Град

Katolicki-Uskrs-(12)

Danas je Uskrs za katoličke i sve vernike koji se služe Gregorijanskim kalendarom. Uskršnjoj misi u Crkvi Svetog Franje Asiškog prisustvovali su  mnogobrojni vernici i predstavnici Gradske uprave: gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan, predsednik Ssaveta Mesne zajednice Sajan, Zoltan Tot, i članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar, zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, koja je uputila čestitke sugrađanima koji danas slave Uskrs.

– Želim da ovaj praznik provedu u radosti i miru, sa svojim porodicama i prijateljima. Uskrs je vreme nade i blagostanja, takođe i simbol novog života, preporoda i obnove, Neka nam Uskršnji praznici ojačaju veru i ljubav, neka nam podare dobro zdravlje, duhovni mir i blagostanje našim srcima i našim domovima, snagu, istrajnost i hrabrost da se suočimo sa svakodnevnim izazovima i problemima koje nam život neminovno nameće – rekla je Melita Gombar. – Veoma smo ponosni na našu zajednocu koja je multikulturalna i multinacionalna sredina, radimo na ojačavanju tih odnosa, negovanju kulture, tradicije i međusobnog suživota naših sugrađana.

Ispred Katoličke crkve vernike su dočekali i predstavnici Turističke organizacije sa farbanim jajima i slatkišima, i članovi Dramske radionice Dečijeg pozorišta „Lane“.

Bogastvo običaja i njihova isprepletanost među različitim kulturama daju ovom, kao i svim drugim praznicima, posebno obeležje. Danas pravoslavci komšijama koji proslavljaju ovaj veliki praznik upućuju čestitke i od njih dobijaju farbana jaja. Za mesec dana katolici će čestitati pravoslavni Uskrs i to je samo jedna tačka u kojoj različite kulture postaju jedna, ista, ujedinjena u ljudskosti i doborosusedskim odnosima.

S. V. O.

bebe-1-(1)

Lokalna samouprava raspisala je Javni poziv za  za dodelu naknade troškova za vantelesnu oplodnju za parove koji nisu obuhvaćeni budžetom Republike Srbije. Za ovu meru opredeljeno je dva miliona dinara, a maksimalni iznos koji se dobija je prosečna neto zarada u Srbiji u momentu isplate, istakao je predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan.

-Parovi koji su u procesu vantelesne oplodnje mogu da konkurišu za sredstva. Novac im puno znači kako bi platili dodatne preglede ili kupili pojedine vitamine, suplemente, injekcije, a koje ne pokriva Republički Fond za zdravstvo. Sugrađani koji ne mogu prirodnim putem da postanu roditelji obraćali su nam se za pomoć i od 2021. godine sredstva za ovu meru planiraju se u gradskoj kasi – rekao je Bogdan.

Osim finansijska, ovo je i moralna podrška za sve koji prolaze kroz težak period vantelesne oplodnje. Pomoć je namenjena sugrađanima koji, najmanje pola godine, imaju prebivalište na teritoriji Grada.

 

-Pravilnik nije menjan, tako da je jednostavno prikupiti dokumentaciju. Procedura je maksimalno uprošćena tako da je potrebno doneti izveštaj ustanove da su parovi uključeni u postupak vantelesne oplodnje, kao i predlog lekara specijaliste da je ona jedini način da dobiju dete. Ne mora se dostavljati kompletan medicinski istorijat. Ostalo su izvodi iz matične knjige rođenih i venačnih, lične karte, a oni koji nisu venčani dostavljaju izjavu overenu kod javnog beležnika, uz potvrdu dva svedoka, da žive na istoj adresi. Neophodna je i potvrda da su započeli proces u zdravstvenoj ustanovi registrovanoj za obavljanje ove delatnosti – napominje naš sagovornik i dodaje da je javni poziv na sajtu Grada gde se može videti šta im je sve neophodno.

Portrait showing parents’ hands and babies’ feet.

Pravo na sredstva može da se ostvari jednom u toku kalendarske godine. U proteklih tri godine pomoć je dobilo 70 parova, a javni poziv otvoren je do utroška sredstava.

A.Đ.

Pčele

Prema nedavno objavljenom bilansu u biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zima 2023/2024. godine bila je najtoplija od 1951. godine i sušna u većem delu zemlje. Zabeležene su rekordno visoke vrednosti temperatura. U nekim mestima zabeleženi su i letnji dani, a registrovana su dva toplotna talasa. Kikinda se našla među tri grada (pored Kruševca i Kraljeva) u kojima je izmereno rekordno dugo sijanje sunca tokom zime.

