se prikažu karakteristike kraja, da pokažemo šta imamo u Vojvodini i Srbiji – rekao je Milan Jarić.

Istovremeno sa „Pasuljijadom“ na Fudbalskom stadionu održavao se Memorijalni turnir u fudbalu „Marinko Petrović“, a u večernjim satima i muzički program.

 

Rusko Selo hramovna slava 5

U Ruskom Selu danas se završava program obeležavanja seoske i crkvene slave. Protonamesnik Slobodan Diljakov, uz sveštenike kikindskog namesništva, služio je Svetu liturgiju u Hramu Uspenija Presvete Bogorodice. Liturgiji su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan.

– Danas smo sa meštanima Ruskog Sela da pokažemo zajedništvo, sabornost i  solidarnost u ovim izazovnim vremenima. Važno je da obeležavamo i crkvene i verke praznike jer je to nešto iskonsko i u dubini duše našeg naroda, u samoj je tradiciji i grada i svih seoskih mesnih zajednica koje se sada polako vraćaju na pravi put. U proteklom periodu mnogo smo uradili za ovu mesnu zajednicu i planiramo da tako bude i ubuduće, da unapređujemo ne samo ovo, nego i svako mesto na području Kikinde – rekao je Bogdan.

Parohija u Ruskom Selu osnovana je po naseljavanju solunskih dobrovoljaca, a prvog sveštenika mesto je dobilo 1926. godine. Hram Uspenja Presvete Bogorodice izgrađen je između 1934. i 1935. godine. Ikonostas i freske oslikao je akademski slikar Vladimir Zelinski iz Rusije.

U nastavku programa proslave Dana sela i Hramovne slave, u centru mesta biće organizovan buč, a u večernjim satima i muzički program.

IMG_1355 (Large)

Drugi dan Festivala na otvorenom na Starom jezeru premašio je očekivanja i potvrdio da vrhunski muzički sadržaji, iako već odavno nisu mejnstrim niti u centru medijske pažnje, već nadvladani daleko prisutnijim kičem i šundom, itekako privlače ogroman broj posetilaca svih generacija.

Da čuju i vide „Rok operu”, ekskluzivan muzički događaj koji je udružio snage orkestra i hora Srpskog narodnog pozorišta i novosadskog Big benda uz izvrsne soliste, publika je stigla ne samo iz Kikinde i okoline, već i brojnih drugih gradova, pa i susedne Rumunije. Prema procenama, na Starom jezeru okupilo se oko 10.000 posetilaca koji su uživali u vanvremenskim, antologijskim rok hitovima u posebnoj simfonijskoj izvedbi. Bilo je to 55. izvođenje „Rok opere”.

– Drago mi je da i u Kikindi predstavimo sve ono što smo radili u proteklih pet godina. Čestitam vam na novom festivalu, to je hrabar projekat Kulturnog centar i našeg, sada već, prijatelja Marka Markovljeva. Čast nam je što je veliki ansambl došao kod vas, vidimo da je koncert odlično primljen. Večeras smo izveli 22 velika, svetska hita rok grupa u simfonijskim obradama. Nastupilo je četvoro solista: Bojana Stamenov, Danka Adamov, Zoran Šandorov i Matja Zanata, kao i fantastični instrumentalni solisti novosadskog Big benda, uz orkestar i hor Opere SNP – rekao je Fedor Vrtačnik, dirigent i aranžer.

Publika je uživala u izvođenju nezaboravnih numera grupa Kvin, Dip Parpl, Led Cepelin, Jurop, Dors, Pink Flojd… Brojnost publike u kojoj je bilo svih generacija- od porodica sa malom decom preko tinejdžera pa do srednje generacije, ali i onih u trećoj dobi, pokazala je da se, suprotno uvreženom mišljenju, kvalitet i danas vrednuje i ceni. Posebnu draž drugoj festivalskoj večeri doprineo je ambijent Starog jezera, prostor koji od koncerta Zdravka Čolića pre 15 godina, nije privukao ovoliko posetilaca.

Nakon izuzetno posećenih i od publike oduševljeno dočekanih, jučerašnjeg koncerta klasične muzike na trgu, kod Spomenika žrtvama fašizma, i večerašnjeg muzičkog spektakla na Starom jezeru, koji je pratio i Noćni bazar, mnogo razloga za zadovoljstvo ima i „glavni krivac” za vrlo ambicioznu organizaciju prvog festivala „Kikinda open er” Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra.

