Друштво

mokrin-nis-2

Stanovnici ulice Zlatne grede u Mokrinu imaju velikih problema s obzirom na to da im kuće svakodnevno propadaju. Bez obzira na to koje godine su stambeni objekti izgrađeni i od kakvog materijala zidovi i temelji na njima su popucali i sležu se. Grupa meštana smatra da je uzrok svakodnevnim promenama na kućama remont bušotine Naftne industrije Srbije, te su ovoj kompaniji uputili tužbu. Bušotina se nalazi na stotinak metara od kuća, a remont je rađen jula i trajao je mesec dana, nakon čega je na kućama došlo do oštećenja.

Dragan Popov živi u ulici Zlatne grede 54 i malo je reći da je ogorčen šta mu se dešava sa kućom od letos.

-Kuća je uništena. Ne postoji prostorija  u kojoj su zidovi celi. Prošle godine potpuno sam renovirao kupatilo: nove pločice, cevi, sanitarija. Uložio sam, za mene značajan novac. Sada su pločice popucale i otpadaju. Zajedno sa mnom još osmoro mojih komšija imalo je hrabrosti da presavije tabak, angažuje advokata i tuži NIS. Po našim saznanjima još je minimalno dvadesetak kuća koje su popucala poput naših i u isto vreme. Mi tražimo vansudsko poravnanje. Neka dođu procenitelji koje NIS odredi, nemamo ništa protiv toga. Želimo da dobijemo nadoknadu za štetu na kućama kako bismo uradili neophodne popravke i spremno dočekali zimu – precizira Popov i napominje da je kuća u kojoj živi počela da se razilazi na pola.

I kuća Živojina Dražića puca i sleže se. On je istakao da su se slične stvari dešavale i 2003. godine.

-Te godine NIS je radio ispitivanje tla u potrazi za naftom. I ta godina je bila sušna kao i ova, a naftaši kada izvlače naftu iz onoga što izvuku 10 odsto je nafta, a 90 procenata je isplaka koja se vraća nazad u zemlju. Od isplake koja se vraća u zemlju 30 odsto ispari i to dovodi do toga da Mokrin tone. Ranije smo na svakom ćošku u selu imali arterski bunar, a protekle tri decenije nema nijedan jer je od silnog izvlačenja nafte nivo vode spušten – rekao je Dražić  i napomenuo da je promene na kući primetio još u julu dok je trajao remont.

-Pucaju zidovi, temelj i ploča. Praktično svakog dana pukotine postaju sve veće. Nema veze da li je kuća nova ili stara, u svima su isti problemi – potvrđuje Dražić.

Goran Stojkov saglasan je sa svojim komšijama:

-Mi to sami ne možemo da saniramo. Oštećenja su velika i zahtevaju ulaganja. Remont je rađen teškom mehanizacijom i svi imali imali smo utisak da nam avioni poleću u komšiluku – otkrio nam je Stojkov.

U tužbi koja je upućena NIS-u traži se vansudsko poravnanje i da se nadoknadi šteta nastala usled remonta bušotine. Oštećeni traže da procenitelji izađu na teren i utvrde stvarno stanje u kućama i na osnovu toga da im se isplati šteta koja će pokriti sanaciju i adaptaciju kuća.

-Ukoliko NIS ne prihvati naš predlog pokrenućemo sudski postupak. Nećemo odustati od naše namere da nam se nadoknadi šteta. Problem je što će kišni period i zima brzo stići, a naše kuće prokišnjavaju i kroz njih duva vetar  – kaže Popov.

Naši sagovornici navode i da svake godine ulažu u svoje kuće. Ove niko nije ništa renovirao, krečio, farbao jer čekaju dolazak procenitelja i ishod tužbe.

NIS DA BUDE DRUŠTVENO ODGOVORAN

Stanovnici Zlatne grede i predstavnike Saveta mesne zajednice upoznali su sa svojim mukama.

-Mokrin više od dve decenije ima problem sa štetama koje su nastale od NIS-ove mehanizacije, mašina i radova. Osim na kućama, tu su i oštećenja na putevima. Kuće koje su oštećene u ulici Zlatna greda stare su 40, 50 godina, a pojedine nisu ni završene, još uvek su u izgradnji, a stradale su. Kako su me moji moji meštani obavestili rešeni su da budu uporni do kraja. Pozivam kompaniju NIS da bude društveno odgovorna, da se sastane sa ovom grupom građana i da zajednički dođu do rešenja – kazao je Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin.

