Град

pavle-kendjelac-(1)

Srpska pravoslavna crkvena opština organizovala je predavanje posvećeno jednoj od najznačajnijih istorijskih ličnosti Kikinde Pavlu Kenđelcu. Ovom prilikom predstavljen je i naučno – istraživački rad imnazijalca Bogdana Zavišina posvećen životu i radu Pavla Kenđelca, a koji je osvojio prvo mesto na Republičkom takmičenju cenatara za talenate.

-Veoma je važno da se sugrađani upoznaju sa ličnošću i značajem Pavla Kenđelca. Bio je jedan od najobrazovanijih i najistaknutijih ličnosti krajem 18. i u prvoj polovini 19. veka. Dao je svoj doprinos i u prirodnim naukama pre Čarlsa Darvina i zbog toga je došao u sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom – rekao je Zavišin.

Sveštenik Miroslav Bubalo napomenuo je da mu je drago što je crkvena opština suorganizator događaja koji slavi znamenite Kikinđane.

-Pavle Kenđelac je neko o kome treba svi da znaju i naša deca . Sin je Hristofora Kenđelca, osnivača Kikinde i jednog od najobrazovanijih Kikinđana i tog i ovog vremena. Upravo ovakvi ljudi treba da su uzor našoj deci – napomenuo je protojerej Bubalo.

Događaju je prisustvovao i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

-Važno nam je da podržimo inicijativu mladih koji se interesuju za istoriju našeg grada. Ko su ljudi koji su ga gradili, osnovali i uradili puno i za svetovni, ali i za društveni život grada – istakao je Bogdan.

 

marta-film-(6)

Prva klapa, jutros je u manastiru Svete Trojice, zadužbini Melanije Mele Gaičić, označila snimanje dugometražnog filma u Kikindi. U filmu „Grešnik“ glavna rola, mati Darije, poverena je sugrađanki, glumici Marti Keler koja nije krila oduševljena što prvi put snima u rodnom gradu.

-Emotivno doživljavam ovaj film. Neizmerno sam srećna što sam dobila priliku da radim u Kikindi i oduševljena sam što sam odabrana za glavnu ulogu. Film je potresna priča i izazov mi je da glumim u njemu. Ozbiljno sam se pripremala za ovu ulogu, bila sam u ženskom manastir da vidim kako monahinje žive, jer gradnja lika nije jednostavna. Kada sam sigla u manastir osetila sam pozitivnu i jaku energiju i sigurna sam da će kritike biti dobre. Ovo je, posle Virdžine, jedna od najozbiljnijih uloga koje sam imala – istakla je Marta Keler.

Vukašin Stanić, takođe ima glavnu rolu. On glumi mladića koji doživljava korenitu transformaciju, posle nesreće.

-Po zanimanju sa trener i iz hobija se godinama bavim glumom u teatru „Levo“. Ovo mi je prva filmska uloga i čim sam dobio scenario, znao sam da će ona biti izazovna i zahtevna. U filmu sam Strahinja i priča je zasnovana po istinitim motivima. Glavna vodilja filma je pokajanje – dodao je Stanić.

Producent filmske kuće „Feniks film“ Miroslav Buđac otkriva da je on jednim delom „krivac“ zašto je Kikinda odabrana za lokaciju snimanja.

-Trebao nam je vojvođanski grad filmičan i zelen. Prva pomisao je bila Kikinda i nakon razgovora sa predstavnicima grada brzo smo se dogovorili oko ovog projekta. Kompletan film se snima na tridesetak lokacija u gradu tako da će se promovisati potencijali i lepota vašeg grada. Film je edukativan i prati život mladog čoveka koji je jednim delom krenuo stranputicom. Nakon što je doživeo  nesreću, jedan u deset miliona da je preživeo, igrom slučaja, uz pomoć hrišćanska i manastira vraća se među žive – saznajemo od Miroslava Buđevca.

