Друштво

Karavan-zdrava-hrana-(1)

Edukativni karavan „Zdrava hrana svakog dana“, namenjen učenicima četvrtog razreda osnovnih škola, danas je u našem gradu, u školama „Đura Jakšić“ i „Žarko Zrenjanin“. O značaju uravnotežene ishrane, zdravih užina, kao i važnosti hidratacije i redovne fizičke aktivnosti, u osetljivom pretpubertetskom periodu, interaktivno predavanje vodi nutricionista Ivana Mišić.

– Ovo je druga godina u kojoj predavanja održavamo u osnovnim školama i prvi put smo u Kikindi. Program je prilagođen uzrastu od 10 godina i koncipiran tako da, iako deca već dosta toga znaju, mnogo novog i nauče i zapamte – kaže Ivana Mišić. – Naš cilj je da im objasnimo kako tačno zdrava ishrana utiče na njihov rast i razvoj. Na taj način povećavamo i njihovu svesnost pri izboru, jer u ovom uzrastu mogu i sami da preuzmu odgovornost i da biraju zdrav obrok. Takođe, utičemo na decu da postanu reprezenti zdrave užine, da spakuju bar jednu voćku za užinu i da svakodnevno jedu voće i povrće. Već imamo povratne informacije, đaci opominju drugare koji ne jedu voće za užinu, a javljaju nam se i roditelji da pohvale svoju decu koja su bila na predavanju jer sada sami žele da pripremaju svoj doručak i užinu, i to je, ujedno, uticaj i na njih.

Na samom predavanju deca dobijaju spravice pomoću kojih odgovaraju na pitanja o navikama u ishrani. Mišićeva navodi da su, na taj način, dobili rezultate po kojima su voće i povrće dosta uključeni u njihovu ishranu, da mnogo njih doručkuje, piju dosta vode i prilično su aktivni – čak oko 80 odsto đaka bavi se  sportom.

U Osnovnoj školi „Đura Jakšić“ četvrtaci su bili veoma raspoloženi za razgovor na temu pravilne ishrane.

David Šimon kaže da zna da je zdravo jesti voće i povrće.

– Ja volim šargarepu, kupus-salatu, a od voća jabuku, krušku, šljivu i malinu – kaže David. – U školi za užinu imamo, na primer, kiflu sa viršlom, ponekad picu, a to je, možda, nezdravo. Jednom sam poneo jabuku, ali ne nosim je više jer znam da će da mi istrune u torbi. Ipak, svako veče jedem voće i povrće.

Sara Zekir potvrdila nam je da se zdravo hrani.

– Jedem krastavac, meso, malo paradajza, voće i volim tikvicu. Danas sam donela jednu jabuku. Važno je da se jede zdravo i mora da se jede manje da se ne bismo baš ugojili – rekla je Sara.

Program, započet prošle godine organizuje trgovinski lanac „Maxi“, u saradnji sa Ministarstvom prosvete. U prošloj školskoj godini ovom edukacijom bilo je obuhvaćeno 16 hiljada đaka u više od 150 škola. Karavan „Zdrava hrana svakog dana“ do juna će biti u više od 70 škola u 40 gradova Srbije.

S. V. O.

dr-mladenovic-3

Mladi lekar-radiolog, zaposlen na Institutu sa zaštitu dece i omladine u Novom Sadu, dr Aleksandar Mladenović, od aprila, jednom mesečno obavlja besplatne ultrazvučne preglede dece do 18 godina u ordinaciji „Ki Medik”.

Do sada je obavljeno stotinak pregleda, a akcija se nastavlja. Kod dr Mladenovića može da se zakaže širok spektar dijagnostičkih pregleda: ultrazvuk mozga, lumbalno-sakralnog dela kičme (do trećeh meseca), abdomena i male karlice, bubrega i mokraćnog sistema, mekih tkiva vrata, štitne žlezde, testisa, mišićno-zglobnog sistema, ingvinuma, aksila, mekih potkožnih tkiva, kao i UZ ispitivanje GER-a (gastroezofagealnog refluksa), a odnedavno i ultrazvuk pluća.