– Ovo što ste večeras mogli da vidite je potpuno novo za naš grad, što mi je izuzetno drago, da smo uspeli da pokrenemo nov festival, događaj o kom će sugrađani i svi koji su večeras došli u Kikindu pričati još dugo. Koncert je spektakl u svakom smislu, svi muzičari na sceni su vrhunski profesionalci. Neverovatna priča za naš grad. Verujem da ćemo se još mnogo puta okupiti na Starom jezeru i da će ovaj prostor postati poznat po tome što se ovde dešava „Kikinda open er” festival – kazao je Markovljev i dodao da je bio na čelu tima koji je predano radio na organizaciji dnodnevnog muzičkog hepeninga.

Čestitke na uspešno održanom „Kikinda open er” festivalu uputio je i gradonačelnik Nikola Lukač.

– Moram da čestitam saradniku i prijatelju Marku Markovljevu koji ima viziju. Juče predivan koncert Gudačke reprezentacije Srbije, danas „Rok opera” potvrđuju da je Kikinda grad dobrih, ljudi sa idejama i vizijom. Veličanstven nastup divnih umetnika podario nam je večeri za pamćenje. Siguran sam da će Kikinda sa ovim festivalom biti stavljena na mapu kulture ne samo Srbije, već celog regiona, kao i da će „Kikinda open er” postati tradicionalan i da ćemo svim Kikinđanima i gostima priređivati spektakl- napomenuo je Lukač.

Drugi festival očekuje nas iduće godine, krajem avgusta, a organizatori imaju težak zadatak- da budu na istom nivou ili čak prevaziđu ovaj premijerni.

I „Noćni bazar” održan je na Starom jezeru

 

 

 

 

IMG_1209 (Large)

Nemamo more, jezero, reku…Ali da su bazeni Sportskog centra „Jezero” odlična lokacija za sve generacije, posebno tokom tropskih dana kada se živa u termometru bliži četrdesetom podeljku, svedoči prepun parking koji ćete prvo uočiti prilikom dolaska.

Naravno, za očekivati je da spas od vrućina veliki broj sugrađana potraži na bazenima u Kikindi i Banatskom Velikom Selu. Tako je i ovog, poslednjeg avgustovskog vikenda, nakon kog nam, prema prognozama meteorologa, sledi osveženje uz kišu.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Sajan 1

U nastavku proslave seoske i crkvene slave u Sajanu, posle prošlonedeljnih programa, ove subote KUD „Adi Endre“ iz ovog mesta organizovao je „Miholjske susrete – porodični dan“.

– Nama Sajancima, kao i Mađarima generalno, veoma je važan 20. avgust, jer se toga dana slavi Sent Ištvan, utemeljitelj mađarske države koji je ujedinio tadašnja plemena i primio hrišćanstvo, što je Mađarima bilo veoma bitno za opstanak u centralnoj Evropi. Naša Rimokatolička crkva je posvećena Sent Ištvanu, zato toga dana imamo crkvenu slavu, buč, a po Statutu Mesne zajednice, i Dan sela – izjavio je predsednik Saveta Mesne zajednice, Zoltan Tot.

Uoči prošlog vikenda, tokom višednevne proslave, gostovala je predstava iz Budimpešte, organizovani su koncerti i disko i retro večeri.

Programima u Sajanu prisustvovali su, u ime lokalne samouprave, Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta, i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

– Poštujemo mađarsku manjinu time što podržavamo obeležavanje važnih datuma, tim pre što je Sveti Stefan, odnosno Sent Ištvan jedan od svetaca i u Rimokatoličkoj crkvi i u Vaseljenskoj patrijaršiji, on je i srpski i mađarski svetitelj i treba zajedno da ga obeležavamo. Pružamo podršku mađarskoj nacionalnoj zajednici i mađarskom narodu pokazujući zajedništvo u ovim teškim vremenima. Želimo da naglasimo značaj zajedničkog rada na razvitku kulturnog nasleđa i multikulturalnosti, kao i da je poštovanje prava nacionalnih manjina veoma važno i u gradu i u Republici. Mi ćemo, kao Grad, pružati svu podršku da se ove relacije sve više utvrđuju – izjavio je Bogdan.

„Porodični dan“ Kulturno-umetničko društvo iz ovog mesta organizuje sedmi put. Postavljeno je mobilno igralište, za goste je priređen obilazak Etno-kuće Društva za negu tradicije i ekologije „Delibab“, svečani ručak, a zatim i kulturno-umetnički program u sali Doma kulture.

– Trudimo se da imamo sadržaje za sve uzraste. U programu učestvuju naš folklor i gosti, kulturno-umetnička društva iz okolnih mesta sa kojima sarađujemo, a članice „Delibaba“ priredile su izložbu slatkih i slanih peciva i kolača – njima smo, na svečanosti, dodelili diplome i zahvalnice za učešće – rekla je Šara Benjocki, predsednica KUD-a „Adi Endre“.

Ovo Kulturno-umetničko društvo vredno radi na očuvanju kulturne tradicije, a već su u toku i pripreme za proslavu 75 godina postojanja, koja će se održati 30. septembra.