Kikinda će na početku i na kraju filma biti potpisana kao domaćin projekta. Filmadžije i glumce posetio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-„Feniks film“ i „Nemezis“ produkcija prvi put će kompletan film snimati u našem gradu. Za nas je to značajno jer ćemo moći da promovišemo sve naše potencijale, pre svega turističke i kulturne, izuzetnu prirodu, ali i sve nas. Siguran sam da će nam i ovaj film pomoći da još bolje pozicioniramo našu Kikindu. Ujedno to je još jedan sadržaj koji će nam puno pomoći u kandidaturi za prestonicu kulture 2027. godine – naveo je Lukač.

Osim u kafićima i restoranim film će se snimati na bazenu, u Velikom parku, Starom jezeru i mnogim drugim lokacijama. Pred publikom će se naći sledeće godine.

A.Đ.

dozivi-srbiju-1

Predstavnici Turističke organizacije grada bili su deo manifestacije „Doživi Srbiju“ koja je organizovana u Knez Mihajlovoj ulici u Beogradu. Organizator je Turistička organizacija Srbije, a cilj je promocija turističkih destinacija širom zemlje.

-Beograđani, ali i svi gosti glavnog grada imali su priliku da vide kakve manifestacije i gastronomska ponuda postoji u  gradovima u našoj zemlji. Kikinda se predstavila proizvodima od ludaje i iskoristili smo priliku da pozovemo goste na „Dane ludaje“ koji nam se približavaju. Pravo je vreme da našu najveću manifestaciju, svi oni koji unapred planiraju vikende,  uvrste u svoj kalendar – saznajemo od v.d. direktorice TO Jasmine Milankov.

Turistička organizacija Srbije pripremila je kampanju „Srbija. Doživi!“ u sklopu koje će promovisati turističku ponudu, dok će posebni fokus promocije turizma  biti na regionalnim turističkim tržištima.

A.Đ.

Vidovdan-12

Na Vidovdan, državni, crkveni i praznik nacionalnog identiteta, u Kikindi je, u pravoslavnom hramu i na Trgu odata počast svim poginulima u odbrani zemlje i svim žrtvama u ratnim sukobima. Posle Svete arhijerejske liturgije u Crkvi Svetog Nikole, kod spomenika poginulima u ratovima devedesetih i tokom NATO agresije na SRJ, održan je svečani program sa polaganjem venaca.

Ovo je vreme kada nam je zajedništvo potrebnije nego ikada, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Poručujemo da se nikada nećemo odreći naše slavne prošlosti, predaka, očeva i sinova koji su dali svoje živote kako bismo mi imali priliku da živimo u toj skupo plaćenoj slobodi i da sa decom kreiramo još lepše, bolje i kvalitetnije uslove za život u našem gradu, onako kako Kikinđani to znaju, ne mareći ni za veru ni za naciju ni za bilo koju drugu različitost – istakao je Lukač.

Na spomenik „Tuga“ vence su položile porodice poginulih, predstavnici lokalne samouprave, Srpskih ratnih veterana, Centra Ministarstva odbrane i Policijske uprave, Udruženja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca Vojvodine i gosti iz garnizona iz Kuršumlije, Vranja i Bačke Topole.

Sa velikom zahvalnošću odajemo počast srpskim junacima od Kosovskog boja do današnjih dana, rekao je Miodrag Linta, poslanik u Skupštini Srbije i predsednik Saveza Srba iz regiona.

– Kikinda je jedan od brojnih gradova u Srbiji čiji su građani pokazali veliki patriotizama i masovno se uključili u borbu za oslobođenje zemlje kada je ona bila napadnuta od strane neprijateljskih država – ukazao je Linta. – Primer je i proboj Solunskog fronta, u kojem su gotovo 50 odsto vojnika činili dobrovoljci iz takozvanih prečanskih krajeva. Oni su dali ogroman doprinos u oslobođenju Srbije i njenom razvoju u proteklih sto godina.

