Град

skola mobilni

Kako bi se povećala bezbednost dece na globalnoj mreži i podstaklo pravilno korišćenje elektronskih uređaja, u svim školama će, od 1. septembra, početi kontinuirana edukacija učenika. Po projektu ministarstava prosvete i unutrašnjih poslova, i u svim školama na nivou grada u sledećoj školskoj godini đake očekuju nova predavanja.

– U saradnji sa Policijskom upravom Kikinda biće organizovana predavanja i tribine kako bi se povećala bezbednost dece i mladih prilikom korišćenja interneta, uopšte elektronskih uređaja za komunikaciju koji su im dostupni. Tema će biti i ponašanje na internetu, a predavanja će biti održavana u svim školama, za sve đake, prilagođeno njihovom uzrastu – rekao je Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ “Žarko Zrenjanin”.

Farkaš napominje da je upotreba mobilnih telefona već zabranjena u toku nastave, ali i da postoje aktivnosti u kojima se oni koriste.

– Suština je u tome da se mobilni telefoni i slični uređaji pravilno upotrebljavaju i zato će ova predavanja biti korisna za đake, ali i za njihove roditelje jer nisu svi dovoljno upućeni – ističe Farkaš.

U učionice će 1. septembra ući oko pet hiljada đaka, od toga prvi put njih 450.

– Lokalna samouprava nastavlja prošle godine započetu akciju obezbeđivanja udžbenika za sve prvake, pa će i ove godine učenici prvog razreda u svim školama u Kikindi i selima dobiti besplatne nove knjige koje su već poručene – napominje Farkaš.

On dodaje da nedavno nevreme nije nanelo ozbiljniju štetu nijednoj školskoj zgradi, pa će nastava početi na vreme i u redovnim okolnostima. Takođe, policajci koji od proletos dežuraju u toku trajanja nastave i dalje će biti u svim školama od samog početka nastavne godine.

Bubalice 1

Tradicionalnim programom „Veče u šumi – Hajdemo na bubalice“ završena je višednevna proslava Dana sela u Iđošu.

„Veče u šumi“ održava se već tri decenije. U suton, meštani se okupljaju i kreću prema bregu na kraju Partizanske ulice, ka mestu na kojem su se, od davnina, okupljali u danima oko Preobraženja. Događaj je jedinstven po tome što je svako, ko je to želeo, mogao da se pojavi na „sceni“ i ispriča neku zanimljivu, najčešće smešnu, priču i tako osvoji srce svoje izabranice ili simpatije seljana.

„Bubalice“ dopuštaju i folklor, tamburaše i poeziju, krofne i kuvani kukuruz, sve što meštanima ulepšava ovaj praznik koji je i hramovna slavu. Ove godine program su uveličali i gosti iz Sajana, Mokrina i Kikinde. Jedan od običaja bio je i da se, radi zdravlja, uoči Preobraženja, prenoći u Crkvi Sabora Svetih Arhangela u kojoj se na praznik održava svečana liturgija.

– Tema ovogodišnje manifestacije je sećanje na hroničara Jovana Đurđulova koji je 1926. izdao „Iđošku hroniku“ u kojoj su zapisani običaji i narav naših i meštana  okolnih sela. Želimo da čuvamo tradiciju od zaborava, sve lepe običaje naših predaka – rekla je predsednica Saveta Mesne zajednice, Ivanka Grujić.

Proslava Dana sela u Iđošu trajala je sedam dana i meštani i gosti imali su priliku da uživaju u različitim programima: „Fijakerijadi“, „Krofnijadi“, kuvanju riblje čorbe, izložbama i književnim promocijama, predstavljanju iđoškog vina, turniru u malom fudbalu, sve u organizaciji različitih udruženja, klubova i organizacija u ovom mestu, a pod pokroviteljstvom Mesne zajednice i Grada.

367720556_6600290233350401_7306605663705238441_n

Priprema zimnice uveliko je u toku, a neizostavno je da kikindske domaćice za hladne dane pripreme kuvani paradajz. Berba svežeg i proizvodnja soka od paradajza počela je nedavno i trajaće do kraja septembra. Sugrađanin Jovan Suvajdžić već 25 godina proizvodi industrijski i konzumni paradajz i na njegovoj parceli u toku je druga berba.

