Град

jelena-fabrika-vode-topaz-enhance-6x

Sjajni rezultati rada Kikindske fabrike vode!

Analize hemijske i mikrobiološke ispravnosti vode za piće koja je prerađena u novoizgrađenom postrojenju JP „Kikinda” pokazuju da je voda na česmama zdravstveno bezbedna i ispravna.

Najnoviji izveštaji ZZJZ Kikinda detaljno predočavaju kakav je kvalitet sirove vode u bunarima i potom kakav je dobijen nakon prerade u Kikindskoj fabrici vode. Sirova voda u bunarima, koja je hemijski neispravna, posle tretmana savremenom i kompleksnom tehnologijom u postrojenju za prečišćavanje, postaje ispravna i bezbedna za piće odnosno njen kvalitet odgovara važećem Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće.

U nastavku prenosimo izveštaje Zavoda za javno zdravlje.

Kako se navodi u najnovijem izveštaju ZZJZ, tokom OKTOBRA uzorkovano je 74 uzoraka vode za piće u našoj Opštini od kojih 44 u gradu Kikindi, a 30 uzoraka je uzorkovano u selima Opštine. Od 44 uzorka vode za piće iz grada Kikinde, 26 uzoraka uzeto iz bunara (sirova voda), 3 uzorka iz rezervoara fabrike vode, 15 uzoraka je uzeto iz vodovodne mreže.

Procenat mikrobiološke neispravnosti sirove vode iznosi 0% (0% prethodnog meseca) neispravnih uzoraka za grad, a procenat mikrobiloške neispravnosti prečišćene vode iz rezervoara i distributivne mreže u gradu je takođe 0% (0% prethodnog meseca). U selima je procenat mikrobiološke neispravnosti bio 0% (prethodnog meseca 7.84%).

Hemijska ispravnost prečišćene vode za piće u gradu je takva da je od ukupno 18 uzetih uzoraka vode za piće iz rezervoara i vodovodne mreže, svi uzorci su hemijski ispravni i odgovaraju Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SRJ 42/98, 44/99 i Sl. gl. RS 28/19).

Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u gradu u vodovodnoj mreži iznosi 4.18 mg/l (MDK-maksimalno dozvoljena koncentracija 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u vodovodnoj mreži u gradu iznosi 0.03 mg/l,(MDK 0.5 mg/l). Prosečna vrednost boje u gradu iznosi 5.0 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

Hemijska ispravnost vode za piće u bunarima (sirova voda) je takva da je od 26 uzetih uzoraka svih 26 je neispravno zbog povećane boje, povećanog utroška KMnO4 (indirektan parametar sadržaja organskih materija) i povećane koncentracije amonijaka. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u gradu u sirovoj vodi iznosi 26.38 mg/l (MDK 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u gradu u sirovoj vodi iznosi 2.2 mg/l,(MDK 0.5 mg/l za grad). Prosečna vrednost boje u gradu u sirovoj vodi iznosi 34.42 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

Slične rezultate pokazuje i izveštaj za SEPTEMBAR.

ČESMOVAČA ISPRAVNA, POTVRDIO I SEPTEMBARSKI IZVEŠTAJ

Tokom SEPTEMBRA meseca uzorkovano je 117 uzoraka vode za piće u našoj Opštini od kojih 66 u gradu Kikindi, a 51 uzorak je uzorkovan u selima Opštine. Od 66 uzorka vode za piće iz grada Kikinde, 28 uzoraka uzeto iz bunara (sirova voda), 3 uzorka iz rezervoara fabrike vode, 15 uzoraka je uzeto iz vodovodne mreže i 20 uzoraka iz škola i vrtića gradu. Od 51 uzorka iz sela, 18 uzoraka je iz škola i vrtića.

Procenat mikrobiološke neispravnosti sirove vode iznosi 0% neispravnih uzoraka za grad, a procenat mikrobiloške neispravnosti prečišćene vode iz rezervoara i distributivne mreže u gradu je takođe 0%.

