Друштво

vino 1

Burgundac Vinarije „Kepul“ iz Iđoša proglašeno je za najbolje belo vino u profesionalnoj konkurenciji na desetom ocenjivanju vina Banata. U Kaštel „Ečka“ stigla su vina iz svih krajeva ove regije, a nagrade su prvi put dodeljene i u profesionalnoj i u amaterskoj kategoriji.

Takmičarima je pripalo šest trofeja, četrnaest zlatnih i veliki broj srebrnih i bronzanih medalja. Iđoško vino iz 2022. ponelo je trofej za najbolje belo vino, za najbolje crveno vino proglašen je „Kaberne Sovinjon 2019“ vinarije „Galot“ iz Banatskog Karlovca, a za najbolji roze – „Ronde Roze 2021“ vinarije „Dragić“ iz Zrenjanina.

U amaterskoj konkurenciji za najbolja vina proglašena su: belo vino „Garaže Zvekić“ iz Zrenjanina, crveno vino Ivana Uroševića, i roze Vinarije Dragan.

Uzorke su ocenjivala dva sudijska panela kojima su predsedavali dr Vladimir Puškaš i enolog Srđan Lukajić.

Ocenjeno je da se vidi napredak u kvalitetu vina, posebno među amaterima i da Banat ima potencijala za osnivanje još novih profesionalnih vinarija. Manifestaciju je organizovao Klub vina iz Zrenjanina.

Dodela trofeja biće upriličena u subotu 20. maja, na Vinskom festivalu u Gradskoj bašti u Zrenjaninu, kada će posetioci moći i da probaju nagrađena vina.

dr Abraham stres 1

Predavanje na temu „Stres i stresogeni faktori modernog doba kao uzročnici nastanka simptoma i bolesti“ održao je doktor Goran Abraham, jedan od osnivača udruženja „Zdravlje na dlanu“, u amfiteatru VŠSSOV.

Važno je da ljudi shvate da svakodnevica, u današnje vreme, umnogome utiče na njihovo zdravlje ili pogoršavanje hroničnih bolesti. Toga nisu svesni u dovoljnoj meri, kaže dr Abraham. On dodaje da cilj njegovog udruženja i jeste  poboljšanje zdravlja i životnog veka sugrađana.

– Značajno je da se primenjuju zdrave sitnice u svakodnevnom životu, kako bi se unapredilo zdravlje i kako svakodnevni stresori ne bi uticali na njega ili na pogoršanje osnovne bolesti. Ljudi, recimo, generalno ne znaju da, ukoliko ne spavaju dovoljno i kvalitetno, to remeti imuni sistem. Normalno je, u proseku, sedam sati sna, ali je važan i njegov kvalitet, a to zavisi od toga kako se probudite. Na primer, kafa na prazan stomak remeti lučenje melatonina koji utiče na spavanje tog dana. Kafa bi trebalo da se pije sat, sat i po posle buđenja i da se prethodno doručkuje.

Ljudi su „u mašini“, ne žele da izađu iz svog ritma iako znaju da je loš po zdravlje, kaže dr Abraham. Ne idu na vreme ili preventivno kod lekara, ne razmišljaju o svom zdravlju na vreme.

– Uglavnom je to posledica neinformisanosti. Lekari nemaju vremena da pojasne ljudima važne stvari, a ljudi, često, i ne znaju gde da pronađu korisnu i tačnu informaciju. Bavim se naukom i zdravim stilovima života i zato sam i želeo da im kažem šta treba da menjaju. To su male promene koje, zajedno, mnogo pomažu – tvrdi dr Abraham.

On objašnjava da je jedna od promena i dnevni ritam. Odlazak na spavanje „sa kokoškama“ itekako ima smisla, kaže doktor. Naši stari su znali da je za organizam važno da se zaspi sa zalaskom sunca jer je takav bioritam usađen u naš DNK.

Takođe, sat i po vremena pre spavanja ne treba gledati u ekran, u tv, računar, telefon. „Ukoliko do četiri ujutro gledate u ekran, smanjuje se nivo dopamina, hormona sreće u organizmu i budite se depresivni, što može da dovede do ozbiljnijih problema“, dodaje.

