Град

377478525_1261230231208900_8423051968760342133_n

Tradicionalni prijem priređen u Gradskoj kući povodom „Dana ludaje“ na jednom mestu okupio je prijatelje i goste Kikinde iz bratskih i susednih gradova, predstavnike pokrajinske i republičke vlasti, kao i javnog, privrednog kulturnog, sportskog, života grada. Da je naša najveća manifestacija prepoznatljiva u regionu potvrdio je i gradonačelnik Nikola Lukač pozdravljajući prijatelje našeg grada.

-„Dani ludaje“ su najveći porodični praznik svih nas Kikinđana. To je dan kada se porodice okupljaju, kada dočekujemo goste, a Kikinđani koji ne žive ovde, vraćaju se u rodni grad. Kikinda već 38. put za „Dane ludaje“ postaje najveća gostinska soba Evrope. Najlepše uspomene od detinjstva, vezuju nas za ovu manifestaciju. Drago nam je što ste svi vi došli da uveličate našu manifestaciju, i sigran sam da će u narednom periodu Kikinda biti još bolje mesto za život – istakao je Nikola Lukač.

 

 

Bližimo se jubilarnim, četrdesetim „Danima ludaje“, a kako se grad razvija i napreduje tako i ova manifestacija postaje bolja, naveo je narodni poslanik i šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- Zajedno možemo sve” u Skupštini Srbije Milenko Jovanov.

-Za dve godine Kikinda će imati zdravu pijaću vodu iz fabrike vode, pri kraju će biti brza saobraćajnica koja će nas na zapadu povezati sa Somborom, kao i sa koridorom 10 i sa drugim delovima Banata i Bačke. Imaćemo Opštu bolnicu koja će biti rekonstruisana. Kikinda napreduje, da li je to brzinom kojom bismo svi želeli, na žalost nije i svi bismo želeli da to bude brže. Procedure i pravila postoje i moramo ih poštovati. Neki vozovi, ne krivicom građana, nego onih koji su ga vodili, su propušteni i oni su nepovratno otišli. Sada pokušavamo da uhvatimo druge i mislim da će građani biti još zadovoljniji – precizirao je Jovanov.

Među gostima koji  borave u Kikindi bili su i čelnici iz Bugarske,  Rumunije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i prvi put iz Poljske iz grada Jaslo. Henrik Rak, predsednik opštine napominje da mladi dva mesta sarađaju i otuda inicijativa da se ona unapredi.

-Odbojkašice su učesnice takmičenja u Kikindi i naša želja je da povežemo Jaslo i Kikindu. Želimo da do kraja godine, a najkasnije do proleća potpišemo Sporazum o bratimljenju. Srbija je na evropskom putu i želimo joj da što pre postane član Evropskee unije kako bismo zajedno mogli da sarađujemo na zajedničkim projektima. Želja nam je da povezujemo institucije, škole, mlade – dodao je Henrik Rak.

Treći put u Kikindi, a drugi na „Danima ludaje“ je i ambasadorka Rumunije u Srbiji Silvija Davidoju.

-Manifestacija je sve bolja i veoma mi se dopada. Impresivno je to što je sve u znaku tikve i što čuvate tradiciju Banata. Kikinda čuva dugogodišnje prijateljstvo sa Rumunijom i hvala vam na tome – dodala je Silvija Davidoj.

I delegacija bratskog grada Kiškunfeleđhaza rado se odazvala pozivu da bude deo kikindske manifestacije.

-Imamo višedecenijsku saradnju koju oba grada neguju. Do sada smo realizovali nekoliko zajedničkih projekata i nadamo se da će ih biti opet. Ludaje teške nekoliko stotina kilograma prvi put video sam pre pet godina u Kikindi i moram da istaknem da sam ponosan što je moj sunarodnik uzgojio ludaju rekorderku i što su se i Mađari priključili „Danima ludaje“ – rekao je Laslo Bala, zamenik gradonačelnika Kiškunfeleđhaza.

Danijel Zrnić, član gradske uprave Prijedora ističe da rado dolazi u Kikindu.

-Kolege i ja dolazimo nekoliko godina na „Dane ludaje“, a posebnu notu ima i činjenica da smo povezani istorijskim vezama jer deo stanovništva ima korene u Republici Srpskoj. Svaki put se ponovo oduševimo manifestacijom i trudimo se da produbimo postojeću saradnju – rekao je Zrnić.