Hemijska ispravnost prečišćene vode za piće u gradu je takva da je od ukupno 38 uzetih uzoraka vode za piće iz rezervoara i vodovodne mreže, svi uzorci su hemijski ispravni i odgovaraju Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u gradu u vodovodnoj mreži iznosi 4.14 mg/l (MDK-maksimalno dozvoljena koncentracija 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u vodovodnoj mreži u gradu iznosi 0.036 mg/l,(MDK 0.5 mg/l). Prosečna vrednost boje u gradu iznosi 5.0 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

Hemijska ispravnost vode za piće u bunarima (sirova voda) je takva da je od 28 uzetih uzoraka svih 28 je neispravno zbog povećane boje, povećanog utroška KMnO4 (indirektan parametar sadržaja organskih materija) i povećane koncentracije amonijaka. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u gradu u sirovoj vodi iznosi 26.46 mg/l (MDK 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u gradu u sirovoj vodi iznosi 2.26 mg/l,(MDK 0.5 mg/l za grad). Prosečna vrednost boje u gradu u sirovoj vodi iznosi 33.57 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

ANALIZE PIJAĆE VODE U SELIMA

Kako pokazuje izveštaj ZZJZ za oktobar, hemijska ispravnost vode za piće u selima takva je da je povećana boja u svim uzorcima ili u 100%, utrošak KMnO4 je povećan u 93.33%, kocentracija amonijaka je povećana u 90.0% uzoraka, koncentracija gvpžđa je bila povećana u 3.33%. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u selima iznosi 24.5 mg/l (MDK 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u selima iznosi 1.3 mg/l,(MDK 1 mg/l). Prosečna vrednost boje u selima iznosi 29.17 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale).

U izveštaju ZZJZ za septembar navodi se da je hemijska ispravnost vode za piće u selima takva da je povećana boja u svim uzorcima ili u 100%, utrošak KMnO4 je povećan u 89.58%, a kocentracija amonijaka je povećana u 98.83% uzoraka. Prosečna koncentracija utroška KMnO4 u uzorcima uzetim u selima iznosi 23.73 mg/l (MDK 12 mg/l). Prosečna koncentracija amonijaka u selima iznosi 1.33 mg/l,(MDK 1 mg/l). Prosečna vrednost boje u selima iznosi 28.85 ºCoPt skale (MDK 5 ºCoPt skale). Procenat mikrobiološke neispravnosti bio je 7.84%.

 

J. Crnogorac

 

 

 

 

nakovo-gradski-oci-3

Poseta selima nastavljena je obilaskom Nakova. Zamenik gradonačelnika zadužen i za mesne zajednice Dejan Pudar zajedno sa članom Gradskog veća za sport i omladinu Aleksandrom Aćimovim i Vanjom Radojkovim, šefom kabineta gradonačelnika u pomenutom mestu razgovarao je sa Branislavom Čubrilom, članom Saveta Mesne zajednice.

Delegacija je posetila Dom omladine, Dom penzionera, jezero i prostorije Mesna zajednice Nakovo. Ovom prilikom razmatrani su problemi koji postoje u selu, planovi za narednu godinu, kao i o dosadašnjim aktivnostima.

Istaknuta je sanacija nekoliko objekata u Nakovu, mesta na kojima se okupljaju mladi nekadašnjem Domu kulture, ali i stariji stanovnici u Domu penzionera. Poseban akcenat stavljen je na uređenje jezera u Nakovu, oaze mira koja polako postaje značajno mesto i ponos Nakova, na početak radova na čišćenju kanala duž sela i izgradnju postrojenja za preradu pijaće vode.

Ove godine sa 14 miliona dinara lokalna samourava finansirala je zamenu krovne konstrukcije na uličnoj strani zgrade OŠ „Petar Kočić“. Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je bio pokriven starim biber crepom. Krov je prokišnjavao, te  je bilo problema u odvijanju nastave, a predstavljao je i bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane.