Vidovdan je i Dan i slava Srpski ratnih veterana.

– Negujemo tradiciju i sećamo se poginulih rodoljuba i boraca koji su branili srpski narod i državu, naših poginulih Kikinđana – rekao je predsednik Skupštine Udruženja, Vladimir Radojčić.

Predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan, podsetio je da je ovaj praznik jedan od najznačajnijih datuma u istoriji srpskog naroda.

– Događaj iz 1389. godine pokazao je put kojim će srpski narod i Srbija ići u narednim vekovima, a to je put ka slobodi. To je i beskrajna težnja za slobodom, ne žaleći svoje živote. Svi koji su se borili u Boju na Kosovu, pokazali su nam šta znači sloboda i dati život za nju. Vidovdan je kod srpskog naroda i mi ga danas obeležavamo sećajući se i kosovskih i junaka iz ratova devedesetih godina, kao i svih nevino stradalih žrtava, i nikada ih nećemo zaboraviti – istakao je Bogdan.

U programu su nastupili đaci iz osnovnih škola „Vasa Stajić“ – Marko Bošnjakov i „Feješ Klara“ – Marina Turuš i Matej Komarek, Jovana Milovanov iz SSŠ „Miloš Crnjanski“ i Hor Kulturnog centra iz Zrenjanina sa rodoljubivim pesmama.

S. V. O.

Vatrogasci 4

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodelio je sredstava po konkursu za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koji su značajni za zaštitu i spasavanje od požara u 2024. godini, a koje realizuju udruženja. Dobrovoljna vatrogasna društva iz Mokrina, Sajana, Banatske  Topole i Iđoša  dobila su novac za kupovinu kompletnih odela za gašenje šumskih požara. Mokrinu je pripalo 555,5 hiljada dinara.

-Sredstva su dovoljna za kupovnu četiri odela koja se sastoje iz lične zaštitne opreme, a koja su drugačija u odnosu na ona koja već koristimo. Ona su nam neophodna jer će deo dobrovoljnih vatrogasaca ići na obuku za gašenje šumskog požara. U Mokrinu ima osamdesetak dobrovoljnih vatrogasaca među kojima je dosta dece. Radimo na promociji našeg društva i ovog humanog poziva – istakao je Radovan Petković, predsednik DVD Mokrin i dodao da je prošle godine bilo 20, a od početka godine dva požara u kojima su učestvovali vatrogasci iz ovog mesta.

Dobrovoljnim vatrogascima iz Banatske Topole, Iđoša i Sajana odobreno je 416,5 hiljada dinara za kupovinu po tri odela za gašenje šumskog požara.

-Sajansko vatrogasno društvo ima oko stotinak članova među kojima je  sedamdesetak dece. Ukoliko je potrebno, pomažemo u gašenju požara i u okolnim mestima, kada nas pozovu. Od početka godine intervenisali smo u šest požara. Istakao bih i da smo se odazvali da pomognemo stanovnicima Bačke Palanke nakon nevremena koje je zahvatilo ovaj deo Vojvodine početkom juna – saznajemo od Aleksa Nađa, predsednika sajanskog DVD-a.

U dobrovoljnim vatrogasnim društvima napominju da je svaka pomoć koja se odnosi na nabavku opreme dobrodošla jer je važno da ljudi budu dobro opremljeni kada se uhvate u koštac sa vatrenom stihijom. Navode i da bi im dobrodošla nova vozila jer su postojeća stara nekoliko decenija.

A.Đ.

maskenbal-biblioteka-(1)

Letnji maskenbal u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ okupio je mališane koji su redovni posetioci klubića koji se u ovoj ustanovi organizuje svakog petka. Balerine, princeze, gusari, supermeni, kapetani, okupili su se kako bi proslavili kraj druženja, koje će se nastaviti u septembru.