Doktora Mladenovića, koji je rodom iz Leskovca, a sa porodicom danas živi i radi u Novom Sadu, za naš grad veže prvo zaposlenje. Naime, u kikindskoj bolnici je dobio svoj prvi radni angažman 2018. godine.

Broj telefona za zakazivanje pregleda je 065 244 29 40, a pregledi se obavljaju jednom mesečno- subotom. Ordinacija „Ki Medik“ nalazi se u Svetosavskoj ulici broj 43 u Kikindi.

 

 

 

 

 

policija-dec-nedelja

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova podsećaju da je raspisan konkurs za upis 1.500 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku (COPO), za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika i to za potrebe svih 27 policijskih uprava u Srbiji.
Svi zainteresovani, koji ispunjavaju uslove za upis, starosti od 18 do 30 godina života, mogu se prijaviti do 6. novembra, u policijskim stanicama po mestu prebivališta.

Za područje Policijske uprave u Kikindi predviđen je upis 53 polaznika i to 15 polaznika za radno mesto policajac, 10 polaznika za radno mesto saobraćajni policajac za poslove
saobraćajnih nezgoda i  28 polaznika za radno mesto granični policajac. Kandidati za polaznike se prilikom prijave na konkurs izjašnjavaju za koje od ponuđenih radnih mesta žele da prođu stručno osposobljavanje.

Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.rs i sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku www.copo.edu.rs

mokrin-krstJPG

Na crkvi Svetog Arhangela Mihaila u Mokrinu u prisustvu meštana, predstavnika grada i sveštenika Srpske pravoslavne crkve postavljen je novi krst. Prošlog avgusta usled nevremena i siline vetra, srušen je stari krst postavljen 2004. godine.

Mitropolit banatski Nikanor osveštao je krst.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ovo je značajan istorijski događaj za crkvu i Mokrin. Krst je simbol naše pobede i silom časnoga krsta Gospod Hristos je pobedio neprijatelje i osnažio ga da se njime rešavaju svi problemi – rekao je mitropolit banatski Nikanor.

Bojan Stajić, parohijski sveštenik u mokrinskoj crkvi dodao je da je zahvalan svima koji su pomogli da  14 meseci posle nevremena hram ponovo dobije krst.

-Angažovali su se i Mokrinčani, ali ljudi koji vode poreklo iz našeg sela. Krst je kruna našeg hrama i ponovo krasi selo. Crkva Svetog Arhangela Mihaila počela je da se gradi 1762. godine i jedna je od najstarijih u Vojvodini – rekao je sveštenik Stajić.

Novi krst izrađen od prohroma, a donirao gaje Pavle Ž. Đorđević iz Rakovice.

-Moja porodica poklonila je krst težak oko 70 kilograma. Moja majka je rodom iz Mokrina i kada sam čuo da je stari krst stradao nakon nevremena rešio sam da u svojoj gvožđarskoj radnji zajedno sa sinom Milanom, izradim novi i poklonim ga crkvi – naveo je Đorđević.

Postavljanju krsta prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Krst je ponovo na svom mestu na radost svih nas. Neka dugo traje i krasi mokrinsku crkvu koja je i spomenik kulture. Oluja koja nas je zadesila prošlog avgusta uspela je da ujedini Mokrinčane, ali i ljude koji vode poreklo iz ovog mesta i zajedničkim snagama došli smo do krajnjeg cilja. Ujedinjeni možemo sve, što se i pokazalo na ovom primeru – istakao je Bogdan.

Goran Ristić, predsednik MZ Mokrin dodao je da je lokalna samouprava izdvojila 250.000 dinara za poliranje i pozlatu krsta i podsetio je da je crkva Svetog Arhangela Mihaila je spomenik kulture i nepokretno je kulturno dobro od izuzetnog značaja.