Između ostalih, posledice uticaja ovih zimskih meteoroloških iznenađenja, polako svode i pčelari.

– Cela zima i prvi dani proleća su nas vrlo iznenadili – kaže za Kikindski portal Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine. – Pčelarstvom se bavim gotovo 40 godina, ali ovakve vremenske prilike nisam zapamtio. Ipak, pčele nikad nisu bile bolje nego ovog proleća, ali je to relativno jer je sve i oživelo dosta ranije. Ono čega se plašimo, što smo imali prvih dana proleća, to je mraz kojeg je bilo u celoj zemlji. Kod nas su te najniže temperature bile stepen i dva ispod nule, što će se loše odraditi na cvetanje voća. Pčele su, za sada, nakupile dovoljno hrane, ne znamo još šta nas čeka, ali se nadamo dobrom.

Pčele su u dobrom stanju u ovom trenutku i prilično dobro podnose promenu klime, tvrdi Čolak i navodi da je bagrem pretrpeo dosta veliku štetu zbog mraza.

– Mi u Kikindi nemamo bagremovu pašu, ali je repica u fazi pred cvetanje. Obično počinje da cveta 15. aprila, ali će ove godine to biti bar 20 dana ranije. Suncokret, koji je tek u fazi u setve, poneće ishranu, ali samo ako ne bude trovanja, ako ratari i mi budemo na istom zadatku, kao što smo bili nekoliko godina unazad jer jedino će tako biti dobro i njima i nama – siguran je Čolak.

Ako tome dodamo i već poznate probleme sa kojima se suočavaju pčelari: činjenice da je otkupna cena suncokretovog meda niska – prošle godine je bila 1,8 evra za kilogram, ali da otkupa gotovo i da nema, pčelarima ostaju problemi stvaranja zaliha jer od kuće prodaju samo pet do 10 odsto proizvodnje.

Pored toga, kako se čulo jesenas na skupu vojvođanskih pčelara u Kikindi, subvencije su suviše niske da bi bile dovoljne za opstanak pčelara, posebno onih kojima je to jedini izvor prihoda. U Kikindi se pčelarstvom bavi između 250 i 300 sugrađana.

S. V. O.

GRAD-KIKINDA-BKC

Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) raspisuju konkurs za objavljivanje tri prve knjige mladih autora do 35 godina starosti. Konkurs se odnosi na autore koji žive na teritoriji Grada Kikinde, na autore iz Srbije i iz dijaspore.

Grad Kikinda i BKC više od 15 godina zajednički objavljuju prve knjige, a štampano je preko 30 naslova u okviru ove saradnje.

Autori konkurišu sa rukopisima (poezija, proza, esej, književna kritika, naučni i istraživački radovi…) od kojih će žiri odabrati tri rukopisa za objavljivanje u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra. Žiri će nastojati da odabere po jedan rukopis autora iz Kikinde, sa teritorije Srbije i iz dijaspore.

Žiri radi u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija).

Propozicije konkursa: rukopise u word formatu, biografiju autora i kontakt podatke (adresa, mejl, telefon) poslati na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.

Konkurs je otvoren od 29. marta do 1. jula. Rezultati će biti objavljeni 1. avgusta, a knjige do kraja 2024. godine.

Za sve dodatne informacije o konkursu obratiti se na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.

Suntility-AOBC-Article-Image

Elektroprivreda Srbije  je sa kompanijom  „B2 Sanspot“ iz Kikinde potpisala ugovor o otkupu električne energije.

Ugovorom EPS preuzima balansne odgovornosti u probnom radu i trajnom radu na 15 godina za buduću elektranu  „B2 Sanspot“ od sedam megavata u Kikindi.

Kikindska i Novocrnjanska su prve solarne elektrane sa kojima EPS potpisuje ove ugovore na osnovu aukcija koje je sprovelo Ministarstvo rudarstva i energetike.

Direktor kompanija „B2 Nova San“ iz Nove Crnje i „B2 Sanspot“ Miloš Kostić je rekao da obe elektrane imaju građevinske dozvole i ugovore sa kompanijom „MT-KOMEKS“ za izgradnju po principu „ključ u ruke“, da je za obe elektrane kupljena sva oprema i radovi su u toku.

