Град

Latte-Shop-(18)

Jedan od najlepših izloga i radnji sa najšarolikijim asortimanom ukrasnih i upotrebnih predmeta svakako je „Latte Shop“, vlasnice Jelene Maksimović. Kikinđanima je poznat kao mesto sa unikatnom i robom koja se ne može naći na drugim mestima, već 18 godina; prvo u kiosku kod Mikronaselja, u Svetosavskoj ulici, a od pre šest godina na novoj adresi, na Trgu srpskih dobrovoljaca 38, na potezu između Katoličke crkve i Pošte.

– Ovde imamo veći prostor i širi asortiman – kaže vlasnica Jelena Maksimović. – Imamo porcelana, keramike, sve za kuću, etažere, šoljice, zvona za kolače, a od galerijskog programa lampe, figure, vaze, ramove za slike, ogledala, slike, zidne stove, ćupove.

Jelena nabavlja i unikatni komadni nameštaj: klub-stolove, stočiće za cveće, komode i vitrine, poklone za različite prigode: rođendane, godišnjice, odlazak u penziju. Pored cveća i slika, tu su i drvene žabe koje donose novac i kolone slonića, ali i sezonska, praznična ponuda. Ovih dana su radnju, naravno, „okupirali“ zečići, jaja, korpice i sav mogući uskršnji asortiman. I sve to po povoljnim cenama.

– I za dvorište imamo lepu ponudu – dekorativne svećnjake i drugu baštensku galanteriju. Nudimo i lep asortiman suvenira; sarađujemo sa udruženjem „Artesa“, iz Sente nam stižu predmeti od gline, šolje, satovi, magneti. U ponudi imamo i nakit, bižuteriju i hirurški čelik i „svarovski“ kristale, ali i indijski program: drvene maske i figurice, mirisne štapiće koje prodajemo jedini u gradu, eterična ulja, mirisne sveće.

U prodavnici „Latte Shop“ imaćete samo jedan problem – na čemu oko da zaustavite, jer ukrasnih upotrebnih i odevnih predmeta u ovoj mirišljavoj prodavnici ima za svačiji ukus i za svaku priliku. Ljubazna vlasnica pomoći će vam da pronađete sve što poželite i čime ćete obradovati sebe ili nekog sebi dragog.

S obzirom na obiman i izuzetan asortiman, sigurno je da nećete pogrešiti. U „Latte Shop“ možete doći svakog radnog dana od 8 do 19 sati, i subotom od 9 do 14. U slučaju da vam treba znak raspoznavanja – to je izlog sa ponudom iz mašte kojoj nećete odoleti.

S. V. O.

1710451839239

Sve je više onih koji se okreću zdravoj ishrani i organskom uzgoju hrane kojim se izbegava upotreba mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja kako bi krajnji rezultat bio ukusan i zdravstveno bezbedan proizvod. Nikola Francuski (21) bavi se promocijom zdravog načina života i organskom poljoprivredom.

-Imam 3,6 ara bašte koju sam rešio da iskoristim na pravi način. Uzgajam povrće i za to koristim prirodna đubriva. Za azot koristim koprivu, za fosfor list od smokve. Kalcijum dajem zemlji kroz pepeo, a on je dobar i za zaštitu luka od štetočina. Sva đubriva su dostupna u prirodi, ali ih treba dozirati – saznajemo od Nikole.

Nekoliko godina unazad želeo je da započne organsku proizvodnju, a prošle je konačno realizovao tu ideju. Kako bi više naučio učlanio se u udruženje „Banatsku leniju“.

-Čim prođe ovo varljivo vreme i mrazevi zasadiću staru sortu krompira „mesečar“, kao i „kraljevsko srce“ koji je kada se preseče plav. Zasnovao sam i jagode „mesečarke“. Imam i staru sortu luka, arpadžike, repe, kupusa i boranije. Kako jedno vadim, drugo sadim. Cilj mi je da ne koristim hibride jer ne mogu da se reprodukuju, nego moraju uvek da se kupuju novi – napominje mladi poljoprivrednik.