A.Đ.

gradska-kuca-(2)

Lokalna samouprava raspisala je konkurs za dodelu Nagrade grada i gradskih priznanja. Raspisan je javni poziv za podnošenje predloga , a Nagrada grada, kao najviše priznanje, dodeljuje se fizičkom licu za dugogodišnji rad, lično zalaganje i izuzetne rezultate u svim oblastima stvaralaštva, čime je dat trajan doprinos razvoju grada Kikinde. Gradska priznanja, dodeljuju se fizičkim ili pravnim licima sa prebivalištem odnosno sedištem na teritoriji grada, za značajna ostvarenja u oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva, privrede i preduzetništva, sporta, humanosti i dobrotvornog rada.

Predloge mogu podneti preduzeća, ustanove, druge organizacije, organi i asocijacije, grupe građana i pojedinci sa teritorije grada. On se dostavlja pisano i ima podatke o kandidatu i ishodima njegovog rada, obrazloženje, naznaku oblasti za koju se kandidat predlaže i eventualne dokaze koji potvrđuju navode obrazloženja.

Predlozi se dostavljaju do 20. decembra 2024. godine, na adresu: Grad Kikinda
gradska uprava, kancelarija broj 81 Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23.300 Kikinda sa naznakom: ZA NAGRADU GRADA KIKINDE.

dan-racunovodja-(2)

Povodom Dana računovođa, 10. novembra, učenici odeljenja III 1 smer ekonomski tehničar, Nikolina Barbo, Ognjen Gucul, Andrijana Gojković, Nađa Marinković, Miloš Kresoja i Ivana Terzin, zajedno sa profesoricom Ivanom Kojić, pripremili su predstavu za učenike prvih razreda, koji se prvi put susreću sa predmetom računovodstvo ekonomske tehničare finansijsko – računovodstvene tehničare.

Predstava govori o nastanku računovodstva i psihološkom testu odnosa prema novcu. Ovom prilikom organizovan je i kviz znanja, a pobednicima su uručene nagrade.

-Obeležavanje Dana računovodstva nam je donelo mnogo zabave, smeha i pre svega znanja. Želeo bih da se zahvalim, u ime cele grupe, našem mentoru i profesorki Ivani Kojić – rekao je učenik Ognjen Gucul, učenik.

Profesorica Ivana Kojić zahvalila je svojim učenicima koji su bezrezervno prihvatili ideju da se obeležimo Dan računovodstva.

-Moju inicijativu đaci su nadogradili i tako pokazali spremnost da prihvate svaki izazov. Takođe bih se zahvalila i Dečijem pozorištu „Lane“, koji nam je pozajmio kostime, bez kojih predstava ne bi izgledala autentično – navela je Ivana Kojić.

A.Đ.

PSS-(4)

Povodom obeležavanja značajnog jubileja, 70 godina rada Poljoprivredne stručne službe (PSS) u Kikindi, u svečanoj sali Gradske kuće danas je organizovana svečana akademija.

Ranije poznata pod nazivom Poljoprivredna stanica „Agrozavod“, ova stručna služba više puta je menjala naziv, ali je uvek ostala na svom zadatku savetodavca, rekao je direktor PSS, Mladen Đuran.

– Poljoprivredni proizvođači kod nas mogu da dođu do najnovijih informacija, ne samo kada su u pitanju podsticaji, već im i prenosimo znanja o novim tehnologijama. Mi smo spona između njih i poljoprivrednih fakulteta i prilagođavamo im i približavamo nova znanja, pokazujemo im na koji način da ih primene. Uvek smo ostali na svom osnovnom usmerenju – na obezbeđivanju poljoprivredne proizvodnje u ratarstvu i stočarstvu, očuvanju poljoprivrednih resursa, životne sredine, zdravlja ljudi, životinja i biljaka, i to su principi kojih smo se držali svih ovih 70 godina – istakao je Đuran.