NEGIRAJU NAVODE GRUPE MOKRINČANA

Povodom slučaja stanovnika u ulici Zlatna greda kontaktirali smo kompaniju NIS čiji odgovor prenosimo u celosti:

„Kompanija NIS posluje u skladu sa propisima Republike Srbije i poseduje sve dozvole i saglasnosti  nadležnih organa za izvođenje radova. Tokom svojih aktivnosti, NIS koristi savremenu opremu, poštuje sve bezbednosne procedure i nastoji da u što manjoj meri remeti svakodnevni život i rad meštana. Kao rezultat, u dosadašnjoj praksi NIS-a ne postoje slučajevi da je došlo do oštećenja građevinskih objekata na zemljinoj površini usled remonta u bušotini kakvi su vršeni i na lokaciji u Mokrinu. Isto tako, kompanija NIS ne vrši transport radnih mašina i opreme na deonicama ulice Zlatna greda u Mokrinu na koje se odnosi upit. Kao društveno-odgovorna kompanija, NIS je spreman za konstruktivnu saradnju sa lokalnim zajednicama u obostranom interesu“.

A.Đ.

noc-istrazivaca-naslovna

Kikindski Centar za stručno usavršavanje od danas (ponedeljak) do petka, 27. septembra obeležava Evropsku nedelju istraživača. Tim povodom u sredu, 25. septembra u prostorijama ove ustanove biće organizovano predavanje na temu mikrobita odnosno učenicima nižih razreda osnovnih škola biće pojašnjeno kako se programira. Narednog dana je „Naučna šetnja“ čiji je cilj naučiti osnovce kako da primene matematiku u različitim oblastima nauke: fizici, hemiji, biologiji i geografiji.

Ove godine završni dan odnosno „Evropska noć istraživača“ iz Beograda je preseljen u Kikindu odnosno Mokrin.

-U petak, 27. septembra sve aktivnosti organizovaćemo u Mokrin hausu. Programi su namenjeni i deci i odraslima i naš cilj je da svima približimo nauku jer nauka nije bauk i ona je svuda oko nas – istakao je direktor CSU Dejan Karanović.

Zahvaljujući Centru za promociju nauke iz Beograda program će biti raznovrstan.

-Počinje sa radionicom „Napravi svoj dnevnik slušanja muzike“ , sledi predavanje na temu „Kako radi vaš mozak“ tokom kog će moći da se koriste uređaji koji pokazuju funkciju mozga. „Klimatska kapsula“ koja je zapravo mobilna instalacija, sve koji dođu odvešće u 2057. godinu i dočaraće klimatske promene. Kroz radionicu „Stvaramo 3D“ svet izrađivaće 3D predmete, a planirano je predavanje na temu veštačke inteligencije i njene primene u današnjem svetu. Svi posetioci biće aktivni učesnici naučnih eksperimenata – dodala je Valentina Mickovski iz Centra za stručno usavršavanje.

 

Programi u Mokrinu počinju u 17 sati i za sve zainteresovane organizovan je autobuski prevoz sa Autobuske stanice čiji polazak je 16.30 časova.

A.Đ.

gluvi-kikinda

Priliku da poseti naš grad i tradicionalnu manifestaciju „Dani ludaje”, Narodni muzej, najlepšu ulicu, da se druže, razmene iskustva i učvrste saradnju imalo je i pedesetak članova lokalnih organizacija gluvih i nagluvih iz Novog Sada, Pančeva, Vršca, Subotice, Sombora, Sente i drugih vojvođanskih gradova.

Njihov domaćin bila je Međuopštinska organizacija gluvih i nagluvih u Kikindi, a skup su posetili i predstavnici resornog Ministarstva i Grada.

-Kako su „Dani ludaje” naša najveća i najznačajnija manifestacija, odlučili smo da pozovemo prijatelje iz lokalnih organizacija iz cele Vojvodine da nam se pridruže, da im pokažemo naš grad, da prošetaju Ulicom starih zanata, probaju banatske specijalitete, pokažemo im Kiku, najlepšu ulicu i da time još jednom pokažemo da smo grad dobrih ljudi, dobri domaćini, da imamo veliko srce i da su ovde svi dobrodošli- rekla je sekretarka Međuopštinske organizacije gluvih i nagluvih u Kikindi Gordana Marković Jankov.

Predstavnica Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, iz sektora za zaštitu osoba sa invaliditetom, Dragana Lazarević, istakla je kontinuiranu podršku te institucije Savezu gluvih i nagluvih Vojvodine kao i njihovim lokalnim organizacijama.