 

 

 

karving 3

Verovatno su, do danas, svi koji su čuli za „Dane ludaje“ ili ih posetili, saznali za gotovo sve gastronomske namene ovog „voćnog povrća“, kako se bundeva klasifikuje. Osim, možda, za jednu koja ludaji dodaje estetsku dimenziju, a to je njeno rezbarenje, odnosno karving.

Karving je, zapravo, rezbarenje svog voća i povrća, objašnjava Pavel Hrčan iz Kisača, samouki umetnik – karving majstor i master šef karvinga.

– Titulu master šef karvinga dobio sam u Češkoj. Učestvovao sam na mnogim takmičenjima, putujem po svetu, a u Kikindi sam četvrti put – kaže Hrčan.

Dodaje da je do sada rezbario gotovo svo voće o povrće osim višnje. Ludaja je, kaže, sada sasvim dovoljno zrela da može lepo da joj se rezbari kora.

– Malo je tvrda i teža za rad, ali zato dugo traje. Mene prepoznaju po cvetovima koje, uglavnom, rezbarim i to japanskom tehnikom – priča Pavel. – Ljudi mi prilaze, raspituju se za tehniku, žele da se fotografišu. Imam jako lepe utiske sa „Dana ludaje“, svaki put.

Za karving mastora „Dani ludaje“ možda budu posebno značajni jer mu danas, kako nam je rekao, stiže devojka iz Novog Sada koja želi da nauči ovu tehniku, pa možda, ovaj master šef dobije i svoju naslednicu koja će, takođe, od voća, pa i od bundeve, praviti umetnička dela.

gostinska soba 1

U svakom kutku velike gostinske sobe koja je, ovih dana, ceo naš grad, posetioci, ali i domaćini, mogu da pronađu nešto po svom ukusu. Sam program pod nazivom „Gostinska soba“ odvija se svakodnevno na maloj bini ispred Gradske kuće.

Program je otvorila Baletska škola iz Novog Sada, istureno odeljenje u Kikindi, a nastupaju kulturno-umetnička društva iz Kikinde i okolnih mesta, kao i posebni gosti – folklorni ansambl „Vlaško kolo“ iz Osanice i „Mladost“ iz Krepoljina, oba iz opštine Žagubica, kao i KUD „Kruna“ iz Srpskog Semartona u Rumuniji.

Evropski kutak Istočno Sarajevo 1

Gosti iz organizacija i udruženja koji na „Danima ludaje“ predstavljaju svoju turističku ponudu nalaze se danas u „Evropskom kutku“ na glavnoj raskrsnici na Trgu.

Branka Granzov je predsednica Udruženja „Probudi se“ iz Istočnog Sarajeva, rođena je Sarajka, ali ima jake veze sa našim gradom jer se udala za Kikinđanina.

– Muž je bio kod sestre u gostima i tako smo se upoznali. Naše udruženje ima stalnu saradnju sa Turističkom organizacijom iz Kikinde, predstavnici naše opštine takođe su ovde sa nama. Mi imamo „Dane tikve“ koje ćemo, deseti put, održati krajem septembra. Prošle godine najveća je imala 83 kilograma. Podneblje je drukčije, veća je nadmorska visina i brdski je teren, to su, uglavnom, „stambolke“ – kaže Branka.

Da predstave svoje udruženje, žene iz Istočnog Sarajeva pripremile su: ružice od oraha, baklave, tulumbe, urmašice i ručne radove, zatim sirup od ruže, od brusnica i od borovnice koje se, kažu, beru na dve hiljade metara, med od četinara za bronhitis. Kažu da Kikinđani i gosti najviše kupuju „zaljevene kolače“ jer toga ovde manje ima.

Turistička organizacija Opštine Žagubica Vojvođanima na „Danima ludaje“ nudi potpuno drukčije predele i zdravo okruženje.

– Predstavljamo sve znamenitosti Homolja, naše prirodne lepote i prirodnu hranu, med koji se vrca samo jednom i pastrmku sa samog izvorišta reke Mlave, kao i homoljski ovčiji sir. Turisti posećuju i Manastir Gornjak i Manastir Trška crkva iz 13. veka, kao i Crni vrh. Imamo lekovito bilje, čist vazduh i vodu. Kažu da, ko se napije vode iz Homolja, uvek tu i ostaje, to se meni dogodilo – kaže Ljiljana Marković.