Manji deo robe preostane i za prodaju.

-Početnik sam i trudim se da reprodukujem svo voće i povrće u svoju baštu. Najvažnije mi je da za sebe i svoju porodicu proizvedem dovoljno kako bi imali zdravu hranu na stolu. Ukus te hrane potpuno je drugačiji od onog na koji je većina navikla kupujući voće i povrće po supermarketima. Sa novim tehnologijama došli smo do toga da miris i ukus pojedinih namirnica nije kao što je bio ranije – kaže Nikola Francuski.

A.Đ.

1710443224070

Kikinđani su još jednom pokazali koliko su humani. U velikom broju odazvali su se pozivu Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“  da podrže lečenje sugrađanke Nađe Janovan. Vaspitači su u dva termina u Narodnom pozorištu odigrali predstavu „Čudna šuma“, a mališani sa svojima mama i tatama, bakama i dekama ispunili su sva mesta i donirali prilog za Nađu koja je sa mamom Nadom prisustvovala predstavi i uživala u dogodovštinama životinja u čudnoj šumi.

Direktorica Predškolske ustanove Kristina Drljić istakla je da su se od prvog dana uključili kako bi pomogli Nađi.

-Akciju smo nazvali dete za dete i drug za druga i hvala svima koji su odazvali našem pozivu. Putem predstave, u kojoj glume vaspitači vrtića „Plavi čuperak“, želeli smo još jednom da pokažemo koliko znači biti dobar drug i prijatelj u nevolji, o čemu je i sam komad. Za sve nas ovo je posebno veče – rekla je Kristina Drljić.

I gradonačelnik Nikola Lukač podržao je human gest.

-I ovoga puta pokazali smo da je Kikinda grad dobrih ljudi. Iz nedelje u nedelju naši sugrađani pokazuju saosećanje, empatiju, humanost. Tako je bilo i večeras. Puno toga možemo kada smo jedinstveni, kada mislimo jedni na druge, čuvamo i brinemo jedni o  drugima. Siguran sam da će poruka humanosti i prijateljstva pokazati da zajedno možemo sve – naveo je gradonačelnik Lukač.

Na bini se sugrađanima prvi put predstavio i nedavno osnovani horić Predškolske ustanove .

Sredstva koja su prikupljena ovom prilikom biće predata Crvenom krstu i uplaćena na Nađin račun koji ima u okviru fondacije „Budi human“.

A.Đ.

1710420647656

Pripadnici saobraćajne policije  u Kikindi do 17. marta, sprovode međunarodnu akciju pojačane kontrole saobraćaja. Kako je istakao poručnik Dejan Bugarski, pomoćnik komandira Saobraćajne policijske ispostave u Kikindi  kontroliše se korišćenja sigurnosnog pojasa i mobilnih telefona tokom vožnje, kao i načina prevoženja dece u vozilima.

-Akcije  se sprovodi u 30 evropskih zemalja članica organizacije Mreža saobraćajnih policija Evrope. Rezultati najnovijih istraživanja koje je sprovela Agencija za bezbednost saobraćaja pokazuju da je u Srbiji procenat korišćenja pojasa na prednjim sedištima oko 85 odsto, a na zadnjim 17. Korišćenje mobilnih telefona u vožnji povećava rizik da dođe do saobraćajne nezgode od četiri do čak dvadeset puta. Istovremeno, svega 60 odsto roditelja prevozi svoju decu u vozilima na zakonom propisan način – rekao je Bugarski.

Sa lepim vremenom i dolaskom proleća, na putevima je sve više motorista.

-Apelujem na sve da koriste signalizaciju, da ne voze pod dejstvom alkohola, a posebno bih naglasio da vozači dvotočkaša koriste homologovane zaštitne kacige  i da poštuju brzinu kretanja – naveo je naš sagovornik.

