Друштво

gluvi-kikinda

Priliku da poseti naš grad i tradicionalnu manifestaciju „Dani ludaje”, Narodni muzej, najlepšu ulicu, da se druže, razmene iskustva i učvrste saradnju imalo je i pedesetak članova lokalnih organizacija gluvih i nagluvih iz Novog Sada, Pančeva, Vršca, Subotice, Sombora, Sente i drugih vojvođanskih gradova.

Njihov domaćin bila je Međuopštinska organizacija gluvih i nagluvih u Kikindi, a skup su posetili i predstavnici resornog Ministarstva i Grada.

-Kako su „Dani ludaje” naša najveća i najznačajnija manifestacija, odlučili smo da pozovemo prijatelje iz lokalnih organizacija iz cele Vojvodine da nam se pridruže, da im pokažemo naš grad, da prošetaju Ulicom starih zanata, probaju banatske specijalitete, pokažemo im Kiku, najlepšu ulicu i da time još jednom pokažemo da smo grad dobrih ljudi, dobri domaćini, da imamo veliko srce i da su ovde svi dobrodošli- rekla je sekretarka Međuopštinske organizacije gluvih i nagluvih u Kikindi Gordana Marković Jankov.

Predstavnica Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, iz sektora za zaštitu osoba sa invaliditetom, Dragana Lazarević, istakla je kontinuiranu podršku te institucije Savezu gluvih i nagluvih Vojvodine kao i njihovim lokalnim organizacijama.

-Ovakva druženja doprinose unapređenju položaja osoba sa invaliditetom i podizanju svesti javnosti, da pokažemo da osobe sa invaliditetom imaju jednake mogućnosti i prava kao svi građani. Ove godine, putem programskog konkursa za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, opredeljeno je 513.000 dinara za rad Udruženja ovde u Kikindi. Konkretno za realizaciju ove aktivnosti i učešće na „Danima ludaje” 62.280 dinara- rekla je Dragana Lazarević.

Srđan Vladisavljević, predsednik Saveza gluvih i nagluvih Vojvodine, u Kikindu je dolazio više puta, ali je sada prvi put posetio „Dane ludaje”.

-U Vojvodini ima oko 2.500 gluvih i nagluvih osoba. Savez gluvih i nagluvih Vojvodine kao i Međuopštinska organizacija u Kikindi uspešno sarađuju sa Ministarstvom za rad, boračka i socijalna pitanja, sektorom za osobe sa invaliditetom. Ovaj projekat je odlična prilika da se vidimo, okupimo i posetimo ovu vašu veliku i prelepu feštu- naveo je Vladisavljević i dodao da u Srbiji ima oko 800.000 ljudi sa nekim vidom invaliditeta i 33 udruženja.

Jadranka Raletić, sekretarka Saveza gluvih i nagluvih Vojvodine, istakla je da su „Dani ludaje” zaista pokazali da je Kikinda izvrstan domaćin.

-Naši članovi su prvi put na ovoj manifestaciji i oduševljeni su. Imamo odličnu saradnju sa resornim Ministarstvom. Želim da istaknem i činjenicu da su posle 65 godina, kancelarije kikindskog udruženja i ostalih udruženja osoba sa invaliditetom ovde u zgradi, prvi put sređene i renovirane zahvaljujući podršci Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja što moramo da pohvalimo.

Goste je pozdravio i član Gradskog veća Željko Radu istakavši odličnu saradnju Grada sa Međuopštinskom organizacijom gluvih i nagluvih.

– Nadam se da ste se i sami uverili u to da smo grad dobrih ljudi. Gradska uprava ima izuzetnu saradnju sa organizacijom gluvih i nagluvih i tako će biti i ubuduće- poručio je Radu.

U Međuopštinskoj organizaciji gluvih i nagluvih nadaju se da će ovakva okupljanja prerasti u tradiciju. Ova organizacija okuplja oko 300 članova. Dva puta mesečno svim građanima je dostupno besplatno testiranje sluha, a gluvima se pružaju usluge prevođenje gde god im je to potrebno, kako bi im se olakšala komunikacija.

