Друштво

beba

Roditeljski dodatak za prvo dete od 1. januara uvećan je sa dosadašnjih 321.900 na 345.398 dinara, dok drugoj bebi u porodici sleduje 306.388 (u 24 rate po 12.766), umesto dosadašnjih 285.544 dinara.

Od 1. januara, novi iznos važi i za treće dete. Umesto dosadašnjih 1.713.264, dobijaće 1.838.332 dinara odnosno tokom  120 meseci po 15.319 dinara. Za četvrto dete roditeljski dodatak iznosi 2.757.498 dinara (do sada 2.569.896), takođe u narednih 10 godina, svakog meseca po 22.979 dinara.

Uvećani su i iznosi koje treća i četvrta beba dobijaju jednokratno, pa će tako sada primati 255.323 dinara. Paušal za nabavku opreme za dete za decu rođenu 1. januara 2023. godine i kasnije iznosi 6.383 dinara (umesto 5.948 dinara), dok je jednokratna pomoć za rođenje druge i treće bebe sada 115.132 dinara (do sada 107.300).

Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom propisano je da se iznosi roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete usklađuju dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula počev od 2019. godine, na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cena u Srbiji u prethodnih šest meseci.

Dragana Malešević

Interaktivne knjige za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke profesorke Dragane Malešević rezultat su njenog dugogodišnjeg posvećenog pedagoškog i istraživačkog rada, kao i želje da današnjoj deci pruži medij koji je u skladu sa njihovim potrebama i interesovanjima. Tako su nastale knjige koje donose izdavačku novinu jer pored teksta i ilustracija, imaju QR kodove sa zvučnim i video zapisima. Knjige „Biljke”, „Oblici i brojevi”, „Životinje naših krajeva” i „Otkrivamo čudesni svet” su edukativne, zabavne i deca ih obožavaju. Ova inovativna i autentična izdanja mogu se koristiti sa i bez mobilnog telefona.

– QR kodovi omogućuju deci stvaranje jasnih predstava i sagledavanje pojava koje nisu u njihovom neposrednom okruženju. Neki QR kodovi imaju samo zvuk, neki samo video, a neki i zvuk i video zapis. Knjige se mogu koristiti uz pomoć odraslih dok deca ne znaju da čitaju, a i deca ih mogu koristiti individualno, kao slikovnicu. Knjiga može služiti i za učenje čitanja jer je tekst s tom namerom i štampan većim slovima i fontom za početno čitanje. Ove knjige vraćaju decu knjizi u novoj formi objedinjujući njihova interesovanja i digitalne medije- kaže u razgovoru za Kikindski portal dr Dragana Malešević, profesor na Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi.

Interesovanje dece za upotrebu mobilnih telefona autorka stavlja u funkciju učenja i razvoja deteta. Ukoliko deca već žele da koriste mobilne telefone, knjige to omogućuju ali na edukativnom sadržaju koji je u funkciji njihovog učenja i razvoja. Sa druge strane, razvoj digitalne kompetencije dece upravo je jedan od ciljeva novih osnova predškolskog obrazovanja i vaspitanja.

-Interaktivnost deteta i knjige je u više domena – u domenu teksta, ilustracije, zvučnih zapisa, video zapisa i upotrebe matrice za samokontrolu tačnosti odgovora. Tekst komunicira sa detetom i podstiče ga da aktivno istražuje i otkriva, kao i da govori o svojim opažajima i izražava svoje mišljenje. Knjige u intelektualnom domenu utiču na razvoj sposobnosti za učenje, pamćenje, opažanje, pažnju i mišljenje; u voljnom domenu podstiču decu da uče, otkrivaju, zaključuju; u emocionalnom grade pozitivan odnos prema drugima i prema okruženju; u socijalnom domenu razvijaju odgovoran odnos prema drugim bićima i zajednici, razvijaju ekološku svest i podstiču decu na očuvanje sredine; a u fizičkom domenu podstiču decu na fizičku aktivnost. Kod dece se naročito razvija sposobnost za opažanje i utiče se na dužinu trajanja njegove slušne i vizuelne pažnje- napominje autorka.

Ne manje značajno je to što se kod dece razvija i sposobnost za učenje otkrivanjem i, naročito, divergentno mišljenje kao osnova kreativnosti i razmatranja različitih mogućnost. Od deteta se ne traži samo jedan tačan odgovor.