Organizovan pod pokroviteljstvom Crvenog krsta, događaj je imao humanitarni karakter – dobrovoljni prilozi usmereni su Dečijem odeljenju kikindske bolnice za kupovinu opreme.

Dan škole Rusko Selo 1

Osnovna škola „Gligorije Popov“ obeležila je 208 godina od osnivanja. U školskoj sali okupili su se učenici, zaposleni, meštani, i sami nekada đaci, kao i gosti. Đaci od prvog razreda kroz pesmu, igru i ples poželeli su im dobrodošlicu.

Škola broji 150 učenika i ima dvojezičnu nastavu, rekla je direktorica Aleksandra Felbab i dodala da se u ovoj obrazovnoj ustanovi odvija i večernje obrazovanje za 50 polaznika.

-Imamo dvosmenski rad, a cilj nam je da svi đaci budu u jednoj smeni. Zato gradimo još četiri učionice, tako će poslepodnevni sati biti slobodni za vannastavne aktivnosti.  Možemo da se pohvalimo i da smo ove godine imali troje učenika koji su stigli do republičkog takmičenja iz biologije i srpskog jezika – istakla je Aleksandra Felbab.

Pozdravljajući okupljene gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je rođendan sadašnjim, ali i bivšim učenicima, kao i zaposlenima.

– Ulaganje u obrazovanje je jedan od prioriteta grada. Rukoselska škola je mesto okupljanja svih meštana, a obrazovanje u ovom selu ima dugu tradiciju i kvalitet.  Priredba koju smo imali priliku da vidimo je izuzetna, a na nama je da obezbedimo što bolje uslove za rad, učenje i vannastavne aktivnosti – dodao je Lukač.

Danu škole prisustvovali su i pomoćnik gradonačelnika, Šandor Talpai, i članica Gradskog veća, Melita Gombar.

Melanom kože 1

U Opštoj bolnici u Kikindi tridesetak pacijenata pregledano je u okviru evropske kampanje protiv raka kože. Kako ističe dr Siniša Jolić, specijalista dermatovenerologije i subspecijalista angiologije, akcija se organizuje od 1999. godine radi ranog otkrivanja raka kože i buđenja svesti kod ljudi da je melanom jedan od najmalignijih tumora.

– Na godišnjem nivou registrujemo petnaestak novobolelih od melanoma u našoj Bolnici, što nije malo. Najvažnije je melanom otkriti u ranom stadijumu jer je tada ova bolest izlečiva. Melanom je usko povezan sa suncem i češće se javlja kod osoba koje rade na otvorenom prostoru, poput građevinskih radnika ili poljoprivrednika – kaže dr Jolić.

On dodaje da je važan samopregled kože. Kada pacijent primeti da postoje promene, kada su prisutni svrab, bol, peckanje, tada treba da se obrati dermatologu. Dr Jolić je pozvao građane da se najpre informišu kako da bezbedno borave na suncu, a potom da se izlažu sunčevim zracima.

-Kampanju su pokrenuli belgijski dermatolozi. Do sada smo pregledali oko 450 hiljada stanovnika, a kikindska Bolnica je od prvog dana u kampanji – rekao je naš sagovonrnik.

Pregledi su obavljani u dvema ambulantama, a svi sugrađani koji nisu uspeli da ga zakažu mogu da se jave jer će, i narednih dana, dr Jolić i njegova koleginica dr Milica Agić, specijalista dermatovenerologije, izaći u susret pacijentima. Kampanju Euromelanom podržalo je Ministarstvo zdravlja.

tera kamp 5

Studenti vajarstva završnih godina akademija u Rijeci, Osijeku, Cetinju, Novom Sadu i Beogradu, borave u Kikindi na Internacionalnom kampu Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“. Studentski program u Ateljeu Centra sprovodi se već 15 godina, ovog maja sa značajnom novinom.