-Klubić Narodne biblioteke okuplja predškolce i osnovnoškolce nižih razreda. Naš cilj je je da zavole  da čitaju i da ih uvedemo u svet knjiga. Pored toga želimo da podignemo nivo njihove svesnosti o jeziku. One koji, još nisu formalno ušli u obrazovni sistem, hoćemo da pripremimo za ono što ih očekuje, a đacima povećavamo nivo razumevanja pročitanog. Znamo da se naša deca lako opismene, ali problematično je razumevanje pročitanog. Sve aktivnosti realizujemo kroz igru – istakla je Dunja Brkin Trifunović iz Narodne biblioteke.

Digitalna, ali i funkcionalna pismenost, takođe je deo kojem klubić poklanja pažnju.

-Deca su okružena knjigama i Biblioteku shvataju kao svoje mesto. Ponosni smo da više ne oglašavamo da klubić radi petkom od 17 i 18 časova, nego nam deca dolaze po preporuci, braće, sestara, komšinice, drugara. Grupe su mešovite i posebno radimo sa mlađima i sa starijima. Sva ta deca, kada odrastu ostaju naši članovi – dodala je naša sagovornica.

Posebno zanimljivo je takozvano čitanje u vozu koje spaja dve ljubavi prema knjizi i vozovima. Mališani putuju vozom do Novog Miloševa i nazad i tokom vožnje ponesu knjige i čitaju, što je poseban doživljaj.

A.Đ.

bicikli-ugovori-(4)

Svih 378 sugrađana, sa urednom dokumentacijom, koji su konkurisali za subvenciju od 10.000 dinara za bicikle koje je dodeljuje lokalna samouprava,potpisali su ugovore u Gradskoj kući. Među njima je i Luka Bunić, penzioner, koji ističe da je ova mera, baš po meri građana.

-Imam automobil i vozim ga samo kada treba da prevezem unuke. Sada ću na biciklu staviti korpu za decu i lakše i lepše ćemo stizati do Starog jezera, Velikog parka, bazena, ali i vrtića – rekao je Bunić.

Ruža Zarić, takođe penzionerka, napominje da je bilo vreme da zameni bicikl koji ima.

-Moj bicikl je iz 1979. godine, ispravan je, ali meni je sada visok. Zato sam konkurisala za subvenciju koja mi puno znači jer nisam vozač bicikl mi je jedino prevozno sredstvo. Odabrala sam pravi ženski dvotočkaš koji ću lakše voziti – napomenula je Ruža Zarić.

Vlada Ćutilo ima 15 godina i kako je uspešno položio malu maturu ovo mu je poklon.

-Srećan sam što ću dobiti novi bicikl jer sam onaj koji imam prerastao. Odabrao sam pravi, sa dosta brzina i jedva čekam da ga kupimo i da ga vozim – saznajemo od Vlade.

Sve prisutne građane, kojima su odobrena sredstva jer su ispunjavali uslove konkursa pozdravio je Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada, a sa njim je bio i Stevan Iličić, član Gradskog veća.

-Ogromno interesovanje svih vas koji ste konkurisali za ovu meru grada, pokazatelj je koliko vam ona znači. Pored toga što želimo da doprinesemo zdravim stilovima života, vozeći bicikl čuvamo životnu sredinu. Treći put dodeljujemo subvenciju i ove godine izdvojili smo najviše sredstava za nju u gradskom budžetu. Cilj nam je da nastavimo sa ovom akcijom – precizirao je Bogdan.

Sekretarka sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj podsetila je da je ove godine konkurs otvoren i zatvoren u jednom danu.

-Blizu 400 prijava stiglo je na konkurs, a sredstva su odobrena onima koji su imali urednu dokumentaciju. Za tri godine oko 800 sugrađana kupilo je nove bicikle uz pomoć lokalne samouprave, tako da se mera kupovine bicikla kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva pokazala kao korisna – precizirala je Miroslava Narančić.