-Tačnih odgovora u matrici je pet od osam. Kada se kod deteta na ovakav način razvija mišljenje ono će kao odrastao biti sposoban da sagledava više rešenja na postavljeni problem i da kreira nešto novo i drugačije. Knjiga „Otkrivamo čudesni svet” sadrži eksperimente sa vodom, vazduhom, toplotom i svetlosti Sunca, prave svoj vulkan i drugo čime podstiče decu da aktivno uče i zaključuju o pojavama koje ih okružuju. Podstiče ih i da saznaju o naučnicima: Milankoviću, Tesli, Pančiću, kao i o Keopsu i piramidama. Sadržaj ovih knjiga je savremen jer uči decu i o alternativnim izvorima energije vetra i Sunca i primereno uzrastu gradi osnove za zakone fizike. Specifična karakteristika ovih knjiga je što od dece traži da stvaraju pretpostavke, koje potom potvrđuju ili odbacuju što ih uči da istraživački misle. Ove knjige su bogat resurs za zajedničko i individualno istraživanje i učenje- ističe profesorka Malešević.

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je, zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost odštampala ove knjige i besplatno ih podelila studentima da se koriste kao udžbenik.

Bogato stručno iskustvo autorke

Profesorka Dragana Malešević je doktor didaktičko-metodičkih i doktor pedagoških nauka. Autorka je popularnih i citiranih knjiga u štampanom i elektronskom formatu na srpskom i engleskom jeziku. Edukovala se od srednje pedagoške škole do doktorata u Srbiji, Škotskoj i Rusiji. Ima bogato iskustvo u praksi kao učitelj, prosvetni savetnik i profesor u školi za obrazovanje vaspitača. Ove knjige ona zasniva na naučnoj osnovi savremenih pedagoških koncepcija i ispitivanjima efekata praktične primene prototipa ovih knjiga u praksi rada sa predškolskom i mlađom osnovnoškolskom decom.

Svaka knjiga može se čitati pojedinačno i čini celinu za sebe, ali je u ediciji povezana sa drugim knjigama, a sadržaji svih knjiga su međusobno integrisani. Integracija sadržaja omogućava da dete povezuje i gradi uzročno-posledične veze. Recenzenti ovih izdanja su poznati i priznati stručnjaci u svojim oblastima.

 

 

 

Topola 2

Stanovnicima Banatske Topole, najmanje seoske mesne zajednice na području Kikinde, prošla godina donela je lepe promene. Grad je, sopstvenim sredstvima, otkupio Dom kulture čija je zgrada, proteklih 17 godina, bila u privatnom vlasništvu. Za oko 800 stanovnika ovog mesta, to znači i da će oživeti društveni život, kao i da će se stvoriti uslovi za aktivnosti najmlađih meštana.

– Zgrada Doma kulture nije bila u funkciji, propadala je godinama. Za aktivnosti udruženja imali smo samo jednu malu prostoriju u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu – kaže predsednik Saveta Mesne zajednice, Nedeljko Cimeša. – Upravo se radi projekat za rekonstrukciju zgrade Doma, nadamo se da će se sa radovima započeti ove godine. Kompletno uređenje koštaće oko 5,5 miliona dinara i sigurno je da neće sve moći ove godine da se uradi. Voleli bismo da se prvo obnovi sala sa scenom, kako bi ponovo moglo da počne da radi naše Kulturno-umetničko društvo.

Budžet ove Mesne zajednice je, prošle godine, bio 3,2 miliona dinara, kaže Cimeša, a prioriteti su odabrani i po učinku.

– Naši fudbaleri su učinili su nas ponosnima, postigli su veliki uspeh, dele prvo mesto sa „Jedinstvom“ iz Novog Bečeja u Međuopštinskoj ligi, pa smo, oko stadiona FK „Napredak“ obnovili žičanu ogradu, postavili plastična sedišta na tribinama i izgradili šupu. Zatim smo, u centru sela, ispred  Doma kulture, uradili kišnu kanalizaciju i sve to koštalo nas je 2,5 miliona dinara – objašnjava Cimeša.

U ovoj godini plan je da se, osim sanacije Doma, od novca iz budžeta uredi centar sela. Biće izgrađen parking, postavljena dva autobuska stajališta, ukupno će biti izbetonirano 500 kvadratnih metara.