 

Izgradnja crkve u Mokrinu počela je 1762. godine i prvobitno je bila visoka 12 metara. Dogradnjom, 1835. i 1836. godine, hram je dobio novi toranj sa satovima i pošto je izgrađena priprata, crkva je produžena za 15,5 metara, tako da je sadašnja dužina 43, a toranj je visok 42 metra. Na zvoniku se nalaze se tri zvona, od kojih su dva, veliko i malo, po drugi put pretopljena 2008. godine.

U crkvi se nalazi visoka barokna oltarska pregrada, sa drvorezbarskim radom rokajnih motiva, i to  je prvi  slikarski poduhvat Teodora Ilića Češljara po dolasku sa školovanja na bečkoj Akademiji. To je ujedno i jedini u potpunosti sačuvan Češljarov ikonostas, koji kao takav predstavlja značajno svedočanstvo o nastupajućim ikonografskim i likovnim novinama.

A.Đ.

 

 

 

policija-dec-nedelja

Ministarstvo unutrašnjih poslova danas je raspisalo konkurs za upis 1.500 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku (COPO), za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika i to za potrebe svih 27 policijskih uprava u Srbiji.

Svi zainteresovani, koji ispunjavaju uslove za upis, starosti od 18 do 30 godina života, mogu se prijaviti do 6. novembra, u policijskim stanicama po mestu prebivališta. Od 1.500 polaznika Centra za policijsku obuku, 800 će se stručno osposobljavati za obavljanje poslova i zadataka uniformisanog policijskog službenika na radnom mestu policajac, 400 saobraćajni policajac i 300 na radnom mestu granični policajac.

Za područje Policijske uprave u Kikindi predviđen je upis 53 polaznika i to: 15 polaznika za radno mesto policajac, 10 polaznika za radno mesto saobraćajni policajac za poslove saobraćajnih nezgoda i 28 polaznika za radno mesto granični policajac.

Kandidati za polaznike se prilikom prijave na konkurs izjašnjavaju za koje od ponuđenih radnih mesta žele da prođu stručno osposobljavanje. Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.rs i sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku www.copo.edu.rs .

 

Crveni krst (4)

Ujedinjene nacije proglasile su 17. oktobar za Svetski dan borbe protiv siromaštva. Cilj obeležavanja tog dana je promovisanje svesti o potrebi iskorenjivanja siromaštva i bede u svim zemljama, a naročito u zemljama u razvoju. Na teritoriji grada ima 550 korisnika toplih obroka, a u selima 435 korisnika lanč paketa Narodne kuhinje Crvenog krsta.

– Od ukupnog broja korisnika 30 odsto dece i 30 odsto Roma. Kapacitet je popunjen, a rad Narodne kuhinje pomaže lokalna samouprava, Crveni krst Vojvodine i Crveni krst Srbije koji obezbeđuje devet artikala hrane i brašno za proizvodnju hleba – kaže sekretarka Danijela Bjeljac.

Povodom Svetskog dana hrane i Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva korisnicima toplih obroka obezbeđena je dodatna hrana.

-Crveni krst Vojvodine i banka hrane Vojvodine obezbedili su  salatu uz pojačan obrok. Za decu čiji roditelji su korisnici Narodne kuhinje  uvek se obezbede novogodišnji paketići u akciji „Jedan paketić, puno ljubavi“ gde su nosioci škole i Predškolska ustanova. U ovu akciju svake godine uključe se i lokalne firme – ističe naša sagovornica.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, stopa rizika od siromaštva u prošloj godini iznosila je 19,9 odsto. U riziku od siromaštva nalaze se osobe koje raspolažu prihodom manjim od praga rizika siromaštva, a taj prihod je u Srbiji prošle godine iznosio oko 29 hiljada dinara za jednočlano domaćinstvo. U riziku od siromaštva i socijalne isključenosti živelo je prošle godine skoro milion i osamsto hiljada građana naše zemlje.

A.Đ.