Današnje programe u Sajanu podržali su Ministarstvo za brigu o selu, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Grad Kikinda, Mesna zajednica Sajan i Fondacija „Betlen Gabor“ iz Budimpešte.

Nadja 3

Nataša Dobrijević, profesorica matematike u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, ima samo 29 godina i jedan je od primera mladih, akademski obrazovanih ljudi, uz to sa deficitarnim zanimanjem koji su, po završetku školovanja, izabrali povratak u rodni grad.

Najmlađa profesorica u Gimnaziji i, sasvim sigurno, među najmlađima u gradu, Nataša je za katedru stala kada je od nekih svojih đaka bila starija samo pet godina.

– Privlačila me je škola, rad sa decom jer mi, kao profesori, imamo mogućnost da utičemo, da oblikujemo mlađe generacije, što je neprocenjivo – kaže Nataša.

Završila si teorijsku matematiku, ali si se ipak opredelila za rad u prosveti?

– Uvek sam volela da radim sa decom, u srednjoj školi sam držala časove i  pomagala u Kancelariji za mlade. Međutim, kada sam upisala teorijsku matematiku na Matematičkom fakultetu u Beogradu, htela sam da se bavim naukom. Pri kraju studija opredelila sam se za poziv profesora, da se vratim u Kikindu i da radim u školi. Kada sam se vratila, svi su me pitali zašto sam to uradila, zašto nisam ostala u Beogradu ili otišla u inostranstvo. Nas matematičara je zaista malo i dobila sam posao čim sam završila master studije. Mislim da su glavni razlozi za to što se mladi ne odlučuju da budu nastavnici, male plate i loša slika u društvu. Poražavajuće je i što mladi profesori izgube volju i elan sa kojim su počeli, možda baš zbog tih predrasuda o profesorima kao neradnicima koji su stalno na raspustima. Jasno je da se svako od nas poslu posvećuje na nekom drugom nivou, ali mislim da je generalizacija te profesije opasna.

Mnoge tvoje kolege žale se na nove generacije. Ti si im, po godinama, dosta bliska. Kako ti, kao mlad profesor, vidiš taj problem?

– Profesori se zaista dosta žale na decu, velike su promene u generacijama. I meni, koja nisam mnogo starija od njih, teško je da im se prilagodim. Ali ne mogu da kažem da su sva deca loša i neozbiljna, to su drukčije generacije, treba malo im se prilagodimo, ne treba imati hladan odnos. Ipak, vidim da nedostaju i poštovanje i razumevanje sa obe strane. Njima svakako nedostaje ozbiljnosti, znaju sva svoja prava, a ne znaju koje su im obaveze. Uz to, jako je velika umešanost roditelja kada se zaključuju ocene. Dolaze u školu tek na kraju.

Znači li to da se poštovanje nastavnika, profesora, stalno urušava?

– Status profesora se veoma primećuje u odnosu učenika prema nama. Većina ljudi ne zna da se naše radno vreme ne ograničava na 45 minuta časa, nas čekaju pripreme, izveštaji, analize, izrada prezentacija. Treba se uklopiti sa različitim generacijama i svakoj približiti gradivo na drukčiji način. Odnos sa decom u učionici mi prija, ali je administracija preobimna.

Šta te motiviše?

– Motiviše me mogućnost da probudimo radoznalost kod mladih ljudi, što je prilično izgubljeno. Ipak, ako bar u jednom učeniku uspemo da probudimo tu strast da sam počne da otkriva, to je za mene uspeh. Konkretno u matematici, znanje da rešavaju probleme kasnije može da im pomogne u rešavanju nekog životnog problema.

368339973_771758291363303_5847584582515975226_n

Naši sugrađani Lena i Filip, jedanaestogodišnji blizanci, nastavljaju humanitarnu akciju čiji je cilj prikupljanje pomoći za Damjana Petrova. Osvežavajuću limunadu nudili su na trgu, ispred dečijeg igrališta, a sutra će biti na drugoj lokaciji.

Kako se na muzičkom festivalu „Kikinda open er” očekuje veliki broj posetilaca,  Lena i Filip prodavaće limunadu na Starom jezeru, u okviru Noćnog bazara, sutra (nedelja) od 17 sati. Nakon što su saznali za njihov plemenit gest kojim žele da pomognu lečenje dvogodišnjeg sugrađanina Damjana, podršku Leni i Filipu pružili su iz Kulturnog centra, obezbedivši im dovoljne količine limuna za sutrašnju akciju.

Cena limunade biće 100 dinara, a naravno, svako može po želji i u skladu sa mogućnostima, da doprinese prikupljanju novčane pomoći.