Brojna udruženja pronaći će svoje mesto u obnovljenom Domu kulture; stalne aktivnosti održavaju lovci, penzioneri, Udruženje žena i „Banatska žuta pčela“, kao i Ribolovačko udruženje “Mrena” koje, svakog avgusta, organizuje značajnu manifestaciju “Topolski kotlić”. Registrovana je i „Scena“ – u njoj je radila dramska sekcija koja će, takođe, biti obnovljena, što će i najmlađima doneti kvalitetne sadržaje.

 

 

 

 

buvljak

Posle tronedeljne praznične pauze, kikindski buvljak ponovo je omiljeno mesto brojnih kupaca u potrazi za raznoraznim potrepštinama. Jutros, već nešto pre šest sati, pristizali su prvi prodavci, kao i prvi potrošači ranoranioci. U ponudi-od igle do lokomotive. Možda ćete pronaći baš ono što tražite i to po veoma povoljnoj ceni, a možda vam se, u raznovrsnom asortimanu, ukaže i neočekivana prilika da pazarite nešto potpuno neplanirano. Cenkanje je dozvoljeno i poželjno.

Prodavci sa kojima smo razgovarali kažu da su uslovi na kikindskom buvljaku odlični- prostran prostor, uređeni i uredni toaleti, restoran za topli napitak i ukusan zalogaj. Po vetrovitoj januarskoj nedelji posećenost je bila osrednja, a može se pretpostaviti da mnogi sugrađani nisu ni znali da je vašar ponovo počeo sa radom.

Jedan od onih koji nam ukazuje na odlične uslove prodaje je Geri Šahin iz Tobe.
-Sve imamo što nam je potrebno, zadovoljan sam. Prodaja, onako, nije loše. Sad je bila pauza zbog praznika- kaže. Drugi prodavac iz Novog Miloševa tvrdi da je promet, ipak, prilično slab jer kad „ode u Novi Sad, roba za tren „plane“”.

Odevni predmeti od 50 dinara pa naviše, jakne za 200 dinara, plišane igračke za 100 dinara, stari gramofon koji su nam nudili za 500 dinara (uveravaju da radi-nismo probali, verujemo na reč), dečji bicikl za 2000 dinara, po toj ceni i zanimljive ukrasne lampe, ali i električni trotineti u kompletu sa potrebnom opremom, stari svega godinu dana za samo 150 evra.

Sve to samo je delić današnje, šarolike ponude na buvljoj pijaci o kojoj svedoči i galerija fotografija (vidi ispod). Obuća, školski pribor, kozmetika, kućni uređaji, posuđe, dečja auto sedišta, slike, dekorativni predmeti, kacige, muzički instrumenti, odevni aksesoari, nakit, satovi, ploče… Ako rado pazarite na ovakvim mestima, onda vam je poznato da nije sve u novcu-potrebno je da se naoružate strpljenjem i upornošću u potrazi za željenim artiklima. Nikad se ne zna sa kakvim interesantnim i neočekivanim pazarom ćete se vratiti kući.

Kako saznaje Portal Kikindski, uskoro sledi jedna novina u radu kikindskog buvljaka. Krajem februara ili početkom marta, u planu je da radi i subotom, a ne isključivo nedeljom kao do sada. Radno vreme buvljaka je, tokom zimskog perioda od 6 sati ujutru, a u letnjoj sezoni od 5 časova. Iako je radno vreme do 15 sati, najkvalitetnija ponuda, logično, prva nađe kupce, pa je bolje buvljak posetiti u prepodnevnim satima. Mada, nikad se ne zna. Možda određena roba čeka baš vas.

 

Andrijana 8

Kikinđanka Andrijana Gajin dobitnica je Gradskog priznanja „Melanija Nikolić Gaičić“ za 2022. godinu, za humanitarni rad i iskazano dobročinstvo. Andrijana ima i humano zanimanje, ona je medicinska sestra na Odeljenju hemodijalize u Opštoj bolnici. Humanitarnim radom bavi se punih osam godina, od kada je njena potreba da pomaže drugima postala i njen način života.