-Paradajz je zasnovan na parceli od tri jutra. Od sorti imam „rio grande“, „lindu“, „jabučar“, „šljivar“. Proizvodnja je na otvorenom i sve zavisi od vremenskih uslova. Posla ima svakodnevno, pogotovo sada kada je počela berba  – ističe  Suvajdžić.

Uzgoj nije lak i počinje već tokom zime.

-Rasad za paradajz sam proizvodim. Ovaj posao počinjemo u februaru, martu, kako bi na vreme bio spreman za setvu na njivi. Pre nego što zasadimo rasad potrebna je adekvatna priprema zemljišta uz sve agrotehničke mere – napominje naš sagovornik.

Na polovini parcele Suvajdžić ima sistem kap po kap jer, kako kaže, bez navodnjavanja nema ni roda, što su i pokazale pethodne sušne godine.

-Godina za proizvodnju je šarenolika. Imali smo slučajeve da se u jednom danu promeni četiri godišnja doba, tako da ni sam ne znam da li da navodnjavam ili ne. Na sreću, moju njivu  zaobišao je led, a jaki vetrovi koje smo imali nisu naneli veliku štetu. Prošlonedeljna kiša usporila je branje, a kako čujem od drugih proizvođača, paradajza nema jer su vremenske nepogode učinile svoje. U jeku sezone angažujem i radnike na branju kao ispomoć, ali ih je sve teže naći, barem one kvalitetne – napominje Jovan Suvajdžić.

Paradajz minimalno tretira, samo onoliko koliko mora, jer mu je važno da proizvod bude što zdraviji.

-Ceđeni sok prodajem po ceni od 100 dinara za litru, a kuvani, flaširan, je duplo skuplji. Potražnja je velika i kupaca ima – rekao je Suvajdžić.

Preporučuje sugrađanima da kupuju voće, povrće i hranu uopšte, od domaćih proizvođača jer je najbolje jesti ono što rađa u sredini u kojoj se živi.

Pekmezijada 7

Na trećoj „Pekmezijadi“, takmičenju u kuvanju pekmeza od šljiva u Novim Kozarcima, u organizaciji Udruženja žena „Narcis“ pobedila je ekipa Udruženja žena „Novi Kozarci“. Drugoplasirane su članice Udruženja žena „Jedinstvo“ iz Ruskog Sela, a bronza je, takođe, ostala u selu-domaćinu, pripala je ekipi firme „Proizvodnja Jadranka“.

Tako je odlučio žiri koji su činile meštanke Gordana Mandić, Božana Bratić (nisu članice nijednog udruženja) i vitez kulinarstva iz Kikinde, Radovan Subin.

„Pekmezijadu“, od 2019. godine, organizuje Udruženje žena „Narcis“ iz Novih Kozaraca. U seoskom parku potrebno je skuvati pekmez po starim receptima, kažu organizatori.

– Ovo takmičenje dugo traje, pekmez se kuva 4-5 sati, pa su mnogi odustali od učešća. Pomogla nam je Mesna zajednica, kupili smo 200 kilograma šljiva i svaka ekipa je dobila po 15 kilograma, kao i tri kilograma šećera i dve gajbe drva. Trebalo je samo da donesu šerpe i da mešaju. Obezbedili smo svima i tegle i nalepnice – kaže Stoja Milinović, zamenica predsednice Udruženja.

Ona dodaje da su ideju da organizuju „Pekmezijadu“ dobile posle učešća na manifestaciji „Izađi mi na teglu“ u Kikindi.

Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice, ocenio je da Novi Kozarci postaju prepoznatljivi po broju manifestaacija.

– Imamo dva gastronomska programa, pored „Pekmezijade“ i „Pitijadu“ koju, septembra, organizuje Udruženje žena „Novi Kozarci“. Svrha postojanja udruženja je da pozitivno utiču na aktivnosti u našem mestu. To je Mesna zajednica prepoznala i, kao i lokalna samouprava, podržava njihov rad – rekao je Čavka.