O tome kako su došli na ideju da organizuju ovu akciju i da prihod ide u dobrotvorne svrhe, mama Danijela koja je zdušno podržala njihov humani gest, rekla je za KIKINDSKI portal:

– Majka malog Damjana Petrova je moja školska drugarica. Za njegovo lečenje potrebna su velika sredstva. Kada su mi deca rekla da žele da prave i prodaju limunadu i da zarađeni novac daju u humanitarne svrhe, odlučili smo da to bude za Damjanovo lečenje.

Podsetimo, sugrađanin Damjan Petrov je na porođaju ostao bez kiseonika što je dovelo do neuroloških oštećenja, a sredstva su potrebna za brojne medicinske tretmane: fizikalne terapije, logopedske i defektološke tretmane, specijalističke preglede, MRI dijagnostiku kao i za ortopedstva pomagala.

Nemojte propustiti priliku da uživate u jedinstvenom muzičkom spektaklu koji nas očekuje na Starom jezeru, a uz osvežavajuću limunadu i da budete humani.

 

Saranda

Broj turista iz Kikinde gotovo da se vratio na predkoronarni nivo, kažu u turističkim agencijama. Favorit je i dalje Grčka, ali je sve zanimljivija i jedna afrička destinacija.

U Turističkoj agenciji „Ksenos“ kažu da su im ovog leta bili posebno popularni kombinovani aranžmani – letovanje i turistički obilasci u jednom putovanju.

– Imali smo aranžmane za Italiju i Španiju – sedam dana obilaska gradova sa nekoliko dana kupanja koštalo je 200 evra, što je uključivalo prevoz i noćenja sa doručkom – kaže Stojanka Zuković, vlasnica Agencije.

Ona dodaje da je, kao klasično letovanje, sve popularniji Tunis. U predsezoni na severu Afrike letovalo se sedam dana za nepunih 500 evra, što je uključivalo i avio prevoz i „ol inkluziv“ smeštaj. Trenutno je cena za ovu destinaciju, za 11 noćenja, 1.400 evra za dve osobe.

– Grčka je standardno popularna. U postsezoni prvu polovinu septembra smo već rasprodali, a za drugu polovinu cena je sto evra po osobi sa smeštajem. U Tunisu je sezona kupanja sve do polovine oktobra i cene se, van sezone, vraćaju na predsezonski nivo – kaže Zukovićeva

I u Turističkoj agenciji „Oaza“ saznajemo da je povećan broj turista u odnosu na prethodne tri godine.

– Sezona jeste bolja ali još uvek nije uporediva sa godinama pre korone – ocenjuje vlasnik, Miroslav Brandić. – Kao i uvek, Grčka sa autobuskim prevozom dominira i čini tri četvrtine prodatih aranžmana. Cene su iste ili sasvim malo više.

S druge strane, poskupela jesu letovanja u Egiptu i u Turskoj, kaže Brandić.

– Prodaja aranžmana za Egipat značajno je manja. Na Crvenom moru su, u špicu sezone, temperature i preko 45 stepeni. Stranke to znaju i ne idu tamo u najtoplijim mesecima – objašnjava Brandić. – Najviše avio-aranžmana prodato je za Tunis, zatim za Tursku, i nešto malo za Španiju.

Po njegovim rečima, još jedna destinacija gubi na popularnosti. Albanska letovališta, Saranda i Ksamil, u koja se dosta putovalo 2021. i 2022. godine, sa porastom broja turista, čini se, podizala su i cene, pa su sada gotovo sasvim nezanimljiva.

– Crna Gora je, ovog leta, popularnija nego ranije, što je i mene iznenadilo, i uglavnom su se tražili aranžmani sa sedam noćenja. Mislim da su razlozi cena i blizina – kaže Brandić.

Sitonija

Kako saznajemo u ovoj agenciji, ako ste propustili apsolutno najjeftiniji aranžman u Grčkoj u predsezoni – 90 evra za 10-11 noćenja u Grčkoj, i dalje možete da uštedite u jesenjim mesecima. To je i preporuka za još uvek neodlučne koji tek planiraju letovanje.

– Definitivno preporučujem Sarti na Sitoniji, to je drugi prst Halkidikija. U drugoj polovini septembra 10 noćenja je 110 evra po osobi sa autobuskim prevozom. Inače, sada je idealno vreme i za letovanje u Egiptu – kaže Brandić.

On dodaje da je posebno olakšavajuća okolnost u aranžmanima za Sitoniju ta što postoji transfer iz Kikinde, čak, ukoliko ima dovoljno putnika, u grad stiže autobus, pa nema ni presedanja sve do Grčke, drugog prsta i sunca koje je, kažu, u ovo doba godine, najprijatnije.

Hamamet
error: Content is protected !!