Na teritoriji Policijske uprave Kikinda samo u  februaru  evidentirano je 30
saobraćajnih nezgoda, što je povećanje za 15,38 odsto  u odnosu na na isti period prošle godine kada ih je bilo 26. Prilikom regulisanja i kontrole saobraćaja otkriveno je 1.630 prekršaja, što je za 17 procenata  više u odnosu na isti period prošle godine kada ih je bilo 1.397. Najviše 597 je zbog prekoračenja brzine i nekorišćenja pojasa 237, dok je pomenutih prekršaja u istom periodu lane bilo 4040 odnosno 233).

U 2023. godini, više od 100 poginulih vozača i putnika u putničkim vozilima nisu koristili sigurnosni pojas u trenutku saobraćajne nezgode. U istom periodu, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa sankcionisano je više od 172.000, a zbog nepropisnog prevoza dece 4.200 učesnika u saobraćaju.

Moja-eko-kuca-(1)

U želji da pomognu u formiranju ekološke svesti kod najmlađih i da utiču na stvaranje zdravih navika, Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj ponovo je pozvao đake da učestvuju u likovnom konkursu, ovoga puta na temu „Moja ekološka kuća“. Aktivnost je realizovana povodom Meseca energetske efikasnosti. Na konkurs je, iz deset škola, stigao 71 pojedinačni i grupni rad i svi su izloženi u Sekretarijatu. Danas su izložbu posetili đaci osnovnih škola „Đura Jakšić“ i „Feješ Klara“.

– Izložba je jako lepa i naučio sam kako se čuva priroda – tako što ne bacamo otpatke i tako što čistimo – rekao je Filip Eminovski, učenik trećeg razreda Osnovne škole „Feješ Klara“.

– Važno je da čuvamo planetu tako što je nećemo zagađivati i da ne vozimo automobile koji stvaraju dim. Ne smemo da zagađujemo vodu i vazduh – kaže Aleksa Sabo, učenik drugog razreda iste škole.

Njegova drugarica iz razreda, Nađa Velemirov, objasnila je kako se treba ponašati u školi.

– Važno je da ne bude prljavštine i smeća, mi u školi održavamo higijenu – kaže Nađa.

Una Gogić, iz drugog razreda Škole „Đura Jakšić“ i nacrtala je i napravila svoju ekološku kuću.

– Moja kuća je od drveta sa krovom od slame, tako sam ja zamislila ekološku kuću – važno je da ima prirodne materijale.

Iz četvrtog razreda ove škole takođe su stigle kreativne eko-kuće.

– Važno je da ima prirodne materijale, drvo, slamu. Videla sam u Kikindi jednu od drveta, jako je lepo napravljena – objasnila je Lara Perendić.

 

– Crtala sam ekološku kuću, imala sam puno vetrenjača na crtežu i potok i solarne ploče, sve što nam treba – rekla je Lara Knežević.

 

Za njihovu drugaricu Minu Psodorov eko-kuća je pećina u kojoj se živi, sa mnogo prirode, malih životinja i cveća oko nje.

– Trudimo se da utičemo na sve, na decu od najmlađeg uzrasta, od vrtića, do penzionera, imamo aktivnosti za svaku ciljnu grupu – izjavila je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata. – Program „Moja eko-kuća“ nastavak je aktivnosti od prošle godine kada su đaci pravili vetrenjače. Na sve moguće načine se trudimo da im probudimo osećaj za prirodu, da ih vratimo u prošlost. Ovog puta su crtali i pravili, kako su oni to nazvali, „staru i novu kuću“. Sva deca će biti nagrađena.

Izložba „Moja eko-kuća“ danas je zvanično otvorena i iz Sekretarijata pozivaju škole i vrtiće da ih posete do kraja meseca, do kada je otvorena.