J. C.

 

 

dani-ludaje-pobednici-2024-(5)

Najtežu ludaju na ovogodišnjoj manifestaciji, četvrtu godinu zaredom, uzgojio je Tibor Kokai iz Mađarske. Ove godine pobednica je teška 472,5 kilograma.

-Seme ludaje je moje od prošlogodišnje rekorderke od 865 kilograma. Tikva je u početku odlično rasla i razvijala se. I u Mađarskoj su vladale tropske temperature, koje su uticale na razvoj biljke. Kao što vidite, bundeva je narasla dovoljno, ali nema težinu. Sudeći po zapremini, trebalo bi da bude 200 kilograma teža. Ove godine temperatura je ta koja je negativno uticala tokom čitavog procesa sazrevanja. Na dnevnom nivou zalivali smo je sa 600 litara vode. Zadnjih 49 dana bilo je posebno izazvano sačuvati biljku, jer ju je napala bolest, ali uspeli smo u tome – istakao je Kokai.

Melinda Kokai, Tiborova supruga, je druga sa tikvom teškom 446 kilograma. Treći je Đorđe Vukadinović iz Jarka sa bundevom teškom 306 kilograma.

Gordana Lazić iz Kikinde sa ludajom od 334,5 centimetara rekorderka je ovogodišnje manifestacije.

-Tikvu smo zasadili u aprilu, a godina za proizvodnju bila je preteška. Imali smo sušu koja je trajala dva i po meseca i temperature od 40 stepeni celzijusa. Zalivala sam je i suzama, kako volim da se izrazim. Ludaja je lepo počela da raste i onda je stala. Bojazan je postojala da će pući, da će je vetar polomiti, tako da sam ustajala i noću i dežurala pored ploda. Sve se isplatilo jer sam osvojila prvo mesto i prezadovoljna sam – saznali smo od Gordane Lazić koja je napomenula da je seme od Ginisove rekorderke.

Drugo mesto u ovoj kategoriji zauzeo je Milivoj Popov, takođe iz našeg grada sa tikvom od  311,5 centimetara, a treće mesto pripalo je takođe sugrađaninu Branislavu Majkiću sa bundevom  dugom 276 centimetara.

Nagrade od 100.000 za prvoplasirane, 60.000, za drugoplasirane i 40.000 dinara za trećeplasirane, kao i pehare  dodelio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je čestitao proizvođačima i izrazio nadu da će naredna godina biti bolja za uzgoj ludaja.

-Potrudićemo se da za jubilarne, 40. „Dane ludaje“ osmislimo još sadržaja i još novih atrakcija koje će privući kako proizvođače, tako i goste u Kikindu – precizirao je prvi čovek grada.

A.Đ.

kanali

U toku je izvođenje radova na uređenju kanalske mreže u funkciji odvodnjavanja na teritoriji grada Kikinde za 2024. godinu.

Predviđeno je uređenje 18 kilometara kanalske mreže u četiri katastarske opštine – Kikinda, Rusko Selo, Mokrin i Sajan. Vrednost radova iznosi 50 miliona dinara, a projekat zajednički sprovode Autonomna pokrajina Vojvodina, Grad Kikinda i JVP „Vode Vojvodine“.

Trenutno se u Ruskom Selu završavaju radovi od šest kilometara kanalske mreže, a vrednost radova je devet miliona dinara. Po završetku radova biće uklonjeno 40.000 m2 biljne vegetacije i izmuljano 10.000 m3 mulja.

Završetkom ovih radova značajno će se unaprediti odbrana od unutrašnjih i spoljašnjih voda na teritoriji grada Kikinde.