U seoskom parku, uprkos izuzetno toplom vremenu, najzastupljeniji pekmez kuvalo je stotinak takmičara iz deset ekipa koje su stigle iz Kikinde, Nakova, Banatskog Velikog Sela, Ruskog Sela, Zrenjanina i Ostojićeva. Pripremljeno je oko 130 tegli ovog domaćeg proizvoda bez kojeg, čini se, ponovo neće biti nijedan špajz u toku zime.

tehnicka

U Tehničkoj školi završena je zamena dotrajale stolarije koju su zajednički finansirali Ministarstvo prosvete i Grad Kikinda. Sa ovim radovima stara stolarija upotpunosti je zamenjena na delu zgrade iz Svetosavske ulice.

– Sa 3,5 miliona dinara novu stolariju postavili smo na Biblioteci, u hodnicima i zbornici, a urađen je i novi portal na ulazu u školu. Pokrajinski  sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine opredelio je  našoj školi novac za rekonstrukciju tri toaleta u aneksu školske zgrade. Za ove radove utrošeno je 2,8 miliona dinara – kaže direktorica Milanka Halilović.

Tehnička škola ima 725 učenika i najveća je obrazovna ustanova u gradu. Zgrada u kojoj se nalazi je stara i potrebna su stalna ulaganja.

– Lokalna samouprava opredelila je milion dinara za zamenu oluka na Školskoj radionici koju imamo u okviru našeg objekta. Od grada smo dobili i 200.000 dinara za legalizaciju sale za fizičko vaspitanje koja se nalazi u ulici Braće Tatić. Prostor je u lošem stanju i kako bicsmo ga uredili, moramo prvo da ga ozakonimo. Na sali treba menjati krov koji prokišnjava, ali i sanirati svlačionice. Odobreno je i 150.000 dinara za izradu projektno-tehničke dokumentacije za sanaciju toaleta na tri sprata. Ova investicija procenjena je na 10 miliona dinara. Do kraja godine iz gradske kase dobićemo još 1,5 milion dinara za kupovinu kamiona koji nam služi u nastavi. Postojeći je iz 1994. godine i mora da se zameni – napomenula je Milanka Halilović.

Izradu tehničke dokumentacije za javljače požara i proširenje hidranstke mreže finansiraće nadležni Pokrajinski sekretarijat sa 1,2 miliona dinara, a nadležno Ministarstvo dodelio je 680.000 dinara kupovinu dva veb servera.

20230819_114522

Polaganjem venaca, svečanom sednicom, Liturgijom u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla, otkrivanjem biste Goluba Babića, obilaskom kuće Gavrila Principa, u Bosanskom Grahovu  obeležen je Dan opštine. Prema rečima Uroša Đurana, načelnika Opštine posle 28 godina od povratka prvi put je obeležen Dan opštine, a gost na svečanosti bio je i Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada.

-Bosansko Grahovo je u kantonu deset Bosne i Herecegovine i sada se ovde teško se živi. U toku je više različitih projekata čiji je cilj da se stvore bolji uslovi za život među kojima je rekonstrukcija glavnog vodovodnog sistema, uređenje više ulica, kao i važnih objekata. Puno toga treba uraditi, a malo je mogućnosti da sve to finansiramo sopstvenim sredstvima. Nadam se da će nam pomoći svi naši prijatelji, a ima ih puno. Bez većih investicija i otvaranja novih radnih mesta nema budućnosti. Očekujemo da realizujemo veliku investiciju za našu sredinu, izgradnju hotela. Za to je interes izrazio naš sugrađanin koji se vratio iz Amerike i u toku je privatizacija zemljišta kako bi se dobile sve potrebne dozvole za gradnju.  Smatram da će to pokrenuti razvoj Bosanskog Grahova i mnoge vratiti  u kraj iz kog su potekli – istakao je Uroš Đuran.

Preobraženje se u ovom mestu slavi odavnina, a da 19. avgust bude Dan opštine odlučeno je javnom raspravom. Ovaj crkveni praznik bio je i jedini predlog koji je stigao Opštinskom veću.

-Zajedno, sa našim prijateljima, obeležili smo, za njih, važan dan. Za Kikindu i Kikinđane važno je da nastavimo zajedničku saradnju. Imamo istorijske i kulturne korene i trudićemo se da  ih još više unapredimo. Na koji način možemo da pomognemo razvoju Bosnaskog Grahova bila je tema razgovora sa predstavnicima ove opštine. Prioritet Grahovljana je razvoj i otvaranje novih radnih mesta što će  vratiti mlade u ovu sredinu – dodao je Mladen Bogdan.