S. V. O.

bebe-1-(1)

Prema publikaciji „Najčešća imena i prezimena“ Republičkog zavoda za statistiku, u Kikindi su najčešća ženska imena Marija, Jelena, Milica, Dragana i Ivana, a muška Milan, Dragan, Nikola, Dušan i Zoran.

Trendovi su se menjali. Godine 1940. i ranije devojčicama su najviše davana imena:  Marija, Milica, Ljubica, Danica i Milka, a u istom periodu Milan, Dušan, Milorad, Stevan i Jožef bila su najučestalija muška imena.

Od 1941. do 1950. najviše je bilo: Marija, Nada, Milica, Mira i Milki, dok su najpopularnija muška imena bila: Milan, Dušan, Ištvan, Slobodan i Nikola. Tokom narednih deset godina, do 1960, devojčicama su se najviše davala imena: Nada, Marija, Slavica, Ljiljana i Dragica, a dečacima: Dragan, Milan, Dušan, Radovan i Zoran.

Statistika pokazuje da su do početka sedamdesetih godina prošlog veka u Kikindi bila najpopularnija imena Snežana, Vesna, Zorica, Ljiljana i Gordana, kao i Dragan, Zoran, Milan, Goran i Radovan.

Od 1971. do 1980. godine bilo je najviše Dragana, Jelena, Gordana, Biljana i Danijela, ali i Gorana, Dragana, Zorana, Branislava i Vladimira.

Izabela i Teodora

U pretposlednjoj dekadi 20. veka najpopularnija ženska imena bila su: Jelena, Ivana, Marija,  Dragana i  Danijela, a muška: Milan, Aleksandar, Dragan, Nikola i Vladimir. Od 1991 do 2000. najviše je rođeno Jelena, Ivana, Jovana, Aleksandri i Milica, ali i: Nikola, Aleksandara, Marka, Milana i Dejana.

U prvoj dekadi 21. veka najpopularnija imena bila su: Milica, Jovana, Ivana, Dunja i Jelena, a od 2011. do 2022. Sara, Milica, Nikolina, Dunja i Teodora. U istom periodu dečaci su najčešće dobijali imena: Nikola, Marko, Luka, Nemanja, Stefan, Filip i Mihajlo.

U Kikindi su najčešća prezimena Popov, Petrović, Stojkov, Knežević i Kovačević.

Jelena i Dragan su najčešća imena u Srbiji, a najzastupljenije prezime je Jovanović. Najčešće kombinacije imena i prezimena su: Dragan Jovanović i ima ih preko 2.200 i Jelena Jovanović kojih oma oko 1.900. U Srbiji se čak 130.000 građana preziva Jovanović.

A.Đ.

 

policija-automobil

Stanje bezbednosti na području Policijske uprave u februaru ove godine, bilo je povoljno, ocenjuju u Policijskoj upravi Kikinda. Prioritet u radu bila je prevencija prekršaja i krivičnih dela, očuvanje stabilnog javnog reda i mira i potpuna zaštita života, lične i imovinske sigurnosti građana Severnobanatskog okruga.

Na području Policijske uprave u Kikindi, u februaru 2024. godine, registrovana su 132 krivična dela što manje za 29 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Iz oblasti opšteg kriminala registrovano je 117 krivičnih dela za  7,87 procenata manje nego u februaru 2023, u privrednom kriminalu otkriveno je devet krivičnih dela, iz ekološkog kriminala četiri, a iz visokotehnološkog kriminala dva krivična dela.

Od ukupno 42 registrovana krivična dela sa NN počiniocem, u februaru je rasvetljeno 33,33 odsto, dok su 23 osobe uhvaćene u izvršenju krivičnog dela. Podnete  su i 24 krivične prijave zbog dela u vezi narkotika. Registrovano je sedam krivičnih dela nasilje u porodici, izrečena je 51 hitna mera  i to 35 privremenih mera zabrane kontaktiranja i prilaska žrtvi i 16 mera privremenog udaljenja mogućeg počinioca iz stana. Registrovano je 48 krivičnih dela protiv imovine  i to: 30 krađa, 15 teških krađa, dva uništenja i oštećenja tuđe stvari i jedna prevara.