Za kraj smo dobili srdačan poziv da, krajem oktobra, posetimo „Dane bilja i gljiva“ u Krepoljinu i da se, kako kažu naše gošće, upoznamo sve lepote srpske i vlaške kulture koje su, u ovim predelima, neraskidivo vezane stolećima.

frustuk 1

Subota na „Danima ludaje“, dan kada se održava centralna manifestacija – merenje najteže i najduže ludaje, ali i mnoge druge, tradicionalno je najposećenija od ranih jutarnjih sati. Zato je važno, prepoznali su domaćini, da se započne fruštukom i to banatskim. Veliki broj udruženja iz grada, iz okolnih mesta, ali i iz susedne Rumunije ponudilo je svoje specijalitete na Trgu između Pravoslavne crkve i Muzeja.

Pitama od ludaje pridružile su se sirnice, krompiruše, pa gomboce i čikovi, mnogo slatkih kolača i obavezan banatski, najjači doručak, hleb, mast i paprika.

– Sve smo spremile – pite sa krompirom, ludajom, sirom, pogačice sa čvarcima, lenje pite sa višnjama, vanilice, gibančice, a prodajemo i pekmez od višanja sa naše „Pekmezijade“. Ove godine najviše se jedu sirnica i pite sa ludajom, to smo već prodale – kaže Radmila Arambašić iz Udruženja žena „Narcis“ iz Novih Kozaraca.

Predstavnice Udruženja žena „Sveti Nikola“ iz mesta Radimna u Rumuniji prvi put su na „Danima ludaje“.

– Nismo znale kakva je manifestacija, pa smo za svaki slučaj pripremile mnogo toga, uglavnog slatkog, sok od ludaje, kolače s jabukama i orasima, i srpske i rumunske specijalitete – kažu predsednica Udruženja, Drina Marija Uturnić i Danijela Stepanović.

Njihovo udruženje, kažu broji 18 članica, a deset ih je stiglo u Kikindu. Dodaju da im se „Dani ludaje“ već veoma dopadaju i da će doći svaki put.

I ovogodišnji fruštuk bio je obilan, raznolik, a domaćice su pokazale da, bez obzira na to odakle dolaze, odlično spremaju sve banatske specijalitete. Cene doručka bile su već od 50 dinara po parčetu. Sudeći po gužvi i zadovoljstvu kuvarica, verujemo da je svako od posetilaca pronašao nešto po svom ukusu.

378121780_282246947925855_8170215883236419629_n

U okviru „Dana ludaja” otvoren je  16. Mini sajam preduzetnika. Organizator je Opšte udruženje preduzetnika, a cilj je afirmacija, pre svega lokalnih proizvođača. Tokom dva dana izlaže 60 preduzetnika, a sve njih na otvaranju su pozdravili Boško Vučurević, direktor Privredne komore Vojvodine, Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika i Siniša Pašić, predsednik kikindskih preduzetnika. Sajam je posetio i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, predstavnici Privredne komore Srbije i Kikinde, pokrajinski poslanik Miodrag Bulajić i drugi gosti.

Privredna komora Vojvodine pomaže brojnim podsticajima sa akcentom na žensko preduzetništvo.

-Otvoreni  su konkurs za razvoj ženskog preduzetništva, za start apove, kao i za razvoj savremenih i najnovijih tehničko-tehnoloških inovacija. Apelujem na preduzetnike da prate republičke i pokrajinske konkurse, kao i razvojnih agencija i pronađu odgovarajući konkurs koji će im pomoći u napredavanju – rekao je Vučurević.

Lokalna samouprava podržava mala i srednja preduzeća lokalnih preduzetnika koji se suočavaju sa brojnim izazovima, dodala je Dijana Jakšić Kiurski.

-Bez podrške grada i viših instanci oni ne mogu da opstanu. Sve je poskupelo, naročito novac, i nije dobro zaduživati se. Grad je ove izdvojio tri miliona dinara, i u skladu sa potrebama koje su iskazali sami preduzetnici, sredstva su dodeljena za 16 preduzetničkih radnji. Ovakva sajamska manifestacija odlična je prilika da se razmene iskustva, da preduzetnici postanu vidljiviji kupcima, da se međusobno povežu – napomenula je Dijana Jakšić Kiurski.