Pre rata devedesetih opština Bosansko Grahovo imala je oko 9.000 stanovnika, a danas ih je znatno manje. Tokom leta ima oko 1.500, a zimi hiljadu stanovnika.

 

 

 

Suncana jesen 2

Hor, orkestar, instrumentalni i vokalni solisti, pevačka grupa, dueti, pesnici i folklor Kulturno-umetničkog društva „Sunčana jesen“, predstavili su se svojoj deci, unucima, komšijama, prijateljima, sugrađanima, na koncertu održanom večeras u dvorištu Kurije. Ostvarivanje svojih umetničkih sklonosti i želju za druženjem objedinili su u Gradskom udruženju penzionera kojem KUD pripada.

Publiku su pozdravili predsednik Gradskog udruženja penzionera Milan Periz i protojerej Jovan Silaški.

– Drago mi je da je publika zadovoljna. Mi smo samo hteli da prenesemo poruku da vlasnici trećeg doba ne treba da budu samo to, nego da je potrebno aktivno da se uključe bar u svoje društvo, da ne budu usamljeni. Među svojima se lepše i lakše stari. Mi ni ne kažemo da smo stari, mi kažemo: mladost nam je umnožena – napominje predsednica KUD-a, Radojka Grujić.

KUD „Sunčana jesen“ je u decembru obeležio pola veka postojanja. U horu, folkloru, literarnoj, sportskoj, kreativnoj i solističkoj sekciji aktivno je oko 90 penzionera. Gradsko udruženje postoji od 1945. godine i sada ima 6,5 hiljada članova.

Vesna Kiurski, profesorica matematike u penziji jedna je od mlađih članica.

– Bila sam i u folkloru i u horu, ali sada, zbog problema sa nogom, samo pevam. Jedva čekam da ponovo počnem da odlazim na probe folklora. Posebno volim horsko pevanje, aktivna sam i u horu pri Hramu Svetog Oca Nikolaja. Motiv da se pridružim KUD-u bilo je druženje uz pesmu i igru. Kada ne uspem da dođem na probu, to mi mnogo nedostaje. Svojim vršnjacma koji su skoro postali penzioneri uvek preporučujem da se aktiviraju, pozivam ih da nam se pridruže. Ovo druženje nam je za dušu – kaže Vesna Kiurski.

Koncert je održan pod vođstvom umetničkog rukovodioca Milana Prunića Dume, uz pratnju Vladimira Kovačevića i na veliko zadovoljstvo publike za koju nije bilo dovoljno stolica. A ponosni vlasnici trećeg doba su, posle uspešnog nastupa, nastavili druženje u svom Udruženju.

368557137_837014684677721_2482026608004970900_n

U vrelom letnjem danu osvežavajuća limunada prija i okrepljuje, a ukoliko je kupite od jedanaestogodišnjih sugrađana, blizanaca Lene i Filipa, učinićete dobro delo i pomoći u prikupljanju novca za lečenje dvogodišnjeg Damjana Petrova. Lena i Filip limunadu prodaju na improvizovanoj tezgi kod dečijeg igrališta na gradskom trgu.

Kada su došli na ideju da organizuju ovu akciju i da prihod ide u dobrotvorne svrhe, mama Danijela zdušno je podržala njihov plemeniti gest.

– Majka malog Damjana Petrova je moja školska drugarica. Za njegovo lečenje potrebna su velika sredstva. Kada su mi deca rekla da žele da prave i prodaju limunadu i da zarađeni novac daju u humanitarne svrhe, odlučili smo da to bude za Damjanovo lečenje. Limunada je sveže ceđena, oni je donose, uvek je hladna i prija- kaže majka Danijela, glavni pomagač u ovoj Leninoj i Filipovoj humanoj priči.

Cena limunade je simboličnih 50 dinara, a prve reakcije sugrađana su veoma pozitivne. Pohvaljuju human gest i ukusnu limunadu.

Posle kratkog dnevnog predaha, Lena i Filip nudiće sugrađanima osvežavajući napitak danas ponovo od 17 sati, a ova akcija za Damjana Petrova biće nastavljena i narednih dana.