Sugrađani koji su potpisali ugovore treba da odu do prodavnica iz kojih su uzeli predračune i regulišu kupovinu bicikla koje su odabrali.

A.Đ.

 

 

Dan-Rase-Popova-(1)

U slavu još jednog značajnog Mokrinčanina, velikog književnika i novinara, prijatelja dece, Raše Popova, na njegov rođendan ove godine je održan sedmi „Dan Raše Popova“.

– Počeli smo 2018. godine kao lokalna priredba koja je sada već izrasla u značajnu manifestaciju. Izašao je i treći zbornik pesama koji, od prošle godine objavljujemo svake godine. Mislim da je ovo postala važna manifestacija za decu na mapi Srbije i trudićemo se da još više podignemo njen nivo – rekao je Živko Ugrenović, predsednik Udruženja građana „Raša Popov, organizatora manifestacije.

U prilog tome govori i podatak da je ove godine na pesnički konkurs za decu „Rašin šešir“ stiglo čak 550 radova iz Srbije i zemalja regiona, što je najviše do sada. O laureatima su odlučivali pisci Tode Nikoletić i Slobodan Stanišić, a stručni član bio je Milivoj Bajšanski, student-doktorand na novosadskom Filozofskom fakultetu, na odseku za srpsku književnost i jezik.

– Pesme osnovaca su stizale iz svih krajeva sveta, čak iz Austrije, Norveške i Danske, i to je pokazatelj da ovaj pesnički konkurs može da dobije epitet međunarodni. Iako je tema „Ne diraj mi snove“, dosta zatvorenog oblika, deca su pisala pesme u kojima se tematizuje njihova želja o tome šta žele da budu, i imamo pesme o ljubavi i smrti u njihovim snovima, što pokazuje da želje, na prelasku iz detinjstva u adolescenciju i odraslo doba, postaju neostvarene. Nekima se, ipak, one i ostvare – rekao je Bajšanski.

Pre centralne priredbe, danas je, u galeriji Doma kulture otvorena izložba karikatura Mirka Vukovića iz Republike Srpske, „Pisac crta pisce“, i održana je tribina na temu „Jezik svetlosti – jezik ljudi“. Najboljim mladim pesnicima dodeljena su čak 22 priznanja. Po šest nagrada opredeljeno je u kategorijama mlađih i starijih osnovaca, i dodeljeno je deset pohvala. Prvu nagradu među starijim osnovcima dobio je Luka Vasković iz Beograda, a među mlađima, najbolja je bila Petra Žumonja iz Hrvatske. Od učesnika iz Mokrina, najbolja je bila Jana Jurić, koja je zaslužila pohvalu.

Ovogodišnji laureat Nagrade Raša Popov za izuzetan doprinos u stvaralaštvu za decu je kompozitor i muzički producent Jovan Joca Adamov, prijatelj Raše Popova.

– Bio sam dugogodišnji i veliki prijatelj sa Rašom, izuzetnim, skromnim, izuzetno obrazovnim čovekom, čarobnjakom reči – rekao je Adamov. – Raša je bio institucija i bila bi mi velika čast da sam od njega primio nagradu. Često je bio gost i u čuvenim serijalima „Muzički tobogan“ i „Fazoni i fore“ u kojem je glumio čarobnjaka, i bio je nezamenljiv. Imao je izuzetan narativ i široko obrazovanje, mogli ste ga slušati danima. Jedan takav Raša danas nam jako fali. Dao je nemerljivi doprinos literaturi za decu.

„Dan Raše Popova“ podržali su Mesna zajednica, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama,Telekom Srbija i Grad koji su, na završnoj večeri, predstavljali gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski.