Siniša Pašić rekao je da je, kao jedini privredni događaj ove vrste u gradu, Mini sajam preduzetnika veoma važan.

-Proizvođači imaju priliku da izlože svoje proizvode i predstave se građanima i gostima grada, kao i  da ostvare važne kontakte. Svake godine sajam ima sve više izlagača i interesovanje je sve veće – istakao je Siniša Pašić, predsednik Opšteg udruženja preduzetnika.

Izlažu i gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske koji su raspoloženi za dugoročniju saradnju.

IMG_8051-scaled-pusvonfnszcuhxbiy11k2jop4rg8xzisux4k4ld8e0

Centralni dan 38. „Dana ludaje” je subota 16. septembra. Već od 10 sati „Banatski fruštuk” obradovaće sva čula sladokusaca. Sa slanim i slatkim đakonijama, specijalitetima sa ludaje, jelima koja vraćaju u detinjstvo, tradicionalnom kuhinjom predstaviće se udruženja žena sa teritorije Grada i okolnih mesta. Vredne domaćice pripremaju se za ovaj dan i sa radošću očekuju posetioce, kako bi ih ugostile.

 

Deo Gradskog trga biće pretvoren i u Evropski kutak. Ove godine predstaviće se gosti iz osam gradova među kojima su predstavnici Istočnog Sarajeva koji tradicionalno posećuju Kikindu i podržavaju našu najveću manifestaciju, Valjeva, Lopara, Nove Crnje Zrenjanina.

Najlepša gostinska soba  u Evropi imaće i muzičko-scenski program koji će  okupiti  izvođače iz grada i svih mesnih zajednica. Predstaviće se i gosti kulturno-umetnička društva iz Rumunije i Osenice i Krepoljina, okolina Žagubice. Da li će novi rekord biti postavljen ove godine, saznaćemo u subotu na Trgu, centralna manifestacija počeće u 17 časova.

Ne propustite!

377337523_1434342540744122_6519762964398646771_n

Energičan, prepun pozitivne energije, ali i nostalgije bio je popularni dr Nele Karaljić na konceru u Kikindi u okviru 38. „Dana ludaja“. Zajedno sa bendom „Osiromašeni uranijum“ priredio je Kikinđanima veče za pamćenje, naročito onima koje je izveo na binu kako bi zajedno sa njim i članovima Ju grupe otpevao čuvenu pesmu „Dan republike“. Useledili su i drugi hitovi „Balada o Pišonji i Žugi“, „Javi mi, ja ću čekati“ .

-Bilo je uzbudljivo i svaki konecert ima svoju priču. Večeras  je bilo jako lepo. Srećan sam i zadovoljan kada vidim nasmejana lica, a večeras je samo takvih bilo u Kikindi – otkrio nam je svoje impresije dr Nele Karajlić.

Neposredni kontakt sa publikom odlika je koja krasi muzičara koji već punih tri i po decenije nastupa na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Nije izostao ni u našem gradu.

-Tradicija je da neko iz publike otpeva pesmu sa nama. Ostali smo joj verni i u Kikindi. Čast je nastupati isto veče sa Ju grupom. Odrastao sam uz njihovu muziku, bio sam osnovac kada su počeli da sviraju i bili su nam najveća prepreka u učenju, jer je uvek bilo lepše slušati njihove pesme nego učiti lekcije. Duboko su me dirnuli kada su izašli na binu – rekao je Karajlić.

Iako je koncert završio u ranim jutarnjim satima, Nenad Janković, poznatiji kao dr Nele Karajlić, poželeo je čorbu od ludaje, za koju tvrdi da mu je omiljena.

377657769_853386506144802_6001816931974817340_n

Rok veče  38. „Dana ludaja“ otvorila je Ju grupa. Popularni Jelići, braća Dragi i Žika, grupu su osnovali sedamdesetih godina prošlog veka i tako su oformili najdugovečniju rok grupu u Srbiji. Pridružio im se i Petar Jelić, a mnogobrojnu publiku u Kikindi podigli su na noge vanvremenski hitovima: „Dunave“, „Od zlata jabuka“, „Odlazim“ , „Dunavom još šibaju vetrovi“, „Crni leptir“, Čudna šuma“ i drugim.