-Ovakva druženja doprinose unapređenju položaja osoba sa invaliditetom i podizanju svesti javnosti, da pokažemo da osobe sa invaliditetom imaju jednake mogućnosti i prava kao svi građani. Ove godine, putem programskog konkursa za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, opredeljeno je 513.000 dinara za rad Udruženja ovde u Kikindi. Konkretno za realizaciju ove aktivnosti i učešće na „Danima ludaje” 62.280 dinara- rekla je Dragana Lazarević.

Srđan Vladisavljević, predsednik Saveza gluvih i nagluvih Vojvodine, u Kikindu je dolazio više puta, ali je sada prvi put posetio „Dane ludaje”.

-U Vojvodini ima oko 2.500 gluvih i nagluvih osoba. Savez gluvih i nagluvih Vojvodine kao i Međuopštinska organizacija u Kikindi uspešno sarađuju sa Ministarstvom za rad, boračka i socijalna pitanja, sektorom za osobe sa invaliditetom. Ovaj projekat je odlična prilika da se vidimo, okupimo i posetimo ovu vašu veliku i prelepu feštu- naveo je Vladisavljević i dodao da u Srbiji ima oko 800.000 ljudi sa nekim vidom invaliditeta i 33 udruženja.

Jadranka Raletić, sekretarka Saveza gluvih i nagluvih Vojvodine, istakla je da su „Dani ludaje” zaista pokazali da je Kikinda izvrstan domaćin.

-Naši članovi su prvi put na ovoj manifestaciji i oduševljeni su. Imamo odličnu saradnju sa resornim Ministarstvom. Želim da istaknem i činjenicu da su posle 65 godina, kancelarije kikindskog udruženja i ostalih udruženja osoba sa invaliditetom ovde u zgradi, prvi put sređene i renovirane zahvaljujući podršci Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja što moramo da pohvalimo.

Goste je pozdravio i član Gradskog veća Željko Radu istakavši odličnu saradnju Grada sa Međuopštinskom organizacijom gluvih i nagluvih.

– Nadam se da ste se i sami uverili u to da smo grad dobrih ljudi. Gradska uprava ima izuzetnu saradnju sa organizacijom gluvih i nagluvih i tako će biti i ubuduće- poručio je Radu.

U Međuopštinskoj organizaciji gluvih i nagluvih nadaju se da će ovakva okupljanja prerasti u tradiciju. Ova organizacija okuplja oko 300 članova. Dva puta mesečno svim građanima je dostupno besplatno testiranje sluha, a gluvima se pružaju usluge prevođenje gde god im je to potrebno, kako bi im se olakšala komunikacija.

J. C.

 

 

dani-ludaje-pobednici-2024-(5)

Najtežu ludaju na ovogodišnjoj manifestaciji, četvrtu godinu zaredom, uzgojio je Tibor Kokai iz Mađarske. Ove godine pobednica je teška 472,5 kilograma.

-Seme ludaje je moje od prošlogodišnje rekorderke od 865 kilograma. Tikva je u početku odlično rasla i razvijala se. I u Mađarskoj su vladale tropske temperature, koje su uticale na razvoj biljke. Kao što vidite, bundeva je narasla dovoljno, ali nema težinu. Sudeći po zapremini, trebalo bi da bude 200 kilograma teža. Ove godine temperatura je ta koja je negativno uticala tokom čitavog procesa sazrevanja. Na dnevnom nivou zalivali smo je sa 600 litara vode. Zadnjih 49 dana bilo je posebno izazvano sačuvati biljku, jer ju je napala bolest, ali uspeli smo u tome – istakao je Kokai.

Melinda Kokai, Tiborova supruga, je druga sa tikvom teškom 446 kilograma. Treći je Đorđe Vukadinović iz Jarka sa bundevom teškom 306 kilograma.

Gordana Lazić iz Kikinde sa ludajom od 334,5 centimetara rekorderka je ovogodišnje manifestacije.

-Tikvu smo zasadili u aprilu, a godina za proizvodnju bila je preteška. Imali smo sušu koja je trajala dva i po meseca i temperature od 40 stepeni celzijusa. Zalivala sam je i suzama, kako volim da se izrazim. Ludaja je lepo počela da raste i onda je stala. Bojazan je postojala da će pući, da će je vetar polomiti, tako da sam ustajala i noću i dežurala pored ploda. Sve se isplatilo jer sam osvojila prvo mesto i prezadovoljna sam – saznali smo od Gordane Lazić koja je napomenula da je seme od Ginisove rekorderke.