 

studenti

Studenti koji su korisnici porodične penzije treba Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) do utorka, 22. oktobra, da dostave potvrde o školovanju, kako im ne bi bila privremeno obustavljena isplata.

Potvrde se mogu predati lično, na šalteru filijale koja isplaćuje porodičnu penziju ili se mogu poslati poštom, na adresu filijale, kao preporučena pošiljka.

Kako se navodi na sajtu PIO, potvrde moraju da sadrže podatak o identitetu studenta, podatak o školi koja izdaje potvrdu, na koju školsku godinu se odnosi, i status koji student ima u toj školskoj godini. Na potvrdama je potrebno navesti i jedinstveni matični broj roditelja po kome se koristi pravo na porodičnu penziju.

PIO fond podseća da studenti visokoškolskih ustanova imaju pravo na porodičnu penziju do završetka školovanja, a najkasnije do 26. godine života. Dodaje se da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ne pravi razliku između redovnog i vanrednog školovanja, kao ni između privatnih i državnih visokoškolskih ustanova.

Ističe se i da studenti visokoškolskih ustanova, ukoliko, osim porodične penzije ostvarene po domaćim propisima, koriste i inostranu porodičnu penziju, i tim inostranim institucijama treba da dostave potvrde o školovanju, ako je to predviđeno propisima druge države.

(Izvor: RTV)

učionica 1

Ministarstvo prosvete dodeliće stipendije u iznosu od 19.800 dinara za narednih 12 meseci studentima koji se školuju za nastavnika matematike, fizike, informatike, engleskog jezika, nemačkog jezika i srpskog jezika i književnosti.

Rok za prijave je do kraja oktobra, a od ove godine stipendiju dobijaju i budući učitelji i vaspitači.

Stipendije se dodeljuju studentima koji su upisali školovanje na teret budžeta, a isplaćuju se studentima druge i treće godine studija na univerzitetima u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Novom Pazaru i Prištini.

Korisnici stipendija se obavezuju da će, u roku od dve godine od diplomiranja, prihvatiti posao u školi na teritoriji Srbije, kao i da će ostati da rade u školi najmanje onoliko koliko su primali stipendiju.

U suprotnom, stipendista se obavezuje da će, u celosti, u dvostruko dužem roku od vremena u kojem je primao stipendiju, vratiti ukupan iznos stipendije koji je primao, uvećan za referentnu kamatnu stopu Narodne banke Srbije i uvećan za još tri odsto.

Stipendija se isplaćuje u 12 jednakih mesečnih rata, preko studentskog tekućeg računa otvorenog kod ovlašćene banke.

Pravo da se prijave na Konkurs za dodelu stipendija imaju studenti visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Srbija ili autonomna pokrajina, koji su upisani prvi put u tekućoj školskoj godini u drugu ili treću godinu studija prvog stepena jednog od navedenih studijskih programa, čije se školovanje finansira iz budžeta Srbije, koji nisu u radnom odnosu, koji imaju državljanstvo Srbije, koji nisu gubili nijednu godinu tokom studija, uz maksimalnu efikasnost tokom studiranja.

Uslovi su i da su položeni svi ispiti iz prethodnih godina studija i da su postigli prosečnu ocenu najmanje 7,50 (sedam i po), kao i da imaju prebivalište na teritoriji Srbije.

Akademci su ranije dobijali 16.200 dinara mesečno, a Ministarstvo je uvećalo iznos stipendije za 3.600 dinara.

(Izvor: RTV)

rpk-invalidi-(2)

U organizaciji  Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga održana je radionica o „Zapošljavanju osoba sa invaliditetom i prednostima saradnje sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju“.