– Počelo je tako što sam učestvovala u akcijama prikupljanja pomoći, uplaćivala novac i pomagala koliko sam mogla. Sve se intenziviralo kada se prikupljala pomoć za malu Kalinu. Sama sam organizovala akcije na Fejsbuku – licitacije i nagradne igre. Aktivirala sam sugrađane tako što sam ulazila redom – u picerije, cvećare… Ispričam im o svojoj humanitarnoj akciji i nekada dobijem picu i dva pića, buket cveća, uslugu u frizerskom salonu, nešto što će biti poklon u nagradnoj igri. Pozovem, zatim, na Fejsbuku, svoje prijatelje da učestvuju, da doniraju minimum 200 dinara, ili da uz to i pošalju SMS, ukoliko prikupljamo novac za nekog preko Fondacije Aleksandar Šapić. Svako dobije svoj broj i onda, uživo, takođe na Fejsbuku, izvlačimo dobitnika nagrade. Dešavalo se da nemam šta da ponudim kao nagradu, onda sama, kad dobijem platu, kupim nešto novo, na primer peglu za kosu, organizujem nagradnu igru i prikupimo novac – priča Andrijana.

Posle akcije za Kalinu, prikupljao se novac za malu Tisu, a u međuvremenu i za mnoge u Fondaciji Aleksandra Šapića. Nažalost, uvek ima nekog kome je potrebna pomoć, ali i mnogo divnih ljudi koji su spremni da pomognu, kaže Andrijana.

– U prvoj nagradnoj igri imala sam samo pet učesnika i bila sam presrećna. Sada ih, uvek, ima više od sto. Ljudi se javljaju, sami nude svoje proizvode i usluge, i akcije se stalno odvijaju. Neverovatno je koliko ima humanih ljudi koji često ne žele ni da ih navedem kao donatore. Za Damjana Petrova sakupili smo 26 hiljada dinara, sada smo sakupljali novac, hranu i lekove za jednu devojčicu koja boluje od celikalije.

Ovo je samo deo aktivnosti jer Andrijana je stalno u akciji. Na Fejsbuku ima gotovo tri hiljade prijatelja. Bilans svih dobročinstava gotovo je nemoguće izvesti – poklanja se u robi, uslugama, novcu, SMS porukama. Andrijana kaže da je uspela da izračuna da je, samo u protekle dve godine, sakupljeno i upućeno najugroženijima, milion dinara u novcu od nagradnih igara i prodaje stvari, i u humanitarnim SMS porukama.

Najvažnije od svega je što darodavci, donatori, svi humani ljudi koji učestvuju u Andrijaninim nagradnim igrama i akcijama, uvek tačno znaju kome je i koliko novca, stvari, nameštaja, lekova, hrane, otišlo. Andrijana sve dokumentuje i postavlja na svoj Fejsbuk profil kako bi sve informacije bile dostupne i, razume se, kako bi opravdala poverenje svih dobrih ljudi koje okuplja oko sebe. Tu su, takođe, i sva imena dobročinitelja, osim onih koji daruju anonimno.

Prošle godine je, uz pomoć prijatelja i mnogih plemenitih ljudi, ostvarila možda i najveći poduhvat. Za porodicu Mijatović, kompletno je renovirala i opremila stan koji je u prostoru nekadašnje biciklane bio neuslovan za samohranog oca sa decom.

– Poznajem devojčicu iz te porodice jer je školska drugarica moje ćerke – kaže Andrijana. – Čim sam videla u kakvim uslovima žive, predložila sam njenom ocu da pomognem. Mnogo divnih ljudi se odazvalo i pomoglo, od obezbeđivanja smeštaja za porodicu dok traju radovi, do bele tehnike i nameštaja. Pročulo se za akciju i ljudi su se sami javljali, donirali novac i stvari, iselili i uselili nameštaj, krečili, malterisali, radili sve što je bilo potrebno – priča Andrijana.

Ova mlada dobročiniteljka priznaje da ništa ne bi bilo moguće bez podrške porodice. Andrijana ima dve devojčice, Marijanu i Anđelu, koje se već uključuju u njen humanitarni rad.

– Pomažu mi suprug Bora i sestra bliznakinja, Marijana, bez njih ništa ne bih uspela – priznaje Andrijana.

Često, kaže, donacije prevazilaze njene fizičke mogućnosti, kao kada je, pred Novu godinu, dobila da isprazni dve kuće i sav nameštaj iz njih pokloni u humanitarne svrhe. Tada u pomoć priskaču prijatelji.

– Ne posustajem jer me podržavaju dobri ljudi. Kad god sam pomislila da ne mogu više, dobijala sam neki poklon za nagradnu igru – i nastavila dalje. I na radnom mestu nailazim na podršku. Posao, naravno, ne trpi, a moja glavna sestra, Verica Kanalaš, zaista ima puno razumevanja. Moje koleginice takođe  anonimno odvajaju novac, kad god mogu.