Drugo mesto u ovoj kategoriji zauzeo je Milivoj Popov, takođe iz našeg grada sa tikvom od  311,5 centimetara, a treće mesto pripalo je takođe sugrađaninu Branislavu Majkiću sa bundevom  dugom 276 centimetara.

Nagrade od 100.000 za prvoplasirane, 60.000, za drugoplasirane i 40.000 dinara za trećeplasirane, kao i pehare  dodelio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je čestitao proizvođačima i izrazio nadu da će naredna godina biti bolja za uzgoj ludaja.

-Potrudićemo se da za jubilarne, 40. „Dane ludaje“ osmislimo još sadržaja i još novih atrakcija koje će privući kako proizvođače, tako i goste u Kikindu – precizirao je prvi čovek grada.

A.Đ.

kanali

U toku je izvođenje radova na uređenju kanalske mreže u funkciji odvodnjavanja na teritoriji grada Kikinde za 2024. godinu.

Predviđeno je uređenje 18 kilometara kanalske mreže u četiri katastarske opštine – Kikinda, Rusko Selo, Mokrin i Sajan. Vrednost radova iznosi 50 miliona dinara, a projekat zajednički sprovode Autonomna pokrajina Vojvodina, Grad Kikinda i JVP „Vode Vojvodine“.

Trenutno se u Ruskom Selu završavaju radovi od šest kilometara kanalske mreže, a vrednost radova je devet miliona dinara. Po završetku radova biće uklonjeno 40.000 m2 biljne vegetacije i izmuljano 10.000 m3 mulja.

Završetkom ovih radova značajno će se unaprediti odbrana od unutrašnjih i spoljašnjih voda na teritoriji grada Kikinde.

Radove su obišli Arsen Arsenov, rukovodilac poslovne jedinice Melioracije u VPD Srednji Banat Zrenjanin i Dušan Marjanović, predsednik saveta MZ Rusko Selo.

vatrogasci-krv-(2)

Pripadnici Vatrogasno- spasilačkog bataljona Kikinda odazvali su se akciji dobrovoljnog davalaštva krvi u Crvenom krstu. Humanost na delu pokazao je 21 zaposleni i pored Kikinđana, krv su darovali i pripadnici bataljona iz Kanjiže, Sente, Ade, Čoke i Novog Kneževca.

Aleksandar Mujaković (35) je vatrogasac- spasilac u Senti ovog leta bio je da pomogne kolegama u Grčkoj.

-U okolini Atine bile smo sedam dana. Stekao sam novo iskustvo u radu na terenu  jer sa prvi put sam učestvovao u gašenju požara takvih razmera. Dobrovoljno dajem od krv od srednje škole tako da imam dvadesetak davanja. Kao vatrogasac -spasilac dragocenu tečnost darujem treći put – saznali smo od Mujakovića.

Borko Babić iz Kikinde u vatrogasno spasilačkom bataljonu zaposlen je pet godina, koliko je dobrovoljni davalac.

-Bio sam da pomognem kolegama na gašenju požara u okolini Pirota, sprečavali smo da vatrena stihija stigne do sela i kuća meštana. Upoznao sam dosta kolega, ali sam stekao i iskustvo u gašenju šumskog požara  – kazao je Babić.

Zoran Budiša, načelnik Odeljenja za vanredne situacije u Kikindi takođe predvodio je svoje ljude i u ovom humanom činu.

-Ponosan sam na sve pripadnike bataljona što su se u velikom broju odazvali humanoj akciji. Uvek su spremni da pomognu te se rado odazivaju pozivima vatrogasno-spasilačkih jedinica i u našoj zemlji, ali i u inostranstvu. Tako su ove godine bili u okolini Pirota, ali i u Grčkoj gde su učestvovali u gašenju požara – istakao je Budiša.

A.Đ.

 

stitna-zlezda-ambulanta

Veliko interesovanje građana za besplatne preventivne pregleda bilo je i protekle nedelje u Opštoj bolnici i Domu zdravlja.

U kikindskoj Bolnici opšti lekarski pregled obavilo je 50 građana, a ultrazvuk štitne žlezde njih 62. Laboratorijske analize urađene su za 50 pacijenata.

Građani su mogli da urade tumor markere: PSA za muškarce, kao i CEA, CA19-9 i AFP (Alpha Fetoprotein), izmere krvni pritisak, provere nivo šećera u krvi, urade EKG i provere kompletnu krvnu sliku u laboratorijama. I ovoga puta svi pacijenti kod kojih su uočene nepravilnosti prilikom pregleda ili u rezultatima upućenu su na dalju dijagnostiku i preglede.