O navedenim temama prisutne predstavnike privrednih društava: „MSK“, Livnica „Kikinda – automobilaska industrija“, „Lira“, „Mecafor“, „Tisza Automotive“, „Grindex“ i „Le Belier“ upoznale su Mirjana Pantelić, direktorica „Udruženja preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Republike Srbije“ ( UIPS ), Marija Ignjatović direktorica preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom  „Novitas Consult“ iz Šapca, kao i Jelena Mitrović, direktorica Filijale NSZ u Kikindi. Privrednici su informisani o zapošljavanju osoba sa invaliditetom (OSI), zakonskim obavezama, prednostima saradnje sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju, te o skrivenim efektima uštede iz ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju.

Na evidenciji Filijale NSZ u Severnobanatskom upravnom okrugu ima 455 nezaposlenih osoba sa prvim i drugim stepenom invaliditeta, od čega je samo u Kikindi njih 337. Najviše ih je radno u angažovano najvećem u kikindskoj „Liri“, njih oko 70, a potom u pogonu firme „Tisza Automotive“, 42 osobe.

U Srbiji postoji 60 preduzeća za profesionalnu orijentaciju rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koja angažuju oko 1.500 radnika, od kojih su 1.000  sa nekim od stepena tako verifikovanog statusa. Poslodavci u Srbiji najčešće u svojim redovima imaju osobe sa invaliditetom iz sopstvenih redova. Privredna društva koja imaju od 20 do 49 zaposlenih  imaju zakonsku obavezu da angažuju minimum jednu osoba sa invaliditetom, one sa od 50 do 99 dve, a potom na svakih 50 radnika još po jednog takvog dodatnog radnika. Alternativa tome je plaćanje u budžetski fond Republike Srbije, što je za ovu godinu oko 812.000 dinara po nezaposlenom licu i to je visina učešća u finansiranju zarada osoba sa invaliditetom. Drugi model ispunjavanja, ne samo zakonske, već društveno odgovorne obaveze, je kupovina proizvoda (FER proizvod) ili korišćenje usluga preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Time privredna društva i institucije stiču mogućnost da uštede i do 36 odsto vrednosti ugovorenog posla, ako sa takvim preduzećima zaključe ugovor o poslovno tehničkoj saradnji i ispune određeni finasijski okvir. Šarolika je ponuda mogućnosti koje te firme nude, a „Lira“ iz Kikinde pruža usluge održavanje higijene i zelenih površina, šivenje radne odeća i odela, hemijskog čišćenja garderobe, ali i proizvodnju mehanizama za nameštaj.

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom smatra se napretkom u međuljudskim odnosima, kao vid razvoja empatije prema osobama koje nemaju potpunu radnu sposobnost, ali imaju želju da daju doprinos društvu u kome žive. Inkluzija i težnja za socijalnom integracijom nemoguća je bez njihovog radnog angažovanja. Sem ekonomskih prednosti, koje se tiču omogućavanja finansijske samostalnosti, osobama sa invaliditetom na ovaj način se dodatno razvija doživljaj lične vrednosti i pripadanja društvu.

osnovci-turnir

Učenički parlament OŠ „Sveti Sava“, u saradnji sa učeničkim parlamentima ostalih osnovnih škola, organizovao je  sportske turnire humanog karaktera. U okviru Dečije nedelje pod sloganom „Ja sam dete imam plan, budi human svaki dan“ organizovano je više nadmetanja.

-U proteklih nekoliko dana imali smo turnire u odbojci, rukometu,  košarci i fudbalu. Cilj nam je da prikupimo što više sredstava za Osnovnu školu  „Kralj Milutin“ iz Gračanice  na Kosovu i Metohiji kojima će prikupljen novac biti  usmeren – istakla je Svetlana Mirčić Vukobrat, nastavnica fizičkog vaspitanja.

Sportskom dešavanju odazvala se većina škola sa teritorije grada, a turnir je podržala i gradska uprava.

-Naši osnovci pokazali su na delu koliko su humani. Kroz sport uče se pravim vrednostima, fer pleju i zdravom načinu života – naveo je  Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu.

Humanitarnu akciju podržali su i Crveni krst, nastavnici veronauke u školama i Aktiv nastavnika fizičkog vaspitanja.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!