Град

BOGDAN MLADEN

Vlada Republike Srbije usvojila je, na predlog Ministarstva rudarstva i energetike, izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu koje će omogućiti većem broju građana da dobije popust za električnu energiju, gas ili grejanje.

 

– To znači da će penzionersko domaćinstvo koje ima ugovor o snabdevanju električnom energijom na svoje ime, a čija penzija ne prelazi 21.766,26 dinara, moći da ostvari pravo na dodatno umanjenje računa u iznosu od hiljadu dinara tokom grejne sezone. Izmenama Uredbe pravo na umanjenje računa za električnu energiju, gas ili grejanje imaće i domaćinstva čiji su članovi ostvarili pravo na uvećanu novčanu socijalnu pomoć. Pored toga, novina je i da se postupak za utvrđivanje statusa energetski ugroženog kupca pokreće po službenoj dužnosti, što je mnogo lakši put ostvarivanja prava za najstarije sugrađane koji nisu u mogućnosti da lično podnesu zahtev – istakao je predsednik gradske Skupštine Mladen Bogdan.

Za informacije i pitanja o statusu ovog prava, kao i za podnošenje zahteva, građani mogu da se obrate zaposlenima u kancelariji broj šest u Gradskoj upravi. Za podnošenje zahteva neophodna su sledeća dokumenta: dokaz o visini penzije odnosno penzioni ček, ugovor o snabdevanju tačnije poslednji račun za isporučenu električnu energiju i očitana ili fotokopirana lična karta.

386858843_1539379620134137_8990872052318714467_n

Izgradnja atmosferske kanalizacije nastavljena je u ulici Jaše Tomića od Vojvode Putnika do Kralja Petra Prvog. Deo ulice od Vojvode Putnika do Dositejeve zatvoren je za saobraćaj s obzirom na to da je prekopana.

Ovo je nastavak projekta vrednog 150 miliona dinara koji zajednički finansiraju  Grad i Pokrajinska vlada, na čelu sa predsednikom Igorom Mirovićem, koji je nedavno sa predstavnicima Grada, pokrajinskim i republičkim poslanicima obišao gradilište u Semlačkoj ulici.

Kako saznajemo na licu mesta, stare i dotrajale cevi biće zamenjene novim, većeg promera u dužini od 400 metara. Ulica će biti zatvorena za saobraćaj fazno, kako će i teći radovi. Izvođač radova je firma „Potiski vodovod“ iz Horgoša, i kako nam je rečeno na gradilištu, od instalacija koje se nalaze na ovoj trasi zavisiće dužina radova. Postojeća kišna kanalizacija nije bila adekvatna i nije mogla da odvede svu kišnicu.

Isti posao uradiće se u delovim ulica Dušana Vasiljeva, Braće  Laković i Semlačke. Radovi su počeli krajem avgusta i biće gotovi do kraja godine. Podsetimo i da je samo u ovoj godini Vlada Vojvodine podržala kapitalne investicije u naš grad sa 800 miliona dinara. Pored atmosferske i fekalne kanalizacije, ulaže se u škole i vrtiće, putnu infrastrukturu, u sela  gde će biti izgrađena četiri postrojenja za preradu pijaće vode.

400161113_1479525976169625_2232042459317398921_n

U Mesnoj zajednici Banatska Topola počele su pripreme za radove u centru sela. Asfaltiraće se deo Oslobodilačke ulice i izgraditi nova parking mesta, saznajemo od Nedeljka Cimeše, predsednika Saveta MZ.

-Poslednjih 100 metara Oslobodilačke ulice nije presvučeno novim slojem asfalta. To će biti urađeno u narednom periodu, a izgradiće se i novih dvadesetak parking mesta. U ovoj ulici problem je i stara kišna kanalizacija odnosno drenaža. Cevi su ispucale i šahtovi su zapušeni. Pre asfaltiranja cevi i šahtovi će se zameniti novim kako bi atmosferska kanalizacija bila u fnkciji. U ovom delu ulice problem meštanima predstavlja kišni period jer voda ne otiče i zadržava se na kolovozu i trotoaru. Sada će ovaj problem biti rešen – rekao je Cimeša.

U ulici Vuka Karadžića, koja je i glavna saobraćajnica, biće zakrpljene udarne rupe dok će u Kikindskoj ulici biti sanirana oštećena bankina.