Na teritoriji Severnobanatskog okruga u februaru nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, niti težih oblika ugrožavanja lične i imovinske sigurnosti građana. Otkriveno je 13 prekršaja protiv javnog reda i mira, što je u odnosu na  isti period lane smanjenje za 51,85 odsto.

Prošlog meseca evidentirano je 30 saobraćajnih nezgoda, što je povećanje za 15,38 procenata u odnosu na februar prošle godine. U saobraćajnim nezgodama nije bilo poginulih lica, pet osoba zadobilo je teške i 14 lake telesne povrede. Prilikom regulisanja i kontrole saobraćaja na putevima, kontrole učesnika u saobraćaju, vozača i vozila otkriveno je 1.630 prekršaja, što je za 17 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. U februaru ove godine u kontroli saobraćaja otkriveno je 597 prekršaja prekoračenja brzine, 237 zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa, 90 prekršaja koji se odnose na vožnju pod dejstvom alkohola, 29 korišćenja mobilnih telefona u vožnji i dve osobe otkrivene su da voze pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Ostvarena je efikasna zaštita državne granice i pograničnog područja, kao i dosledno sprovođenje zakona u oblasti kontrole kretanja i boravka stranaca, izdavanja putnih isprava, u upravnim poslovima i poslovima oružja i državljanstva. Prema stranim državljanima preduzeto je 806 mera, dok je u istom periodu 2023. godini prema stranim državljanima preduzeto 111 mera. Tokom februara realizovano je 28 dislokacija, gde je ukupno preseljeno 180 iregualrnih migranata pronađenih u zoni granične linije, koji su prevezeni i smešteni u regularne prihvatne centre KIRS-a.

A.Đ.

 

 

Banja-Vrujci

Na spisku, istaknutom na izlogu Udruženja penzionera, nalaze se imena onih kojima je PIO Fond odobrio besplatnu rehabilitaciju u banji, kao i oni koji su ostali „ispod crte“. Spisak je preliminaran i sada penzioneri čekaju pisma iz Fonda, kaže predsednik Udruženja, Milan Periz.

– Zahtev za desetodnevni besplatan boravak u banji podnelo je oko 400 penzionera, a Kikindi je Fond, kao i prethodnih godina, odobrio 120 mesta – objašnjava Periz. – Penzioneri imaju pravo na ovu pogodnost samo jednom. Sada oni kojima je zahtev odobren mogu da očekuju dalje informacije iz Fonda – u koju banju će putovati i kog datuma. Ide se tokom cele godine, a penzioneri kojima ne odgovara određeni datum, mogu da ga promene. U formularu za prijavu imali su ponudu od 20 banja iz Srbije i šest iz Vojvodine i mogli su da upišu tri banje.

Periz takođe podseća da je u toku prijavljivanjnje za kupovinu ogreva za sledeću zimsku sezonu, plaćanjem u deset mesečnih rata.

– Penzioneri mogu da se jave u Udruženje i da rezervišu ogrev: drvo – bagrem, hrast ili bukovinu po ceni od deset hiljada dinara za kubik, i ugalj „stanari“, koji košta 19 hiljada po toni. Za seoska domaćinstva još se doplaćuje 500 dinara za prevoz. Što se pre prijave, imaće priliku da otplaćuju ogrev na više rata – precizira Periz.

Kao i ranijih godina, vlada velika zainteresovanost – već je naručeno 150 kubika ogrevnog drveta i oko 70 tona uglja. Ogrev će stići u letnjim mesecima kako bi se na vreme uskladištio.