– Naš cilj je da, kroz ovaj, pratimo buduće umetnike – kaže Aleksandar Lipovan, menadžer međunarodne saradnje. – Pored postojećih, planiramo da ostvarimo kontakte sa umetničkim akademijama u čitavom regionu, da stvorimo umetničko zajedništvo, mesto na kojem studenti sarađuju i razmenjuju iskustva. Ove godine, pored praktičnog rada, uvodimo i teoretsku nastavu. Predavači su profesori koji su doveli svoje studente i profesor sa univerziteta u Lionu, Bernard Ridiger, koji je prošle godine bio kod nas na Simpozijumu.

Lipovan dodaje da je, zahvaljujući ugovorima potpisanim sa umetničkim akademijama, „Tera“ nastavna baza za stručnu praksu vajanja skulptura u terakoti.

Jedan od predavača, profesor Ridiger, stigao je, ovoga puta, iz Novog Sada gde, na Akademiji umetnosti, učestvuje u programu razmene.

– Vratio sam se u Kikindu, pre svega jer sam povezan sa ovim mestom. Ovde se radi sa glinom sa ovog područja. Ta veza sa zemljom mi je veoma važna. Takođe, završiću skultpuru koju sam započeo prošle godine – kaže profesor Ridiger.

Glinu sa kikindskog tla istražuje i sa njom radi 30 studenata. Jelena Pavićević Marković pohađa drugu godinu master studija na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.

– Ovde nastavljam svoj ciklus radova koji sam započela u Crnoj Gori. Skulpture simbolišu hramove mojih emocija i unutrašnjeg sadržaja. Već sam bila ovde pre deset godina, veoma sam zadovoljna i profesionalno ispunjena. Ljudi su vrlo gostoljubivi – kaže Jelena.

Uslovi za rad i prijem ostavili su vrlo lep utisak i na Saru Klešin iz Rijeke, studentkinju treće godine.

– Radim na organskoj formi, počela sam sa skicom koju menjam kako to glina zahteva. Prvi put sam ovde i jako sam zadovoljna prostorom, ljudima, sviđa mi se grad. Mnogo smo kolega upoznali i pomažemo jedni drugima. Ova glina je malo drukčija od one sa kojom radimo na Akademiji, dosta je masnija, ali je bolja i prirodnija za rad.

Sa Cetinja je stigao i Vukašin Tanjević, student treće godine.

– Još je lepše nego što smo očekivali. Ovde su bolji uslovi za rad sa glinom nego na akademiji. Istražujem materijal i njegovu statiku, uradio sam dve skulpture – kaže Vukašin.

Nikša Borovac je na prvoj godini mastera Akademije umjetnosti i kulture u Osijeku.

– Radim sa glinom već 10 godina, ali prvi put sa ovom vrstom. Veoma je čvrsta i ugodna za rad – kaže Nikša. – Obuzet sam motivom ruke, ovde sam izradio kompoziciju elemenata, da vidim kako funkcionišu zajedno.

Internacionalni studentski kamp održava se od 8. do 18. maja. U izuzetnom prostoru Ateljea, potpuno prilagođenom potrebama umetnika i njihovom stvaranju, studenti su na svom umetničkom putu ucrtali još jednu važnu tačku i mesto kojem će se, verujemo, rado vraćati.

P1160587

U organizaciji Saveza za cerebralnu i dečiju paralizu Vojvodine “Suncokret“, u Ateljeu Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ danas je održana kreativna radnookupaciona radionica.

Zahvaljujući saradnji sa Centrom „Tera“, članovi udruženja obolelih od cerebralne i dečije paralize iz čitave Vojvodine, već 25 godina dolaze na ovu terapeutsku aktivnost.

– Veoma smo lepo prihvaćeni ovde, vrlo smo zadovoljni i zahvalni zaposlenima u „Teri“ jer nas podržavaju i omogućavaju sve što nam je potrebno – kaže Ivan Zarić, predsednik Društva invalida za cerebralnu i dečiju paralizu u Kikindi, domaćina radionice.