-Obe elektrane biće spremne za testiranje u maju, a ukupna godišnja proizvodnja te dve solarne elektrane biće 25.000 megavat-sati. Time nastavljamo investiciona ulaganja jer smo prošle godine pustili u rad solanu elektranu „Delasol“ u Lapovu, snage oko 10 megavata –  rekao je Kostić.

1711647081688

Prvog dana prolećnog raspusta u Osnovnoj školi „Jovan Popović“ organizovan je rok koncert. U dvorištu je nastupilo pet tinejdž bendova: „Dogma“, „Fenkis“, „Metalik gejts“, „Čelični“, „Osmijum“, nastali pre svega mesec dana, i polaznici Bubnjarske sekcije studija „Maus“ koja je i organizator ovog nesvakidašnjeg događaja.

 

-Studijo „Maus“ ovog leta proslavlja 17 rođendan. Cilj nam je da što više dece i mladih vratimo rokenrolu i to nam je glavna misija. Upravo to je cilj ovog koncerta da osnovce, ali i njihove starije drugare, braću i sestre upoznamo sa bendovima u kojima sviraju njihovi vršnjaci i tako popularizujemo rokenrol. Drago mi je što se okupilo dosta publike koja i na ovaj način poručuje da se zaželela stranih i domaćih rok hitova – istakao je Dušan Linjački iz studija „Maus“.

Koncert je svojim prisustvom podržao i gradonačelnik Nikola Lukač koji je istakao svoju podršku .

-Lokalna samouprava podržava mlade talente, sportiste, umetnost, ali i rok muziku koja promoviše prave vrednosti. Pomoći ćemo da rok karavan stigne u svaku školu. Hvala vam što razmišljate o budućnosti i računajte na Grad Kikindu – rekao je Lukač.

Nije prvi put da Osnovna škola „Jovan Popović“ afirmiše mlade bendove i talente, podsetila je direktorica Jelena Krvopić.

-Ranijih godina organizovali smo takmičenje „Ja imam talenat“ u koji su bile uključene sve škole. Sada smo rešili da pomognemo mladima koji su osnovali rok bendove u našem gradu i da ih predstavimo njihovim vršnjacima, ali i da generacije koje se odlično sećaju dobre rok muzike i dobrih rok koncerata podsetimo na mladost – dodala je Jelena Krvopić.

Ideja je da se rok koncerti u narednom periodu organizuju u svim školama u Gradu i okolini.

A.Đ.

 

3e751f18-1116-40bd-a236-9ee1fb477237

Deo Hotela „Narvik“, usled opasnosti da će se sa gornjih spratova odlomiti deo fasade i povrediti ljude, opasan je žutom trakom. Kako saznajemo, nalog za postavljanje upozorenja dala je
građevinska inspekcija, na osnovu prijave građana. Naime, kako se vidi na snimku do kog smo došli, najveći problem je betonska konstrukcija na zgradi, kao i limovi koji nisu pričvršćeni za objekat. Vlasniku hotela inspekcija je naložila da otkloni
problem za maksimalno 30 dana, a ukoliko to ne uradi piše se prekršajna prijava koja se prosleđuje nadležnom sudu na rešavanje.

 

Sličnu prijavu inspekcija je pisala početkom godine. Naime, tada je prijavljeno da su kupole hotela u lošem stanju i predstavljaju potencijalnu opasnost. Nakon što su nadležne službe proverile u kakvom su stanju kupole, izdat je inspekcijski nalog da se one poprave. Inspektorima, pošto je istekao rok za popravku, nije dopušteno da ponovo uđu u „Narvik“ kako bi se uverili da li je naloženo i ispoštovano. Tada je usledila prekršajna prijava protiv odgovorne osobe. Na sudu, pošto je postupak završen izrečena je kazna od 50.000 dinara koja je i plaćena.

Inspekcija je postavila obaveštenje da građani ispred Hotela „Narvik“ parkiraju automobile na sopstvenu odgovornost s obzirom na to da mogu da se oštete prilikom eventualnog pada
delova konstrukcije. Traka kojom je opasan deo nekadašnjeg najlepšeg objekta u Vojvodini, upozorenje je građanima da ne prolaze pored hotela.

klub-umjetnickih-dusa-mrkonjic-grad

Na XXIII Javnom konkursu humora i satire, povodom 1. aprila, u organizaciji „Kluba umetničkih duša“, iz Mrkonjić Grada u Republici Srpskoj, nagrade su osvojili i naši sugrađani, Vesna Đukanović, za najoriginalniju basnu, i Dragan Pop Dragan, za najoriginalniji aforizam i za najoriginalniju šifru kojom je potpisan rad, a ona je. “Šišaj ovce, peri novce!”.