Pored prikupljanja pomoći na društvenoj mreži, novogodišnjih paketića za socijalno ugroženu decu i mališane u bolnici, Andrijana ima još mnogo ideja – organizovala je i ulične akcije prodaje, ali i malo radosti za svoje humane pratioce, kao što je  međusobno darivanje žena ili osmomartovski ručak u restoranu i poklone za žene slabijeg materijalnog stanja.

– Za mene je ovo duševna hrana, ne mogu da stanem – kaže Andrijana. – Verujem da me, u svemu što radim, podstiče tužna životna priča moje majke koja je obolela veoma mlada. Zato smo i sestra i ja danas medicinski radnici i imamo potrebu da pomažemo.

Andrijanina potreba odavno je i misija. Njena humanost ulepšala je živote mnogih  porodica i pokrenula mnoge plemenite ljude koji su, sigurna je Andrijana, svuda oko nas.

 

Crkva Svetog Ilije (Medium)

Na dan kada Pravoslavna crkva obeležava Obrezanje Gospodnje i sećanje na Svetog Vasilija Velikog – početak nove godine po julijanskom kalendaru, prvi put će moleban zajedno služiti svi sveštenici kikindskog namesništva.

U subotu, 14. januara, od 18 sati, u Crkvi Svetog Proroka Ilije u Novim Kozarcima moleban će održati sveštenici iz Kikinde, Iđoša, Mokrina, Banatskog Velikog Sela, Ruskog Sela, Nakova i Novih Kozaraca. Posle molebana, održaće se i akatist – molitva u čast Presvete Bogorodice Trojeručice.

 

 

Radionica mozaik 2 (1)

Iako je raspust za osnovce u toku, mališani su se u velikom broju odazvali još jednom pozivu na radionicu u kikindskom Kulturnom centru. Trodnevnu „Malu školu mozaika“, od četvrtka vodi Ljiljana Rivić, likovna umetnica iz Beograda.

–  Deca će, za ova tri dana, imati priliku da nauče obradu i ređanje kamena, i samu izradu mozaika. Cilj je da se upoznaju sa tehnikom koja nije mnogo zastupljena u umetnosti, kao i da razvijaju motoriku, što je posebno važno u ovom uzrastu, i što mozaik omogućava – rekla je Ljiljana Rivić.

U velikoj sali Kulturnog centra danas je stvaralo tridesetak osnovaca. Kosta Grubiša ide u drugi razred Škole „Vuk Karadžić“.

– Na radionici je lepo i zanimljivo. Pripremao sam kamenčiće i stavljao ih u sliku – kaže Kosta.

Njegova vršnjakinja iz Škole „Đura Jakšić“, Petra Felbab, kaže da joj se veoma svideo današnji rad.

– Uzimala sa pincetom kamenčiće koji su već iseckani, zatim sam ih stavljala u sliku – pohvalila se Petra. – Jako mi se svideo ovaj rad.

Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra rekla je da će mozaik biti izliven u Beogradu, a zatim vraćen u Kulturni centar koji će tako, zahvaljujući mladim umetnicima, imati svoju „Devojku u plavom“ Đure Jakšića – u mozaiku.

Ratni veterani

Srpski ratni veterani u Kikindi podelili su danas 163 paketića deci i unucima svojih članova. Ovo je tradicionalna aktivnost Udruženja povodom obeležavanja pravoslavne Nove godine.

– Trudimo se da odamo počast našim članovima, da negujemo kulturu sećanja na poginule i u tome imamo podršku lokalne samouprave – rekao je Vladimir Radojčić, predsednik Skupštine Srpskih ratnih veterana u Kikindi.

U ime Gradske uprave dodeli paketića prisustvovao je Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

Peter Fekete, penzionisani oficir Policije, doveo je na dodelu paketića svoje unuke.

– Prezadovoljan sam, s obzirom na situaciju, drago mi je da Udruženje uspeva da obraduje decu paketićima. Prvo je moja ćerka primala paketiće, a sada unuci – Đorđe i Matija, koji je preuzeo poklone i za svog brata, jednomesečnog Lazara. Trudimo se svi da pomažemo porodice poginulih i njihove potomke, kao i članove koji se nalaze u lošoj materijalnoj situciji – kaže Fekete.

Pre dodele paketića, za dečiju publiku izvedena je predstava „Pravda za Deda Mraza“ Radionice snova iz Novog Bečeja.