-Radovi se finansiraju iz gradskog budžeta, a lokalna samouprava uvažila je sve naše sugestije o tome šta je najvažnije uraditi u selu. I meštani su agilni tako da zajednički gradimo prvi pravoslavni hram u selu. Crkva Svetog Petra i Pavla napreduje željenom dinamikom i polako niču zidovi ovog objekta – dodaje naš sagovornik i napominje da će se na potesu, od postojeće crkve do marketa u centru sela, nasuti greban asfalt koji će omogućiti nova parking mesta.

Osim toga Topolčani su uz pomoć Dobrovoljnog vatrogasnog društva i poljoprivrednog gazdinstva Čavić organizovali akciju čišćenja pravoslavnog i katoličkog groblja. Ovom prilikom odneseno je tri tone otpada.

 

396628916_1382970015955513_3939737840498010419_n

Učenici, zaposleni i gosti u adaptiranoj sali za fizičko vaspitanje proslavili su 73. rođendan Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Već po tradiciji, na ovaj dan uručena su priznanja najboljima u učenju i sportu iz prethodne generacije. Tako su Vladislava Petrović, učenica generacije i Teodora Stančić, sportistkinja generacije primile zaslužene nagrade.

-Puno truda i rad uložila sam da postanem đak generacije i uvek mi je drago kada ponovo dođem u svoju školu. Želja mi se ostvarila, a titula mi je podstrek da i u srednjoj školi, Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, nastavim da ređam uspehe – otkrila nam je Vladislava.

Plivačica Teodora Stančić, takođe je upisala Gimnaziju.

-Uvek mi je bilo drago kada predstavljam svoju školu na takmičenjima. Osvojila sam medalje koje su mi bile na ponos, ali i podstrek da budem još bolja. Trudiću se da ostvarim još bolje rezultate  u sportu  – saznali smo od Teodore.

U okviru Fonda „Velinka Tešin“ za izuzetne rezultate na polju srpskog jezika i književnosti nagrađene su i Đurđina Petrović, Dunja Rađenović, Teodora Ivetić i Tijana Stojković.

Ivan Pantelić, direktor škole nije krio zadovoljstvo što je priredba organizovana u sali za fizičko vaspitanje koja je nedavno dobila potpuno novi izgled.

-Sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu u iznosu od 3,6 miliona dinara rešili smo dugogodišnji problem i zamenili prozore na fiskulturnoj sali i spravarnici. Do kraja godine imaćemo i novu, multifunkcionalnu podlogu, u dvorištu, u delu gde je košarkaški teren. Isti sekretarijat za ovaj projekat odobrio nam je 3,1 milion dinara. Zajedničkim ulaganjem NIS-a i Grada u školu će biti uloženo i sedam miliona dinara. Preko konkursa „Zajednici zajedno“ dobili smo 3,9, a Grad će uložiti još 3,2 miliona dinara  za zamenu dela krovne konstrukcije i crepa iznad  fiskulturne sale i kabineta za muzičku kulturu – precizirao je Ivan Pantelić.

Koncertu koji su povodom Dana škole priredili hor i solisti na instrumentima prisustvovali su članovi Gradskog veća Nebojša Jovanov i Valentina Mickovski.

-Višednevnom obeležavanju rođendana podjednako se raduju učenici koji su uključeni u sve aktivnosti i zaposleni. Lokalna samouprava podržala je sve projekte škole obezbedivši sredstva za projektno-tehničku dokumentaciju. Tako je sve bilo spremno da škola aplicira i da zajedno učinimo sve da naša deca imaju modernu i savremenu nastavu – precizirala je Mickovski.

Zgrada OŠ „Vuk Karadžić“ izgrađena je 1895. godine i jedna je od najstarijih u Kikindi. Osnovana je 1950. godine i bila je jedna od četiri osmoletke. Od 1952. godine nosi ime Vuka Karadžića, a školu pohađa 365 đaka.

 

 

 

 

 

 

 

CDA_5005

Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, podneo je zahtev za hitan sastanak sa predstavnicima kompanije “FCC Kikinda d.o.o,” imajući u vidu da u Gradsku upravu masovno stižu pritužbe građana u vezi sa računima za iznošenje i transport komunalnog otpada za oktobar mesec 2023. godine, fakturisanih udruženjima građana, preduzetnicima, zadrugama i sličnim privrednim subjektima koji su registrovani na adresi koju dele sa još nekoliko privrednih subjekata ili su registrovani i obavljaju delatnost u okviru stambenog prostora u kojem žive.