Radove su obišli Arsen Arsenov, rukovodilac poslovne jedinice Melioracije u VPD Srednji Banat Zrenjanin i Dušan Marjanović, predsednik saveta MZ Rusko Selo.

vatrogasci-krv-(2)

Pripadnici Vatrogasno- spasilačkog bataljona Kikinda odazvali su se akciji dobrovoljnog davalaštva krvi u Crvenom krstu. Humanost na delu pokazao je 21 zaposleni i pored Kikinđana, krv su darovali i pripadnici bataljona iz Kanjiže, Sente, Ade, Čoke i Novog Kneževca.

Aleksandar Mujaković (35) je vatrogasac- spasilac u Senti ovog leta bio je da pomogne kolegama u Grčkoj.

-U okolini Atine bile smo sedam dana. Stekao sam novo iskustvo u radu na terenu  jer sa prvi put sam učestvovao u gašenju požara takvih razmera. Dobrovoljno dajem od krv od srednje škole tako da imam dvadesetak davanja. Kao vatrogasac -spasilac dragocenu tečnost darujem treći put – saznali smo od Mujakovića.

Borko Babić iz Kikinde u vatrogasno spasilačkom bataljonu zaposlen je pet godina, koliko je dobrovoljni davalac.

-Bio sam da pomognem kolegama na gašenju požara u okolini Pirota, sprečavali smo da vatrena stihija stigne do sela i kuća meštana. Upoznao sam dosta kolega, ali sam stekao i iskustvo u gašenju šumskog požara  – kazao je Babić.

Zoran Budiša, načelnik Odeljenja za vanredne situacije u Kikindi takođe predvodio je svoje ljude i u ovom humanom činu.

-Ponosan sam na sve pripadnike bataljona što su se u velikom broju odazvali humanoj akciji. Uvek su spremni da pomognu te se rado odazivaju pozivima vatrogasno-spasilačkih jedinica i u našoj zemlji, ali i u inostranstvu. Tako su ove godine bili u okolini Pirota, ali i u Grčkoj gde su učestvovali u gašenju požara – istakao je Budiša.

A.Đ.

 

stitna-zlezda-ambulanta

Veliko interesovanje građana za besplatne preventivne pregleda bilo je i protekle nedelje u Opštoj bolnici i Domu zdravlja.

U kikindskoj Bolnici opšti lekarski pregled obavilo je 50 građana, a ultrazvuk štitne žlezde njih 62. Laboratorijske analize urađene su za 50 pacijenata.

Građani su mogli da urade tumor markere: PSA za muškarce, kao i CEA, CA19-9 i AFP (Alpha Fetoprotein), izmere krvni pritisak, provere nivo šećera u krvi, urade EKG i provere kompletnu krvnu sliku u laboratorijama. I ovoga puta svi pacijenti kod kojih su uočene nepravilnosti prilikom pregleda ili u rezultatima upućenu su na dalju dijagnostiku i preglede.

U Domu zdravlja 70 sugrađana obavilo je preventivni pregled. Od tog broj jedan je hospitalizovan na Internom odeljenju, a nekolicina je upućena na dalju dijagnostiku kod specijalista nakon pregleda štitne žlezde. Na preglede su podjednako dolazili i mlađi i stariji pacijenti.

Značaj ove akcije Ministarstva zdravlja, pored izuzetnog odziva građana, posebno ilustruje podatak da su kod blizu 10 odsto pregledanih pacijenata širom zdravstvenih ustanova u Srbiji otkrivena najteža oboljenja, i to najčešće bez ikakvih simptoma, kod kojih je uspešnost izlečenja u direktnoj vezi sa ranim otkrivanjem bolesti poput različitih maligniteta, aneurizme i slično.

A.Đ.

 

rotari

Rotari klub  raspisao je konkurs za dodelu stipendija za školsku 2024/25. godinu studentima sa mestom prebivališta na teritoriji Kikinde. Uslovi su da je student upisao prvu godinu fakulteta i da je na budžetskom finansiranju, kao i to da je pokazao odličan uspeh u prethodnom školovanju (5.00 u sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja).