 

 

 

324778856_1639678896469883_8681980875578233987_n

Tri dana zanimljive hemije i muzičkog vremeplova na radionicama u okviru zimskog kampa u Centru za stručno usavršavanje okupili su tridesetak dece uzrasta od šest do 12 godina. Da je kamp ispunio očekivanja mališana, uverili smo se na licu mesta. Marko Pandurov, učenik četvrtog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“ pun je utisaka sa hemijske radionice.

-Mnogo mi se svidelo ovde, mnogo toga sam naučio, a nastavnica me pohvalila jer sam neke stvari već znao. Bilo je baš zabavno, voleo bih da dođem i sledeće godine- kaže Marko.

I Dunja Grubiša (9) je dosta novih saznanja stekla na hemijskoj radionici.

-Poneću kući mirišljavu sveću. Mom bratu se više svidela muzička radionica, a meni je ovde zanimljivije.

-Meni se posebno svidelo što smo pravili mirišljave sveće i slajdove-dodaje Tatjana Lisulov (9).

Nastavnica Senka Heldrih kaže da je hemijska radionica približila ovu nauku deci koja hemiju još nemaju u školi.

-Hteli smo da pokažemo deci da hemija nije bauk, da to nisu samo formule i računanja, već da je hemija svuda oko nas i da se sa njom učenici susreću u svakodnevnom životu- kaže Senka Heldrih, nastavnica hemije koja je vodila ovu radionicu u Centru za stručno usavršavanje. -Pravili smo mirisne sveće, sapune, labelo i slajm, a deca su ove poklončiće ponela kućama. Mislim da je radionica ispunila njihova očekivanja.

Multiinstrumentalista i vaspitač Milan Vašalić vodio je muzičku radionicu.

-Prvog dana smo proučavali muzičku genezu, zbog čega nastaje muzika, šta je podstaklo čoveka da stvara i da se muzički izražava, koji je bio prvi instrument. Pričali smo kako je to nauka uticala na muziku, pa danas imamo pregršt instrumenata koji kao podršku imaju struju, softverske programe.

Drugog dana smo izrađivali instrumente. Napravio sam ovaj supersonični audio top, a deca su pravila različite instrumente od stvari iz okruženja, to su kartonske čaše, papiri, reciklažni materijal, plastične i metalne cevi. Trećeg dana smo posetili laboratorije zvuka: „Gusle“ i muzički studio „Maus“. Tamo je bio rokenrol bend, a među članovima benda dečak koji svira citru, tako su na jednom mestu deca videla kako može da se pomiri tradiconalni i moderan zvuk, navodi Vašalić.

 

 

Komora

Zarade na području grada su u porastu, pokazuju najnoviji podaci Regionalne privredne komore (RPK) Severnobanatskog okruga sa sedištem u Kikindi. U oktobru je prosečna neto plata bila 66.657 dinara.

– U Kikindi je prosečna zarada u stalnom porastu, poslednjih godina uvek za sedam do osam odsto. Prošle, 2022, prvi put se beleži povećanje od devet odsto i to u periodu od samo deset meseci – kaže Tibor Horvat, predsednik RPK u Kikindi.

Iko su prosečna primanja imala veći porast (9,4, odnosno 9,8 odsto) u industrijskim grdovima – Subotici i Zrenjaninu, pa su i plate u ovim mestima za dve do tri hiljade dinara veće nego u Kikindi, prvi put dogodilo se i da, u ovoj kategoriji, imamo veća primanja od obližnje opštine sa jakom industrijom.

– Zanimljivo je da je Senta, koja je uvek bila ispred Kikinde, sada imala manju neto prosečnu zaradu – 63.857 dinara – kaže Horvat. – Zahvaljujući tome što su poslodavci podizali plate, prosek u Kikindi od 66.657 dinara u oktobru, bio je veći i od zarada u Somboru. Od početka godine do 1. novembra, do kada imamo zvanične podatke, primanja su kod nas porasla za oko pet hiljada dinara.

Prosečna zarada u Kikindi u 2020. godini bila je 54.819, naredne godine – 59.035, da bi, za prvih deset meseci prošle godine bio zabeležen iznos od 64.372 dinara. U dvogodišnjem saldu to daje povećanje plata od oko 9,5 hiljada dinara.

S obzirom na to da se svi podaci odnose na nominalne zarade, kako bi se sagledao realan nivo povećanja, svakako treba uzeti u obzir inflaciju, a pre svega rast cena hrane i energenata. Iako su plate statistički sve veće, realan rast je dosta niži od nominalnog.

error: Content is protected !!