– Pošto se takvim načinom obračuna kod većine privrednih subjekata vrši neopravdano dupliranje obaveza po osnovu iznošenja i transporta komunalnog otpada, kao i zbog nemogućnosti da ostvare svoja prava u direktnoj komunikaciji sa nekim iz kompanije „FCC Kikinda“, revolt građana i pritisak na Grad Kikindu je ogroman, pa iz tog razloga, poštujući partnerstvo „FCC Kikinda“ i Grada, zahtevam hitan sastanak sa predstavnicima kompanije, kako bismo rešili sve probleme, pre svega u načinu obračuna i fakturisanja, a na dobrobit građana Kikinde – navodi se u zahtevu gradonačelnika Nikole Lukača.

Slava PJP 1

Sekcija veterana posebnih jedinica policije, danas je obeležila svoju krsnu slavu, Mitrovdan u hramu Svetih Kozme i Damjana. Slavski obred služio je protojerej Boban Petrović, starešina Hrama.

Slavi su prisustvovali predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski i predstavnici drugih udruženja.

Nakovo Lunga 1

Na današnji dan, 2014. godine tadašnji premijeri Srbije i Rumunije Aleksandar Vučić i Viktor Ponta svečano su otvorili međunarodni granični prelaz Nakovo – Lunga. Otvaranje prelaza olakšalo je komunikaciju građana sa obe strane granice, ali i osnažilo ekonomske, privredne i kulturne veze. Ove godine,18. maja, svečano je obeležen prelezak milionitog putnika. Bila je to državljanka Evropske unije sa ličnim dokumentima Hrvatske.

-Od datuma trajnog otvaranja, do 6. novembra ove godine granični prelaz Nakovo – Lunga prešlo je 1.065.393 putnika. U poređenju sa prošlom godinom već sada je za 10,6 odsto putnika više nego što ih je bilo cele prošle godine – istakao je Saša Tanackov, član Gradskog veća.

Zahvaljujući otvorenom graničnom prelazu u Kikindi je otvoren pogon fabrike „Zopas”. Sredstvima Evropske unije, Vlade Republike Srbije, Grada Kikinde i JP „Putevi Srbije” izgrađen je   granični prelaz u skladu sa važećim međunarodnim standardima, biciklistička stazu sa solarnom rasvetom i video nadzorom, a rekonstruisan je i deo međunarodnog državnog puta.

-Posle tri godine pada i stagnacije broja prelazaka zbog korone i restriktivnih mera, ove godine ćemo ponovo imati više od 100.000 putnika. Rekordna je bila 2018. godina kada ih je bilo 192.736 – naveo je Tanackov.

Cilj, od kog se ne odustaje, je  dvadesetčetvorosatno radno vreme prelaza, kao i dozvoljen prelazak autobusima.

polarna svetlost

Polarna svetlost, poznata kao „aurora borealis“, u noći između nedelje i ponedeljka, 5. i 6. novembra, u crveno je obojila nebo. Izuzetno redak fenomen video se i iz Banatskog Velikog Sela, a ovekovečila ga je Dejana Uzelac. Polarna svetlost videla se iz pravca Rumunije odnosno na granici između Huberta i Soltura.

„Aurora borealis“ je pojava karakteristična uglavnom na severnim geografskim širinama, ali je ovoga puta polarnu svetlost bilo moguće posmatrati  u drugim delovima sveta. Ime „severna zora“ je nastalo od utiska koji se stiče pri pojavi aurore, posebno gledano iz Evrope,  na severnom horizontu se ukazuje crvenkasta svetlost kao, na istoku, u zoru, pred izlazak sunca.

Polarna svetlost nastaje u sudaru elektrona sa Sunca i atoma u Zemljinoj atmosferi.

„Sunce, kao izvor života, emituje uobičajeno ogromnu energiju. Povremeno, međutim, dolazi do izuzetnih energetskih erupcija na Suncu, kada se dešava neuobičajeno velika emisija elektromagnetnog zračenja, pa i elektrona. Oni se sudaraju sa atomima atmosferskih gasova iznad Zemlje na oko 100 i više kilometara što dovodi do promene energetskih nivoa elektrona atmosferskih elemenata, najčešće kiseonika, što se manifestuje svetlošću različitih boja”, pojašnjavaju ovaj fenomen meteorolozi.