– Ovo je lepa prilika da se podsetimo lika i dela velikog i legendarnog Raše Popova, jednog od najpoznatijih Mokrinčana uz Miku Antića, kojima se Mokrin na pravi način odužuje – rekao je Mladen Bogdan. – Važno je i za Mokrin i za Grad Kikindu da se uvek sećamo naših velikana i zato smo podržali Mesnu zajednicu i Udruženje koje organizuje manifestaciju. Želimo da ona, svake godine, bude sve bolja i bogatija.

Završna priredba u punoj sali Doma kulture okupila je veliki broj učesnika: pesnika, muzičara, članova KUD “Mokrin”, dece iz vrtića „Neven“ i osnovnih škola „Vasa Stajić“, „Ivo Lola Ribar“ i „Vuk Karadžić“.

Iz Udruženja „Raša Popov“ već rade na tome da se događaj podigne na viši nivo i za septembar najavljuju naučni skup o ovom velikom stvaraocu koji će se realizovati u saradnji sa Maticom srpskom i na kojem će učestvovati profesori univerziteta i istraživači sa Instituta za književnost i umetnost.

Raša Popov, novinar, književnik, publicista i glumac, autor je više desetina knjiga za decu i odrasle. Rođen je u Mokrinu, 26. juna 1933. godine, a preminuo je u Beogradu 2017. godine. Od 2018, njegovi Mokrinčani sećaju ga se slaveći njegovo delo u programima namenjenim najmlađima, za koje je Raša najviše i s puno ljubavi, stvarao.

S. V. O.

Letnja-umetnicka-skola

Studenti umetničkih fakulteta, njih 40, iz Srbije i Evrope, boraviće i stvarati u Letnjoj umetničkoj školi u našem gradu od 6. do 13. jula. Ovo je danas i ozvaničeno, potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Univerziteta umetnosti u Beogradu, Grada Kikinde, Kulturnog centra i Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ u Gradskoj kući.

U ime Univerziteta umetnosti, ugovor o saradnji potpisala je rektorka, prof. dr Mirjana Nikolić. Univerzitet tradicionalno Letnju školu organizuje u različitim gradovima, što je, kako je rekla, dobra prilika za internacionalizaciju i decentralizaciju.

– Želja nam je da pokažemo šta sve postoji u Srbiji, da Beograd i Novi Sad nisu centri u kojima sve počinje i sve se završava, nego da mi imamo mnogo izuzetno lepih gradova koji mogu, ne samo svojom tradicijom i kulturom, već i aktuelnim trenutkom, da ponude mnogo toga. Aspekt internacionalizacije je bitan jer 17 studenata stiže iz inostranstva: Kine, Italije, Poljske, Belgije i Slovenije, što je dobra prilika da mladi umetnici budu u kontaktu sa lokalnom zajednicom i da ponesu još bolja iskustva iz Srbije. U Kikindi smo naišli na neverovatno dobar odjek svih naših ideja i mislim da će ovo biti reprezentativna škola koja će, u punom kapacitetu, prikazati mogućnosti i Kikinde i umetnika, učesnika Škole – rekla je prof. dr Nikolić.

Održavanje Letnje umetničke škole je korak bliže našem projektu da postanemo Nacionalna prestonica kulture 2027. godine, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Siguran sam da ćemo doprineti promociji grada i da će se saradnja s Univerzitetom umetnosti produbiti i nastaviti. Treba imati smelih ideja i vizija i mislim da zavređujemo da postanemo, na neki način, i univerzitetski centar, i da, možda, dovedemo fakultete i iz drugih oblasti. Organizovanjem Letnje umetničke škole takođe doprinosimo tome da postanemo centar kulture i umetnosti u regionu – napomenuo je Lukač.

Rad Letnje škole biće organizovan u četiri radionice: keramike, koja je privukla najviše polaznika, zatim likovnih umetnosti, muzike, komponovanja i muzičke produkcije i dramske, koje će voditi profesori i saradnici Univerziteta umetnosti.

CLPU „Tera“ biće domaćin Fakultetu primenjenih umetnosti, studentima keramike i to upravo na početku održavanja Simpozijuma.