S. V. O.

367481351-775900447871898-3962508130245961708-n

Kao prošlogodišnji pobednici na gradskom nivou, Banatsko Veliko Selo biće domaćin „Seoskih igara“ koje  organizuje Sportski savez Srbije u saradnji sa Sportskim savezom grada. Kako je najavljeno igre će biti održane 7. aprila i očekuje se da će ove godine sva sela učestvovati u ovom zanimljivom takmičenju.

Ekipa koja pobedi, plasiraće se na regionalno nadmetanje i ako  bude prva i na ovom nivou, obezbediće plasman na republičkom takmičenju sela.

-Selo koje pobedi na republičkom takmičenju, kao nagradu dobija izgradnju novih malih sportskih terena. Ove godine kao domaćini imamo novu priliku da se bolje organizujemo i opet izborimo u trci za mogućnost da našem selu i mlađim generacijama obezbedimo nove sportske terene koji nam svakako nedostaju  – istakao je Borislav Stojisavljević, predsednik UG „Krajiški višeboj“.

Ekipa ima od 15 do 20 članova i sačinjena je od muškaraca i žena i u svakoj igri mora da bude mešovita ekipa. Takmiče se u malom fudbalu, u nadvlačenju konopca i štapa, odbojci, skoku u dalj iz mesta, rvanju, obaranju ruku, vučenju štapa, šahu, poligonu, bacanje kamena s ramena, u trci džakovima.

 

 

 

A.Đ.

 

 

 

RADOVI-TRZNI-CENTAR

Izgradnja Ritejl parka u Mikronaselju je zvanično počela 4. marta rušenjem postojećih temelja. Kompanija RC „Jurop“ dobila je građevinsku dozvolu 28. avgusta prošle godine za izgradnju maloprodajnog objekta površine 5.332,64 metara kvadratnih.

-U toku je rušenje postojećih temelja, nakon čega mora da se niveliše teren koji je neravan. Nakon toga uslediće izgradnja potpornog zida i sve navedeno će duže trajati od samog podizanja objekta koji će imati panele – naveo je Saša Tanackov.

Ritejl park će se zvati „RC Kikinda RSB“ d.o.o, imaće dečje igralište, biće ograđen i imaće obezbeđenje 24 sata, što će povoljno uticati i na bezbednost tog dela Mikronaselja.

– U Ritejl parku biće 14 maloprodajnih objekata u kojima će raditi oko 100 osoba. Građevinsko zemljište  površine 11.383 kvadrata je prodato za 284.575 evra ili 25 evra po kvadratu, što je 2,16 evra po kvadratnom metru više od početne cene. Osim za kupovinu zemljišta, prijavljivanjem radova „RC Jurop“ uplatio je Gradu Kikindi 13 miliona 796 dinara na ime naknade za izgrađeno građevinsko zemljište – dodao je Tanackov.

Investitor se obavezao da će na parkingu budućeg tržnog centra sa oko 100 parking mesta dozvoliti slobodno parkiranje stanarima okolnih zgrada. Kompanija radi u Srbiji od 2014. godine i deo su grupacije „RC Jurop“  koja razvija poslovne aktivnosti u Češkoj, Hrvatskoj, Srbiji i Rumuniji u oblastima izgradnje i iznajmljivanja različitog poslovnog prostora: od ritejl parkova, preko distributivno-logističkih centara, do drugog različitog poslovnog i stambenog prostora.

A.Đ.

ZAKUPCI RITEJL PARKA

U Ritejl parku zakupci će biti „Pet zona“, „Tehnomedija“, „Sport Vižn“, „Đak sport“, drogerija „Lili“, „Maksi supermarket“, „Pepko“, „Sinsej“, „Njujorker“, „Benu apoteka“, kafić „Frida“, menjačnica, „Mocart“ kladionica. Firmama „Lili“, „Pepko“, „Sport Vižnu“  ovo će biti drugi lokali u gradu i neće se gasiti postojeći.

error: Content is protected !!