Vajarska radionica deo je programskih aktivnosti Saveza „Suncokret“ i odvija se pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja. Za današnje kreativno druženje u „Teri“ prijavila su se udruženja iz Novog Sada, Titela, Sombora, Zrenjanina, Kovina, Kule, Apatina, Pančeva, Subotice i  Sremske Mitrovice.

– Iako je radionica veoma korisna za članove, nažalost prisustvuju joj samo oni koji su u mogućnosti da putuju. Rad sa glinom ima izuzetan terapeutski efekat, razvija i moždane i motoričke funkcije i umiruje – ističe Drago Ilić, predsednik Saveza „Suncokret“.

Kada su u pitanju aktivnosti osoba sa invaliditetom, obično se polazi od toga čime one ne mogu da se bave, umesto da se razmišlja o kapacitetima koje oni mogu da razvijaju, smatra Ružica Garunović, zamenica predsednika „Suncokreta“.

– Pored motoričkih, razvijamo i kreativne sposobnosti. U svojim lokalnim organizacijama imamo i likovne i radionice ručnih radova i dekupaža. Na nivou Saveza, osim na ovoj radionici, učestvujemo i na „Testenijadi“ u Titelu, na takmičenju u pevanju u Apatinu i na Danima starih zanata u Subotici – kaže Ružica Garunović.

Današnje druženje, uz svesrdnu pomoć vajara iz „Tere“, ponovo je donelo radost susretanja članova invalidskih udruženja i uspomene u vidu novih radova od gline.

viber_slika_2023-05-12_14-01-42-708

Na godišnjicu rođenja Florens Najtingejl, britanske medicinske sestre, začetnice modernog sestrinstva kao priznate profesije, 12. maja obeležava se  Međunarodni dan medicinskih sestara, tehničara i babica. U organizaciji Udruženja zdravstvenih radnika Kikinde, ovaj dan obeležen je dodelom plakete, povelja i zahvalnica najistaknutijim medicinskim radnicima Doma zdravlja i Opšte bolnice.

Plaketa je pripala medicinskom tehničaru zaposlenom u Bolnici, Milanu Dapčeviću, koji ce, iako je osoba sa invaliditetom, posebno istakao za vreme pandemije korona virusa.

Poveljama  su nagrađene Jelena Kubet, viša medicinska sestra na Infektivnom odeljenju, Milana Perić, glavna sestra Odeljenja za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja, i Anamarija Kiralj, glavna sestra Opšte službe Doma zdravlja. Povelja je, posthumno, dodeljena i nedavno preminuloj medicinskoj sestri Tanji Milošević.

-Zaposlena sam već 16 godina i na odeljenju na kom radim svakodnevno ima puno izazova, a najvažnije je da svi pacijenti budu zbrinuti na pravi način. Hvala svima koji su me predložili za nagradu – rekla je Milana Perić.

Ana Marija Kiralj je medicinska sestra 28 godina i kaže da bi ponovo izabrala ovaj poziv.

-Ne možete ga raditi ukoliko niste humani i ne želite da pomognete ljudima, a najvažnije je da sa pacijentima ostvarite dobar odnos. Posao medicinske sestre je privilegija, ali nosi i ogromnu odgovornost  – istakla je Anamarija Kiralj.

Savez zdravstvenih radnika Kikinde ima oko 300 članova. Njihov cilj je da se bave unapređenjem struke i napredovanjem svakog pojedinca, podsetila Neda Butulija, predsednica. Međunarodni dan medicinskih sestara, tehničara i babica ove godine obeležava se pod sloganom „Naše medicinske sestre – naša budućnost“.

maturantska parada

Tradicionalni ples maturanata na trgu održaće se u petak, 19. maja, u 12 sati.

U dogovoru sa predstavnicima đačkih parlamenata četiri kikindske srednje škole, kao njihovim direktorima, doneta je zajednička odluka da se ovogodišnja Maturantska parada – ples maturanata održi u punom obimu.

Slogan ovogodišnjeg plesa će biti: “Maturanti Kikinde plešu u slavu radosti, ljubavi i života!”