U Domu zdravlja 70 sugrađana obavilo je preventivni pregled. Od tog broj jedan je hospitalizovan na Internom odeljenju, a nekolicina je upućena na dalju dijagnostiku kod specijalista nakon pregleda štitne žlezde. Na preglede su podjednako dolazili i mlađi i stariji pacijenti.

Značaj ove akcije Ministarstva zdravlja, pored izuzetnog odziva građana, posebno ilustruje podatak da su kod blizu 10 odsto pregledanih pacijenata širom zdravstvenih ustanova u Srbiji otkrivena najteža oboljenja, i to najčešće bez ikakvih simptoma, kod kojih je uspešnost izlečenja u direktnoj vezi sa ranim otkrivanjem bolesti poput različitih maligniteta, aneurizme i slično.

A.Đ.

 

rotari

Rotari klub  raspisao je konkurs za dodelu stipendija za školsku 2024/25. godinu studentima sa mestom prebivališta na teritoriji Kikinde. Uslovi su da je student upisao prvu godinu fakulteta i da je na budžetskom finansiranju, kao i to da je pokazao odličan uspeh u prethodnom školovanju (5.00 u sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja).

Potrebno je dostaviti kratku biografiju, propratno pismo, kontakt podatke, uverenje o upisu na fakultet, dokaz mesta koje je kandidat zauzeo na rang listi i dokaz uspeha u prethodnom školovanju. Poželjno je dostaviti i dokaze o izuzetnim dostignućima: đak generacije, rezultati sa takmičenja, humanitarni rad i slično.

Komisija Rotari kluba Kikinda će nepristrasno u skladu sa diskrecionim ovlašćenjima odabrati tri kandidata koji će dobiti mesečnu stipendiju.

Dokumentacija se dostavlja isključivo elektronskom poštom do 27. septembra 2024. godine na adresu: rckikinda1997@gmail.

Sestre-Todoric-(5)

Talentovane sestre Todorić, trinaestogodišnja Hana i godinu dana mlađa Petra, ponovo su briljirale na muzičkom takmičenju. Na upravo završenom 16. Međunarodnom festivalu dječije pjesme „Raspjevane pahuljice“ u Mrkonjić Gradu, osvojile su prva mesta u konkurenciji 23 izvođača iz čitavog regiona.

Festival je namenjen deci interpretatorima isključivo autorskih pesmama pisanim za njih. Hana je izvela kompoziciju „Tajna prve ljubavi“, a Petra pesmu „Strahinja“, čiji su autori Svetlana Ceca Milić i Lado Leš.

– Bilo je prelepo, Festival je bio lep, kao i druženje, baš smo se lepo provele, uživale smo – kaže Petra. – U pripremi za nastup pomogla nam je, kao i uvek, Svetlana Ceca Milić. Mi učestvujemo na festivalima samo da bismo se družile, a žiri nagradi naš rad i trud.

Ove skromne devojčice ne broje nastupe na takmičenjima ni priznanja, a bio ih je mnogo. Samo kažu da su pevale u mnogim gradovima, u našoj i u susednim zemljama. Šarmantne i harizmatične, Hana i Petra na sceni su kao kod kuće.

– Nemamo tremu, to nam je sasvim nepotrebno na sceni. Počela sam da se takmičim sa osam, a Hana sa sedam godina. Oduvek smo bile okružene muzikom, kao male smo stalno pevale u kući – kaže Petra, a na pitanje ko im pomaže u odabiru stajlinga, spremno odgovara.

– Naša mama. Mi imamo ideju, a onda je ona dopuni i ostvari. Roditelji nas podržavaju i svuda putuju sa nama.

Sada se pripremaju za festival „Školjkice“ u Novom Sadu. Učestvovaće i na Festivalu „Ta se pesma ljubav zove“, ali samo u revijalnom delu. „Ne moramo uvek da se takmičimo, treba i druga deca da dobijaju nagrade“, kaže Petra.

Petra je učenica šestog, a Hana osmog razreda OŠ „Sveti Sava“. U nastupu, po ukupnom utisku i ponašanju, ne trude se da budu starije nego što jesu. Jer su devojčice, preslatke i pristojne, koje vole festivale jer na njima upoznaju nove drugare. Petra nam odaje da bi on volela da bude učiteljica, a Hana – vaspitačica, jer bi volele da rade sa decom. Ali će, tvrdi, pevati uvek. Kao i do sada i, sasvim sigurno, sa velikim uspehom.

S. V. O.