Svečanom skupu prisustvovali su i pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Sektoru za ruralni razvoj Aleksandar Bogićević, i pomoćnik resornog pokrajinskog sekretara u Sektoru za zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta, Petar Samolovac.

– Pokrajinski sekretarijat radi na tome da unapredi rad poljoprivrednih stručnih službi – rekao je Samolovac. – Naredne godine ćemo, za uzorkovanje zemljišta, obezbediti savremeno vozilo sa sondom. Za poljoprivrednike Pokrajina i Republika redovno raspisuju konkurse, i oni, generalno, imaju poverenja u Poljoprivredne stručne službe jer tu dobijaju objektivne savete. Ne favorizuju se ni hemijske ni semenske kuće i uvek su na usluzi poljoprivrednicima. Unapredićemo rad službi savremenom opremom i digitalizovaćemo podatke jer bez toga ne možemo da planiramo budućnost poljoprivrede kod nas.

Lokalnu samoupravu predstavljali su gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, Đorđe Tešin.

– Imamo veoma dobru saradnju sa ovim savetodavnim telom, pre svega u edukaciji poljoprivrednih proizvođača i u programu besplatne analize zemljišta pre setve za koji Grad daje podsticajna sredstva i subvencije, dok se, uz pomoć platforme eAgrar, oni i uključuju u savremene trendove – izjavio je Tešin. – Gradska uprava i Poljoprivredna stručna služba razmenjuju podatke u kreiranju akata od značaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje bez kojih se ne mogu donositi zakoni i propisi, te im, i na taj način, olakšavamo pravno-formalne procedure u njihovom poslovanju.

Povodom proslave jubileja, uručene su plakete Ministarstvu i Pokrajinskom sekretarijatu, Gradu Kikinda i Opštini Novi Kneževac, kao organima koji su najviše doprineli razvoju savetodavstva i poljoprivrednih stručnih službi sa kojima Služba u Kikindi ima najčešću saradnju.

Uz posebnu zahvalnost, plaketa je dodeljena i bivšem dugogodišnjem direktoru i suosnivaču, Ratku Rožiću. Rožić je kao agronom u ovoj službi proveo 45 godina, čitav radni vek, a na njenom čelu bio je 18 godina.

– Rad Poljoprivredne stanice imao je puno dobrih rezultata – naveo je Rožić. – Ono što nas je posebno odlikovalo bila je izuzetna porodična atmosfera i,  zahvaljujući takvom kolektivnom radu, bili smo veoma uspešni. Mnogo mi znači ovo priznanje, posebno jer sam ga dobio toliko godina po završetku mog radnog veka, ostao sam im u lepom sećanju i zahvalan sam im na tome. Moram da istaknem da je to priznanje i svima koji su doprineli da uspešno radimo.

Obeležavanju jubileja PSS u Kikindi prisustvovali su i predstavnici saradničkih službi, kompanija i mnogobrojni gosti.

DCIM100MEDIADJI_0539.JPG

Mehanizaciju, neophodnu za održavanje saobraćajnica uoči zimskog perioda danas je prikazao višegodišnji partner lokalne samouprave, zrenjaninska kompanija „Eko gradnja“. Prisustvovali su joj Mladen Bogdan, gradonačelnik Kikinde i komandant Štaba za vanredne situacije, i  Miroslav Dučić, član Gradskog veća i predsednik štaba Zimske službe.

Sva potrebna mehanizacija, vozila ljudski i stručni kapaciteti spremni su u skladu sa planom Zimske službe – rekao je Zoran Bjelan, tehnički direktor u „Eko gradnji“.

– Spremni smo i za ekstremne uslove i za vanredne situacije. Prema najavama, mogući su loši vremenski uslovi, i mi ćemo, u tim slučajevima, mehanizaciju pojačati dodatnim grejderima, buldozerima i kamionima. Apelujem na građane, posebno na vozače, da se ponašaju u skladu sa vremenskim uslovima na terenu, da prilagode brzinu kretanja, jer je to jedini način da mi uradimo svoj deo posla i da budemo bezbedni – naveo je Bjelan i dodao da je ova firma već postavila signalizaciju sa ograničenjima i tablama za vremenske uslove.