– Ovo je deo misije koju smo u „Teri“ zacrtali pre 42 godine, da se i kroz sektor univerziteta institucionalno pozicioniramo – istakao je direktor „Tere“, Aleksandar Lipovan. – Ovakve stvari su važne jer doprinose sektoru kulture i obrazovanja kao instrumentima uz pomoć kojih grad može da gradi svoju kulturnu politiku.

U ime Kulturnog centra, Memorandum o saradnji je potpisao v. d. direktor, Marko Markovljev.

– Nama kao ustanovi kulture to mnogo znači jer podiže kapacitet i vidljivost naše institucije, a od velikog značaja je i za grad jer će veliki broj studenata iz naše zemlje i iz Evrope upoznati naš grad i, možda ga prepoznati na drukčiji način – kazao je Markovljev.

Kako je rečeno, Letnja umetnička škola ima urbanu orijentaciju, studenti će stvarati na više mesta u Kikindi, u prisustvu građana kojima će, na završnoj manifestaciji, 12. jula, biti prikazani postignuti umetnički rezultati.

S. V. O.

djaci-generacije

Za đake generacije osnovnih i srednjih škola sa teritorije Grada lokalna samouprava organizovala je prijem. On je održan u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, a na uspesima koje su postigli čestitao im  je gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, zamenicom gradonačelnika Dijanom Jakšić Kiurski i članicama Gradskog veća Valentinom Mickovski i Melitom Gombar.

Među onima koji su stekli ovu titulu je i Marko Pekarević, đak generacije Ekonomsko-trgovinske škole.

-Završio sam smer ekonomski tehničar, a do do toga da budem najbolji u svojoj školi doveli su me uspesi na sportskim takmičenjima iz tenisa, fudbala i košarke. Aktivno sam učestvovao u svim školskim aktivnostima, kao i na takmičenjima iz ekonomske grupe predmeta. U plan mi je da upišem Ekonomski fakultet u Subotici – rekao je Marko.

Genoveva Igić, najbolja je učenica Osnovne škole „Milivoj Omorac“ iz Iđoša.

-Učestvovala sam na republičkom takmičenju iz engleskog jezika, kao i na okružnim takmičenjima iz matematike i hemije. Likovni rad koji sam naslikala stigao je do Japana na jednom od međunarodnih konkursa. Položila sam prijemni ispit i prva sam na listi bilingvalnog odeljenja englesko-srpskog jezika škole „Svetozar Marković“ u Nišu – dodala je Genoveva.

Najbolji u svoj generaciji u Osnovnoj školi „Feješ Klara“ je Daniel Požar.

-Završio sam odeljenje na mađarskom jeziku  i pored nagrada koje sam dobijao za učešće na takmičenjima iz maternjeg jezika, bio sam četvrti na republičkom takmičenju iz srpskog kao nematernjeg jezika, a prvu nagradu osvojio sam i za pesmu na „Šantićevom festivalu djece pesnika“ u Mostaru. Specijalne diplome imam i iz engleskog i nemačkog jezika, ali i iz prirodnih predmeta – saznali smo od Daniela.

Pozdravljajući najbolje učenike gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je đacima generacije i poželeo im uspeha u daljem školovanju.

-Njihov grad je ponosan na njih i sve ono što su postigli u dosadašnjem školovanju. Lokalna samouprava misli na njih i podržava ih, a mi smo tu da pomognemo svim učenicima. Nadam se da će se nakon završenih fakulteta svi naši sugrađani vratiti u rodno mesto i pomoći nam da zajednički stvaramo još bolje uslove za neke nove generacija. Mladi su ti od kojih očekujemo da budu uzori, ali i pokretači novih inicijativa – naveo je prvi čovek grada.

Učenicima su uručeni i pokloni, mobilni telefoni, a najavljeno je da će za najbolje đake srednjih škola biti organizovano nagradno putovanje.

A.Đ.