Prošetajte do trga, okrepite se limunadom i budite humani.

Podsetimo, sugrađanin Damjan Petrov (2) prilikom porođaja je ostao bez kiseonika što je dovelo do neuroloških oštećenja.  Sredstva su potrebna za brojne medicinske tretmane: fizikalne terapije, logopedske i defektološke tretmane, specijalističke preglede, MRI dijagnostiku kao i za ortopedstva pomagala.

 

djura skola 1

U toku su poslednje pripreme za novu nastavnu godinu u Osnovnoj školi „Đura Jakšić“. Ulaganja u ovu ustanovu su konstantna, a sve u cilju boljih uslova rada i obrazovanja.

-Škola je dobila sredstva od Ministarstva pravde, a po osnovu oportuniteta, u iznosu od 2,2 miliona dinara. Novac je utrošen na sanaciju toaleta na poslednjem spratu – saznajemo od direktorice Biljane Šimon.

I lokalna samouprava izdvojila je novac za uređenje škole. Ugrađena su nova vrata u prizemlju u učionicama u kojima će biti prvaci i učenici nižih razreda.

-Grad Kikinda opredelio je milion dinara. Pored zamene vrata, kupljeni su ormarići i đački stolovi za naše prvake, a hoblovan je i parket u tri učionice koji je bio u lošem stanju. Lokalna samouprava je naš najbolji partner i svake godine izdvoji sredstva kako bi naši učenici, ali i zaposleni, imali bolje uslove za rad – rekla je naša sagovornica.

U ovoj školi ima 408 đaka, od kojih je 43 učenika koji će prvi put sesti u školske klupe.

osmeh-vojvodine1

Izgradnja brze saobraćajnice koja će spojiti Bački Breg, na granici sa Mađarskom, i Nakovo ili Srpsku Crnju, na granici sa Rumunijom, trebalo bi ubrzo da počne najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim rečima, uskoro bi trebalo da bude potpisan ugovor za izgradnju ove saobraćajnice. Put kojem je „radno” ime „vojvođanski osmeh”, „smajli” ili „severna tangenta”, pokrenuće razvoj severa Vojvodine, cele pokrajine, a time i Srbije. Saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu. Biće izgrađeno 11 petlji, 12 površinskih raskrsnica i 152 mosta, nadvožnjaka i podvožnjaka.

Naš grad put će obići sa južne strane, a dalje nastavlja ka Nakovu, ili Srpskoj Crnji, i granici sa Rumunijom. Gradonačelnik Nikola Lukač još jednom je istakao značaj ovog puta za razvoj grada, ali i kompletnog Severnobanatskog okruga.

– Brza saobraćajnica spaja severoistok i severozapad severa naše Srbije, odnosno spaja istok i zapad Vojvodine. Za Kikindu će on  značiti povećanje investicionih potencijala kao i najbrže i najbliže povezivanje sa Koridorom 10 i auto- putem. Samim tim Kikinda će biti još bolje mesto za život, rad i podizanje dece. Ovakvi projekti omogućavaju kreiranje odličnog ambijenta za život i rad u našem gradu.

Saobraćajnica će se sastojati od četiri trake široke 3,5 metra  sa najvećom dozvoljenom brzinom od 100 kilometara na čas. Praktično, put  će od svih ovih šest gradova i opština ka Novom Sadu, i obrnuto, biti znatno ubrzan. Od Novog Sada do Sombora stizaće se za oko sat vremena, umesto dosadašnjih više od sat i po. Put do Kikinde biće skraćen za dvadesetak minuta, pa će od Novog Sada ka Kikindi biti brže preko Srbobrana i nove saobraćajnice, nego preko Zrenjanina. Sada je za taj put potrebno više od 90 minuta. Sombor i Kikinda sada će biti udaljeni samo 90 minuta vožnje novom saobraćajnicom, dok je do sada najbrži put bio preko Bačke Topole i Sente, za šta je trebalo izdvojiti više od dva sata.

Granični prelazi Bački Breg sa Mađarskom i Nakovo sa Rumunijom biće udaljeni manje od dva sata vožnje, dok su trenutno udaljeni tri časa vožnje.