Kako je objasnio, radi se sa tri kamiona sa posipačima i jednim manjim vozilom za uže ulice, prilaze bolnici i zdravstvenim službama, a, ukoliko dođe do navejavanja snega, angažuje se i grejder.

– Važno nam je da ulice i putevi budu prohodni, da obezbedimo nesmetan saobraćaj u toku zimskog perioda i mogu da potvrdim da će tako i biti – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Trudićemo se da Zimska služba radi nesmetano, svakodnevno smo u kontaktu sa Štabom i pratimo vremensku prognozu. Nije moguće očistiti sve ulice, važni su nam prvi prioriteti i putevi prema seoskim mesnim zajednicama. Mi održavamo većinu tih saobraćajnica, dok je za neke, državne puteve do sela na teritoriji grada, zadužena firma „Vojput“. Reagujemo u skladu sa merama koje je propisao Štab za vanredne situacije i sneg nas neće iznenaditi.

Đorđe Klenanc, rukovodilac Zimske službe JP „Kikinda“ i član štaba Zimske službe objasnio je da su saobraćajnice prvog prioriteta u gradu glavne ulice, pristupi zdravstvenim ustanovama, školama i vrtićima, i opštinski putevi prvog reda koji povezuju naseljena mesta na teritoriji grada.

– U slučaju vanredne situacije, Štab definiše više prioritete – naveo je Klenanc. – Može da dođe do obustavljanja saobraćaja na nekim od opštinskih puteva jer do naseljenih mesta ne postoji samo jedna pristupna saobraćajnica. U vanrednim situacijama nemoguće je očistiti sve pravce, pa će neki putevi ostati neočišćeni. Mi smo u obavezi da, četiri sata od prestanka padavina pospemo so i uklonimo rastopinu sa puteva prvog prioriteta. Po saobraćajnicama na kojima ostane utabanog snega posipamo kameni agregat. Građani treba da znaju da ne može sve biti očišćeno do suvog asfalta, ali će vožnja i po utabanom snegu biti prihvatljiva.

Klenanc je rekao da je izdat nalog za nabavku prve tranše od 150 tona soli, što je dovoljno za prvi deo zime i da će se, nadalje, postupati u skladu sa vremenskim prilikama i stanju na putevima.

S. V. O.

ritejl-otvaranje-(5)

Ritejl park „Nest“ otvoren je danas u 9 sati i od samog početka pa sve do večernjih časova prvi tržni centar u gradu bio je pun sugrađana, ali i kupaca koji su došli iz obližnjih mesta. Među njima su bile i sugrađanke Jelena Savić i Svetlana Pavlovski.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Radujem se „New Yorkeru“ i prodavnici „Sinsay“. Zbog oce dve prodavnice najčešće sam išla u zrenjaninski tržni centar. Trebalo nam je ovakvo mesto i dugo smo ga čekali – saznali smo od Jelene Savić.

I Svetlana Pavlovski slaže se da je tržni centar trebao našem gradu.

-Zbog kupovine sam odlazila u Novi Sad. Sada konačno imamo lep tržni centar koji nam je, ruku na srce, nedostajao. U proteklom periodu, zajedno sa otvaranjem „Houm centra“ zaista je puno urađeno – dodala je Svetlana Pavlovski.

Na površini od oko 5.300 kvadratnih metara otvoreno je 12 lokala među kojima su „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Mobiltime“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“, menjačnica.

Tržni centar otvorili su Bojana Koljenšić, direktorica kompanije „RC Europe RSB“ i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Ovi je prvi ritejl park u Kikindi i odabrali smo vaš grad jer smo smatrali da ima potencijal za ovakvim tržnim centrom. Zakupci su ti koji su tražili da imaju ovakav prostor i mi smo im izašli u susret. U investiciju je uloženo više od pet miliona evra – navela je Bojana Koljenšić.