Potrebno je dostaviti kratku biografiju, propratno pismo, kontakt podatke, uverenje o upisu na fakultet, dokaz mesta koje je kandidat zauzeo na rang listi i dokaz uspeha u prethodnom školovanju. Poželjno je dostaviti i dokaze o izuzetnim dostignućima: đak generacije, rezultati sa takmičenja, humanitarni rad i slično.

Komisija Rotari kluba Kikinda će nepristrasno u skladu sa diskrecionim ovlašćenjima odabrati tri kandidata koji će dobiti mesečnu stipendiju.

Dokumentacija se dostavlja isključivo elektronskom poštom do 27. septembra 2024. godine na adresu: rckikinda1997@gmail.

Sestre-Todoric-(5)

Talentovane sestre Todorić, trinaestogodišnja Hana i godinu dana mlađa Petra, ponovo su briljirale na muzičkom takmičenju. Na upravo završenom 16. Međunarodnom festivalu dječije pjesme „Raspjevane pahuljice“ u Mrkonjić Gradu, osvojile su prva mesta u konkurenciji 23 izvođača iz čitavog regiona.

Festival je namenjen deci interpretatorima isključivo autorskih pesmama pisanim za njih. Hana je izvela kompoziciju „Tajna prve ljubavi“, a Petra pesmu „Strahinja“, čiji su autori Svetlana Ceca Milić i Lado Leš.

– Bilo je prelepo, Festival je bio lep, kao i druženje, baš smo se lepo provele, uživale smo – kaže Petra. – U pripremi za nastup pomogla nam je, kao i uvek, Svetlana Ceca Milić. Mi učestvujemo na festivalima samo da bismo se družile, a žiri nagradi naš rad i trud.

Ove skromne devojčice ne broje nastupe na takmičenjima ni priznanja, a bio ih je mnogo. Samo kažu da su pevale u mnogim gradovima, u našoj i u susednim zemljama. Šarmantne i harizmatične, Hana i Petra na sceni su kao kod kuće.

– Nemamo tremu, to nam je sasvim nepotrebno na sceni. Počela sam da se takmičim sa osam, a Hana sa sedam godina. Oduvek smo bile okružene muzikom, kao male smo stalno pevale u kući – kaže Petra, a na pitanje ko im pomaže u odabiru stajlinga, spremno odgovara.

– Naša mama. Mi imamo ideju, a onda je ona dopuni i ostvari. Roditelji nas podržavaju i svuda putuju sa nama.

Sada se pripremaju za festival „Školjkice“ u Novom Sadu. Učestvovaće i na Festivalu „Ta se pesma ljubav zove“, ali samo u revijalnom delu. „Ne moramo uvek da se takmičimo, treba i druga deca da dobijaju nagrade“, kaže Petra.

Petra je učenica šestog, a Hana osmog razreda OŠ „Sveti Sava“. U nastupu, po ukupnom utisku i ponašanju, ne trude se da budu starije nego što jesu. Jer su devojčice, preslatke i pristojne, koje vole festivale jer na njima upoznaju nove drugare. Petra nam odaje da bi on volela da bude učiteljica, a Hana – vaspitačica, jer bi volele da rade sa decom. Ali će, tvrdi, pevati uvek. Kao i do sada i, sasvim sigurno, sa velikim uspehom.

S. V. O.

cipcici-raketni-modelari-(5)

Miodrag (29) i Kristina Čipčić (22) iz Kikinde evropski su prvaci u raketnom modelarstvu. Kao članovi seniorske reprezentacije Srbije osvojili su prva mesta na Evropskom prvenstvu održanom u Zrenjaninu. Miodrag je bio najbolji u disciplini S6 rakete sa trakom, a njegova sestra Kristina u S9 odnosno rakete za  spuštanje  autorotacijom tačnije žirokopterima. Pored njih evropski prvaci su i senior Mihailo Petrović iz Zemuna  u disciplinama S1 koja se odnosi na rakete za postizanje visine i S3 rakete sa padobranom i juniorka Bojana Jevtić iz Sremske Mitrovice takođe u disciplini S1.