-Kikinde se sećam još iz sedamdesetih godina prošlog veka, kada smo počinjali. Nedaleko od centra postoji Staro jezero gde smo mi dolazili. Saznali smo i da je glumica, vaša sugrađanka, Vesna Čipčić svojevremeno na tom prostoru vozila „vespu“. To sam zapamtio i vezujem za Kikindu. Večeras smo imali odličan koncert i voleli bi da dođemo u Kikindu kada je posete sove, ali i da vidimo jednu od najlepših ulica na svetu koju imate. Grad je prelep, a publika je sjajna – preneo nam je svoje utiske Dragi Jelić.

Nakon dvočasnovnog koncerta, Dragi i Žika, istakli su da rok u Srbiji živi i da ima svoju vernu publiku.

-Ima dosta mladih bendova koji vredno i predano rade, ali nemaju podršku koju smo mi nekada imali. Sada su podrška kompjuteri i društvene mreže, u koje se ne razumem najbolje. Za rokenrol u Srbiji nikada nije bilo lakih vremena, ali on je uvek istrajavao – istakao je Dragi Jelić.

Ju grupa na sceni je 63 godine, a 1970. godine odlučili su da publici predstave sopstvene kompozicije.

-U to vreme odabrali smo pravac koji je bio neizvestan, ali se dobro pokazao. I danas, u Srbiji, rokenrol postoji. Veoma je živ, ali od devedestih kao da su se mnogi trudili da ga minimalizuju. Na sreću to se nije desilo i u poslednjih nekoliko godina ovaj muzički pravac ponovo je u ekspanziji  i sve više je zastupljen u našoj zemlji – dodao je Žika Jelić.

 

Poljski arheolozi u muzeju 3

Izložba „Borba sa zubom vremena – dokumentovanje i rekonstrukcija svetske baštine – poljsko iskustvo“ otvorena je večeras u galeriji u prizemlju Narodnog muzeja.

Otvaranju je prisustvovao Njegova ekselencija, ambasador Poljske u Srbiji, Rafal Perl kojeg su dočekali gradonačelnik, Nikola Lukač i direktorica Muzeja, Lidija Milašinović.

– Izuzetno mi je zadovoljstvo i čast jer je Ambasada Republike Poljske izložbu posvećenu arheolozima i njihovom radu na najpoznatijim nalazištima odlučila da predstavi u Kikindi i upravo na manifestaciji „Dani ludaje“. Mi negujemo dobre odnose sa Poljskom, imamo i goste iz ove zemlje i nadamo se produbljivanju saradnje – rekao je gradonačelnik Lukač. pozdravljajući visokog gosta.Poljski arheolozi-konzervatori među najiskusnijima su u svetu. Ekspertsko iskustvo sticali su nakon Drugog svetskog rata na sopstvenom primeru izgradnje Varšave i drugih postradalih poljskih gradova.

– Izložba dokumentuje aktivnosti poznatih arheologa na najčuvenijim svetskim arheološkim lokalitetima, to je priča o važnosti arheologije – istakla je direktorica Muzeja, Lidija Milašinović. – Arheološko nasleđe je veoma važno, ono je iz perioda bez granica, nacija i podela po državama. To je naša zajednička prošlost, naša svetska baština.

Izložbu je otvorio Njegova ekselencija, ambasador Perl, i najavio novu saradnju dve države u ovoj oblasti

– Drago mi je da od danas u Kikindi možemo da pokažemo da je poljska arheologija poznata u svetu. Uskoro će biti potpisan ugovor o saradnji između fakulteta u Varšavi i u Beogradu jer postoje planovi o poljskoj arheološkoj misiji u Srbiji. U početku će to biti Viminacijum, ali nije isključeno da će biti i arheologa koji će raditi u Kikindi – rekao je Perl.

Dokumenti izloženi na ovoj edukativnoj i zanimljivoj postavci prikazuju dostignuća poljskih arheologa na lokalitetima u SAD-u, Peruu, Vijetnamu, Egiptu, Sudanu, Jermeniji, Gruziji, Siriji, Tanzaniji i Boliviji. Izložba će biti dostupna do 25. septembra.