Polarna svetlost u Srbiji je poslednji put viđena 2003. godine. a prethodno 2000, 1991, i 1958. godine.

„Ovo je lep i opominjući prizor koji nas podseća na to koliko je velika energija u svemiru, a koliko smo mi mali. Crvena boja  je vidljiva kada su oluje sa Sunca veoma jake pošto nastaje u višim slojevima atmosfere “, saglasni su meteorolozi.

Polarna svetlost obasjala je zemlje u regionu, ali i delove Sibira, Urala, južne Rusije i Ukrajine.

 

 

385507144_850062546663823_8657378258541881299_n

Da je interesovanje sugrađana za subvenciju za kupovinu bicikala veliko uverila se jutros naša ekipa. Već od sedam časova sugrađani koji su želeli da konkurišu za 10.000 dinara koje dodeljuje Grad strpljivo su u redu čekali da predaju neophodnu dokumentaciju. Od osam sati počeo je i prijem zahteva, a već do devet časova podeljeno je više od 150 brojeva, prema redosledu kako je ko dolazio da u Uslužni centar podnese zahtev. Kako je i prošle godine interesovanje bilo veliko preduzete su sve mere kako bi sugrađani što brže i efikasnije završili neophodne procedure.

-Pozdravljam ovu akciju i drago mi je što nam naš Grad pomaže do kupimo bicikle. Imam 73 godine i to mi je jedino prevozno sredstvo od kada sam prestala da vozim automobil. Bicikl imam, a došla sam da konkurišem da ga kupim unuci. Ona je odabrala sportski bicikl, a baka je tu da se potrudi da joj kupi poklon – rekla je Eržebet Grbić.

I sugrađanin Gojko Lončina ističe da će mu ova pomoć, ukoliko je dobije, puno značiti.

 

-Sve bicikle koje sam do sada imao su bili stari. Sada je red da kupim novi i nadam se da ću u tome uspeti. Svakodnevno sam na biciklu i verujte mi da sve obavim kao kada bih imao automobil. On mi je sve i nadam se da ću još dugo moći da ga vozim. Narodu treba pomoći, a posebno je značajna ovakva subvencija jer vidite koliko su ljudi zainteresovano za to. Zahvaljujem se našem Gradu i voleo bih kada bi ovakve akcije bile češće i naravno da svi dobiju pomoć  – dodao je Lončina.

Kako je već prvog dana podnošenja zahteva, dokumentaciju priložilo 235 sugrađana konkurs je zatvoren. Kako je objasnio Stevan Iličić, član Gradskog veća i predsednik komisije, sledi pregledanje dokumentacije i objavljivanje preliminarne liste do kraja nedelje. Očekuje se da će konačna lista biti objavljena sedam dana nakon toga, kada će biti organizovano i potpisivanje ugovora.

– U budžetu Grada za 2024. godinu predviđeno 2,5 milona dinara, na ime ove subvencije, to znači da će 250 sugrađana moći da kupi bicikl uz pomoć lokalne samouprave. Novi konkurs će biti raspisan krajem februara – rekao je Iličić.

Ovo je drugi put da lokalna samouprava izdvaja novac za subvencionisanu kupovinu bicikala kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva. I ove, kao i prošle godine, planirano je milion dinara za ovu meru odnosno subvencionisanje 100 prvih sugrađana koji predaju potpunu dokumentaciju. Prošle godine lista je proširena i svih 213 sugrađana koji su konkurisali dobili su novac.

ETS 4

Ekonomsko-trgovinska škola sprovela je, osmi put, projekat pod nazivom „Fer igrom svi pobeđuju“, koji je obuhvatio 60 učenika sa teritorije Grada, uz podršku velikog broja đaka škole-domaćina.

Ciljevi projekta su upoznavanje, druženje i međusobno poštovanje i uvažavanje, naročito tokom sportskih dešavanja gde je posebno primetno agresivno ponašanje mladih. Ponašanju tokom sportskih susreta deca su se učila na sportskim nadmetanjima i kroz Elektronski sport, igru u kojoj se poštuju pravila fer-pleja i uspešno sankcionišu prestupi.

U Školi je održano i predavanje o pravilima lepog ponašanja i o bezbednosti na internetu. Projekat je, po konkursu, finansirao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice.

error: Content is protected !!