Ove godine tema je bila “Pranje novca“, a na konkursu su učestvovali satiričari iz: Srbije, BiH, Hrvatske, Severne Makedonije, Crne Gore, Bugarske i Italije.

Vesna Đukanović, po profesiji učiteljica, piše poeziju i prozu. Objavila je dve zbirke kratkih priča: „Radost žute lubenice”, za koju je dobila nagradu „Čučkova knjiga“ Narodne biblioteke iz Han Pijeska, i „Odsjaj svilenih niti “, i knjigu pesama „Možda bezgrešan“. Za svoj književni rad višestruko je nagrađivana. Objavljuje u više književnih časopisa, piše i dijalekatsku poeziju. Za najnovije priznanje kaže da joj je značajno jer se prvi put oprobala u ovom žanru. Pored pisanja, bavi se i oslikavanjem svile.

Dragan Pop Dragan (Dragan Batinić), dobro poznat čitalačkoj publici kao novinar i književnik, objavio je pet knjiga poezije: „Zagubljene adrese“, „Put u ništa“, „Doručak sa Frojdom“, „Utopija entropija dagerotipija“, „Reči o mislima, misli o rečima“, tri knjige haiku stihova – „Duša u kutiji od šibica“, „Mačke“ (dvojezično, srpsko-engleski), „Kuku-riku haiku“, i jednu zbirku kratkih priča – „Moglo je i gore”. Takođe je dobitnik velikog broja književnih priznanja. Poezija mu je prevođena na mađarski, rumunski, bugarski, japanski i engleski jezik.

Na Konkursu humora i satire, na temu „Pranje novca“, Batinić je, između ostalih, poslao i ove aforizme:

-Tajkunska himna: Šišaj ovce, peri novce!

-Kad prođu kroz njegove prljave ruke pare su čiste, oprane.

-Sumnjivo zarađeni novac je oprao, a biografiju ispeglao i sad je ugledni građanin.

-Sveže opran novac okačio je u javnosti da se osuši, ali je ostao bez njega jer su ga oduvali novi politički vetrovi.

-U taj projekat pare su ulazile prljave a izlazile čiste, a ljudi su ulazili čisti a izlazili prljavi.

-Na zemlji su prikrivene: prljave pare, prljave politike, prljave duše… ali sve se to jasno vidi sa čistog Neba.

S. V. O.

Bolnica zgrada - Copy

U skladu sa najnovijim preporukama Instituta za javno zdravlje Vojvodine i Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo, Opšta bolnica Kikinda donela je odluku da se od ponedeljka, 1.aprila, ponovo dozvole posete pacijentima koji su na stacionarnom lečenju u našoj Bolnici.

Posete će biti omogućene svakog dana od 15 do 17 sati, osim pacijentima koji se leče na Infektivnom i Dečijem odeljenju, kao i u Jedinici za intenzivno lečenje, gde zabrana i dalje ostaje na snazi. Paketi za bolesnike će se nositi na odeljenje gde leže, u terminu predviđenom za posetu.

Dozvoljeno je da u isto veme kod pacijenta u poseti može biti samo jedna osoba u trajanju od 15 minuta, uz obavezno nošenje zaštitne maske, saopšteno je iz kikindske bolnice.

1711613572946

Kako je i najavljeno, počela je rekonstrukcija trotoara. Naša ekipa zatekla je mašine i radnike u ulici Kralja Petra Prvog u neposrednoj blizini Dečijeg i Školskog dispanzera. Na ovom potesu trotoar je bio pun rupa i u lošem stanju. Nova pešačka staza u pomenutoj ulici nići će od Dečijeg i Školskog dispanzera do Karađorđeve ulice.

Ove godine planom je predviđeno da se uradi 890 metara pešačkih staza, među kojim je i deo u Albertovoj ulici pored DTD-a, od Iđoškog puta do ulice Miroslava Antića. Tu a ne postoji i građani su  idu putem. Pešačke staze rekonstruisaće se i  na uglu Masarikove i Žarka Zrenjanina, ali i u drugom rejonu gde ih nema.

 

Osim pomenutog posla  biće urađena i rehabilitacija 3.000 metara puteva i izgradnja 65 parking mesta.