Kako je navedeno u saopštenju organizatora, Kulturnog centra Kikinda, plesu će prethoditi minut ćutanja za sve nastradale u tragedijama koje su zadesile našu zemlju u prethodnom periodu.

viber_slika_2023-05-11_21-24-17-674

Centar za pružanje usluga socijalne zaštite je, u saradnji sa Humanitarnim Teatrom „Gusani u magli“, pripremio inkluzivnu predstavu pod nazivom „Vulkanizerska drama“. Premijera je izvedena sinoć, u Dečijem pozorištu „Lane“.

– Predstava je početak akcije prikupljanja novca za sublimacioni štampač koji nam je potreban za aktivnosti u Centru. Ideja je da je izvedemo više puta – rekla je Nikoleta Pavlov, v.d. direktor Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

U „Vulkanizerskoj drami“, za koju su tekst napisali korisnici Centra, nastupaju četiri članice glumačke radionice „Gusana u magli“ i 12 korisnika Dnevnog boravka Centra.

– Nije mi ovo prva uloga, učestvujem u recitatorskim i glumačkim nastupima u našem Centru. Srećna sam i volim to da radim. Pozivam sve da dođu da gledaju našu predstavu – rekla je Svetlana Kalinov.

Marija Buter iz Teatra „Gusani u magli“ kaže da je rad sa korisnicima Dnevnog boravka bio lepo iskustvo.

– Predstava govori o tome da smo svi isti, da svi treba da pomažemo jedni drugima. Rad je bio divan, svi su veoma dragi i talentovani i veoma emotivni. Brzo su nas prihvatili, kao i mi njih, i bilo je lako raditi – kaže Marija.

Premijeri su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

– Snaga svake zajednice ogleda se u tome koliko brine o najosetljivijim kategorijama stanovništva. Upravo ova predstava je potvrda toga da smo humano društvo i da prihvatamo različitosti – rekla je Melita Gombar. – Inkluzivne predstave su značajne jer svaki pojedinac, bez obzira na svoje sposobnosti i mogućnosti, ima priliku da uživa u umetnosti. Nadamo se da je inicijativa korisnika Centra i članova „Gusana u magli“ samo početak i da će se, i sa drugim ustanovama i organizacijama, veze uspostaviti i intenzivirati i Grad će to podržati.

Lepa saradnja Centra i Humanitarnog teatra nije prva i nastaviće se i ubuduće. Novim termini izvođenja „Vulkanizerske drame“ još nisu utvrđeni, ali će, svakako, svako igranje doneti mnogo radosti i učesnicima i publici, onako kako je to bilo na sinoćnjoj premijeri.

Dan Muzičke 4

Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“ je, koncertom učenika, obeležila Dan škole. Čitava godina je u znaku sedamdesetogodišnjice osnivanja koja će biti obeležena polovinom septembra, istakla je direktorica, Margita Detari.

– Već po tradiciji, na koncertu su nastupili učenici od prvog do šestog razreda, sa svih odseka. Raduje me što se uveliko pripremamo za prijem novih đaka, tako da, već 24. maja, organizujemo proveru muzičkih sposobnosti. Imamo osam odseka, a nadamo se da ćemo, od septembra, moći da se pohvalimo da naši đaci uče da sviraju i saksofon. Čekamo samo potvrdu nadležnog Ministarstva – rekla je Margita Detari.

Povodom Dana škole, izdat je i časopis pod nazivom „Od DO do DO“.

– Kao simbol prošlih vremena, izdajemo časopis. U Kikindi je, sa osnivanjem Pevačkog društva „Gusle“, objavljen prvi muzički časopis u Srbiji, „Gudalo“.

U planu je da se, do kraja godine, postave gromboran i ograda oko Škole.

– Za ove radove imamo podršku Grada, koja nam puno znači – dodala je Margita Detari.

Na konkursima koje su raspisali Pokrajina i Republika aplicirano je za zvučnu izolaciju, za harmoniku dugmetaru, kao i za obnovu dela nameštaja u školi.

error: Content is protected !!