Tržni centar ima i igralište za decu, stotinak zaposlenih, kao i 100 parking mesta. Ovaj deo grada novo je mesto za okupljanje, a do pre kratkog vremena bilo je ruglo.

 

-Imamo čime da se ponosimo i ovo je veliki dan za naš jer smo dobili dugo željeni ritejl park. Nakon skoro dve godine investicija je privedena kraju. Velika gužva govori o tome koliko nam je ovakav sadržaj nedostajao i sada imamo prostor koji može da zadovolji sve potrebe. I rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina je u samom finišu i kompletni radovi završiće se do kraja meseca – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Povodom otvaranja otvoreni su razni programi za decu, kao i koncert Miloša Živkovića i benda „Metropolis“.

Ritejl park otvoren je svakog dana od 9 do 21 sat.

A.Đ.

Slava-Hrama

Srpska pravoslavna crkvena opština danas je, svetom liturgijom, pričešćem vernika i rezanjem kolača, obeležila praznik i crkvenu slavu Sveti Vrači, u Hramu svetih Kozme i Damjana. Prvi put vernici su pozvani na službu novim zvonima ovog hrama.

– Posebna mi je radost što nova zvona upravo danas prvi put najavljuju početak Svete liturgije. Kupili smo tri nova crkvena zvona koja će biti pri ovom svetom hramu i najavljujemo izgradnju novog zvonika koju ćemo započeti na proleće – rekao je starešina Hrama svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović. – Zahvaljujem se svima na prilozima, do sada smo prikupili polovinu iznosa i zato upućujem poziv za pomoć da sakupimo i ostatak sredstava, kako bismo ih isplatili u potpunosti. Ova zvona će, dok je sveta i veka, pozivati vernike na bogosluženja i objavljivati važne i radosne događaje.

Zvona, težine 800, 400 i 200 kilograma, izlivena su u Livnici „Kremenović“ iz Belosavaca kod Topole u kojoj su im, navodi protojerej Petrović, izašli u susret i isporučili zvona nego što su isplaćena, kako bi se prvi put oglasila na dan Hramovne slave.

– Po blagoslovu našeg episkopa mi obeležavamo i ove, zimske Svete Vrače, i letnje, 14. jula, pa tako imamo dve radosti u toku godine. Moja poruka je da treba svi da se ugledamo na Svete Vrače, na njihovu veru koja im je dala moć da isceljuju bolesnike, kao i na njihov način života koji je Bog obdarimo snagom blagodati – naveo je protojerej Petrović.

Kupovinu novih zvona pomogao je i Grad Kikinda sa 500 hiljada dinara. Svetoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, i članica Gradskog veća, Marijana Mirkov.

– Ovde smo da pokažemo jedinstvo koje nam je jako važno u ovim izazovnim vremenima. Kikindsko namesništvo Srpske pravoslavne crkve i Grad Kikinda jedinstveni su i pomažemo jedni druge, zajedno radimo u interesu naših sugrađana – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Da se razumemo i pomažemo pokazali smo i do sada – nedavno je, na crkvu u Mokrinu, podignut novi krst, a sada imamo i nova zvona pri ovom hramu – rekao je gradonačelnik Bogdan. – I povodom ovog praznika pravoslavnom svetu želim zdravlje, ljubav, mir i blagostanje.

Kumovi slave bili su Dejan Blažić, Dragan Mandić i Dragan Odžić. Upravo jedan od njih, Dejan Blažić, prvi je povukao užad na novim zvonima, pola sata pre liturgije.

– To je moja ljubav prema pravoslavlju, veoma sam srećan. Ovo je velika čast za mene – rekao je Blažić.

Svetoj liturgiji, pričešću i rezanju slavskog kolača prisustvovao je veliki broj vernika. Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari) i čudotvorci koji su, zahvaljujući darom od Boga za isceljenje raznih bolesti, besplatno lečili, zbog čega ih je narod prozvao besrebrenicima.