Timove Srbije predvodili su direktor reprezentacije Dragan Jevtić i tim menadžeri Zoran Katanić i Vladimir Čipčić.

-Pored četiri evropska prvaka naš timovi osvojili su ukupno 29 medalja i tokom prva dana takmičenja šest puta zaredom se čula naša himna. Raketno modelarstvo je zahtevan sport i sve rakete, stabilizatore, glave, sisteme za bezbedno spuštanje na zemlju ručno se prave u aero klubovima. Modelari odnosno takmičari izrađuju modele koji moraju da odgovaraju zakonima aerodinamike i astrofizike da bi bezbedno odleteli i spustili se na zemlju – kaže Vladimir Čipčić.

Takmičenje je organizovano u osam disciplina  tako da je u prvoj za postizanje visine bilo potrebno da raketa ima dva motora i da kod juniora dostigne visinu 400, a kod seniora 700 metara. Kod raketa sa padobranom ona treba da ostane u vazduhu minimalno pet minuta, disciplina slobodno leteći klizači podrazumeva male avione koji treba da ostanu u vazduhu najmanje tri minuta.Kod izrade maketa raketa za postizanje visina reč je pravim meteorološkim raketama koje postoje i koriste se za ispitivanje svemira.

-Takmičari moraju da naprave identičnu raketu kao pravu sa svim detaljima i priznaje se samo 10 odsto grešaka. Kod raketa sa trakom ona mora da leti tri minuta i na njoj je traka koja takođe mora da bude u vazduhu tri minuta.  Makete raketa su takođe minijature postojećih poput Saturna 1, Arijane, Spejs šatla. Njihova izrada traje i do godinu dana. Moraju biti identične pravim uključujući svaki šraf, zastavicu i najmanju sitnicu, a mora i da oponaša pravi let. Radio upravljani modeli klizača su veći avioni sa rasponom krila od jednog metra, imaju zadato vreme leta od šest minuta i prilikom sletanja moraju da slete na cilj na zemlji koji je ranije postavljen. Rakete za  spuštanje  autorotacijom imaju na sebi krake kao helikopter – pojasnio je naš sagovornik.

Takmičenje se odvija na livadi, strnjištu, u blizini kanala, useva.

-Jedna raketa se pušta tri puta i takmičar kada je pusti trči za njom kako bi je uhvatio i ponovo se vratio na mesto puštanja. Zahtevno je i interesantno takmičenje za koje pripreme traju čitave godine, a ponekad i duže – navodi Vladimir Čipčić.

Reprezentacija Srbije proglašena je i za ekipno  najbolju u Evropi i osvojila je pehar.

-Za nešto više od deset dana očekuje nas državno takmičenje. Kristina i Miodrag nadaju se dobrim plasmanima koje su i do sada imali – otkrio nam je otac Vladimir Čipčić.

Među Miodragovim najvećim uspesima su prva mesta u Evropi i svetu, kao i dva zlatna orla koja su najprestižnija nagrada u vazduhoplovnom sportu i jednom godišnje dodeljuje ga Vazduhoplovni savez Srbije. Kristina je uspela da osvoji treće mesto na svetskom takmičenju.

A.Đ.

pregledi-(1)

Preventivni pregledi odraslih biće organizovani u nedelju, 8. septembra u ambulanti Doma zdravlja u Svetosavskoj 53.  Od 8 do 17  biće moguće proveriti krvnu sliku, krvni pritisak, šećer u krvi, EKG, tumor markere.  Iz Doma zdravlja napominju da sugrađani koji žele da da vade krvi treba da dođu od 8 do 12 sati.

U Dečijem dispanzeru takođe će od 8 do 17 sati biti organizovani pregledi. Obavljaju se po sistemima i to: lokomotorni, kardiovaskularni, govorni i drugo. Ukoliko roditelji žele može da se proveri krvna slika i laboratorijski pregled urina.

error: Content is protected !!