S. V. O.

apartment-172704-1920

U prvoj polovini 2024. godine je prosečna cena stanova u starogradnji, iznosila 1.665 evra po kvadratu, a u novogradnji 1.767 evra, najnoviji su podaci Republičkog geodetskog zavoda.

Očekivano, najveće prosečne cene zabeležene su u Beogradu, starogradnje 2.160, a novogradnje 2.453 evra.

Kada je o starogradnji reč, Novi Sad je na drugom mestu sa prosečnom cenom od 1.945 evra po kvadratu.

Prokuplje i Kikinda sa 670 evra su gradovi s najmanjom cenom stanova.

Kako je navedeno u izveštaju, u prvih šest meseci ove godine, na teritoriji Grada Kikinde prodate su 162 kuće i 46 stanova.

Prosečna cena (medijana) poljoprivrednog zemljišta – na području Grada Kikinde u prvom polugodištu 2024. godini iznosila je 10.642 evra po hektaru. Evidentirane su cene od 2.887 pa do 20.447 evra po hektaru.

 

dijabetes-(1)

U svetu i u Srbiji, 14. novembar, obeležava se kao Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti. Ove godine slogan je „Blagostanje za bolji život sa dijabetesom”.Kampanja ima za cilj da istakne značaj fizičkog i mentalnog blagostanja obolelih od dijabetesa u dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti.

-Kikindsko Društvo za borbu protiv šećerne bolesti svakog petka od 8 do 10 časova organizuje besplatno merenje šećera u krvi – istakla je predsednica dr Biljana Marković. -Poznavanje faktora rizika omogućava pravovremeno delovanje kod osoba kod kojih ustanovi šećerna bolest, a omogućava bolji uspeh u lečenju i umanjenje komplikacija. U Kikindi dijagnozu dijabetesa ima oko 10 odsto sugrađana od ukupnog broja stanovništva. Primećeno je da se u poslednje vreme starosna granica kod sugrađana kod kojih se registruje dijabetes pomera i sve više je mladih koji obolevaju.

 

U planu je i da se u Domu zdravlja organizuje snimanje očnog dna zbog komplikacija izazvanih dijabetesom. Tim povodom Kikindu će posetiti stručnjaci iz bolnice „Eliksir“. Predviđa se da će do 2030. godine 650 miliona ljudi imati dijagnozu dijabetesa. Postoji dijabetes tip 1 i tip 2, a insulinski zavisnici imaju dijabetes 1.

-U našem gradu nemamo registar obolelih od dijabetesa i trebalo bi ga uvesti. Reč je pacijenti koji su u zdravstvenom sistemu. Na žalost, istraživanja pokazuju da na svakog registrovanog dijabetičara dolazi još jedan potencijalni oboleli, koji ne zna da ima šećernu bolest. Stoga i organizujemo preventivno merenje šećera u krvi i razgovaramo sa sugrađanima kako bi podigli svest o bolesti koja je „tihi ubica“. Poznavanjem simptoma bolest i izbegavanjem faktora rizika, izbeći će se neželjene komplikacije koje donosi ova bolest – saznajemo od naše sagovornice.

 

Prvi simptomi su žeđ, pojačano mokrenje, malaksalost, gubitak telesne mase uprkos često povećanom apetitu i pojačanom kalorijskom unosu hrane, brzo zamaranje, mučnina.

-Šećer, u tim prvim momentima dok ga još nismo otkrili, varira i bude jako visok ili jako nizak. Stoga apelujem na preventivne preglede, a prostorije udruženja su otvorene za sve kojima treba savet oko ishrane, terapije, fizičke aktivnosti koji su ključni – napominje naša sagovornica.

Osim u Kikindi, jednom mesečno, predstavnici Društva za borbu protiv šećerne bolesti, organizuju kontrolno merenje šećera u krvi u Mokrinu, i Banatskom Velikom Selu.

A.Đ.