Aleksandra Djuran

high-tech-realm-8450763-1280

Firma „Balkan 2020“ iz Smedereva, povezana sa Beks Ekspres kurirskom službom iz Šapca u Kikindi planira gradnju objekta za tehnički pregled vozila i magacina brze pošte. Na parceli na kojoj je planirana gradnja već postoji izgrađena porodična stambena kuća prizemne spratnosti, ukupne bruto površine 203 kvadrata, koja je predviđena za rušenje, prenosi portal  Ekapija.

Objekat za tehnički pregled putničkih vozila težine do 3,5 tona sastoji se iz administrativnog dela sa jednom tehnološkom linijom prolaznog tipa. Postavljen je tako što je njegova kraća strana postavljena paralelno ulici. Administrativni deo objekta je postavljen uz građevinsku liniju, dok je tehnološka linija postavljena sa unutrašnje strane. Ulaz u objekat planiran je sa jugozapadne strane. Ukupna bruto površina objekta za tehnički pregled je 165,29 metara kvadratnih.

Magacin brze pošte postavljen je u drugom delu kompleksa, paralelno objektu za tehnički pregled vozila. Ulaz u objekat magacina planiran je sa severozapadne i jugoistočne strane. Ukupna bruto površina magacina iznosi 129,41 kvadrata.

Kolski i pešački ulaz u kompleks obezbeđeni su sa javne saobraćajnice iz ulice Stevana Sremca. Planirano je formiranje interne saobraćajnice oko objekata u cilju obezbeđivanja pristupa objektu i protivpožarnim uslovima. Projektovana su tri parking mesta.

Investitor je „Balkan 2020“ iz Smedereva, kompanija povezana sa Beks Ekspres kurirskom službom iz Šapca, a projektant je „Arhilajn“ iz Šapca.

 

muzej-uskrsnja-radionica-(6)

Narodni muzej organizovao je uskršnju radionicu tokom koje su deca više saznala o najradosnijem hrišćanskom prazniku, ali i o tome kako i zašto se farbaju jaja. Učenike prvog razreda OŠ „Vuk Karadžić“ zatekli smo u dobrom raspoloženju i spremne da izrade korpice za čuvarkuću.

-Koristili smo papir, karton i papire u boji. Korpicu za jaje koju sam napravio nosim kući i u nju ću čuvati čuvarkuću. Požurio sam i napravio dve korpice  – otkrio nam je  Uroš Lisica.

Nikolina Gligor, takođe je uživala u radionici.

-Volim Uskrs jer se tada farbaju jaja, a na poklone dobijam čokoladna jaja i zeke. Moja korpica je plave boje i prvo jaje koje ofarbam u petak stajaće u njoj – kaže Nikolina.

Zajedno sa decom družila se muzejski vodič Slavica Cvijetić.

-Deca su imala priliku da vide prezentaciju o Uskrsu, a razgovarali smo i o tome šta predstavlja ovaj praznik i koji običaji su vezani za njega. Pričali smo i o tome kako su se nekada farbala i ukrašavala jaja, ali i o novijim tehnikama koje se danas praktikuju. Svi su izradili korpice za čuvarkuću i uskršnje čestitke koje su odneli kući – rekla je Slavica Cvijetić.

A.Đ.

sns

Koalicija okupljena na listi  „Aleksandar Vučić – Kikinda sutra” poziva sugrađane na prvomajsko druženje na Starom jezeru.

Druženje je zakazano od podneva i svi koji dođu imaće priliku da uživaju u najlepšoj zelenoj oazi u centru grada.

Od 18 časova, na istom mestu, u organizaciji Turističke organizacije biće održan koncert folk pevačice Vesne Zmijanac.

muzej-dom-vojske-(4)

U Galeriji „Nova” otvorena je izložba „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma Vojske Srbije 1953–2023”. Realizuje se u saradnji Medija centra „Odbrana”, uprave za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane , a izložba je premijerno prikazana u decembru 2023. u Galeriji Doma vojske Srbije, istakla je Jelena Knežević, načelnica pomenute galerije i autorka izložbe.

-Najreprezentativnija dela koja se baštine u našoj zbirci nalaze se na izložbi nastaloj povodom  obeležavanja 70 godina njenog postojanja i rada. Kikinđani će imati priliku da vide dela iz prve polovine 20. veka poput radova Save Šumanovića, Jovana Bjelića, međutim ono što čini okosnicu umetničke zbirke jesu dela nastala na našoj čuvenoj manifestaciji „Narodno oslobodilačka borba u delima likovnih umetnika Jugoslavije“. Ona se skoro dve i po decenije održavala u našoj galeriji i okupljala je vrhunske umetnike sa prostora nekadašnje zemlje – navela je Jelena Knežević.

U galeriji Narodnog muzeja izložene su slike Vlaha Bukovca, Ljube Ivanovića, Marina Tartalje, Mila Milunovića, Koste Hakmana, Jovana Bijelić, Petra Lubarde, Zore Petrović, Milana Konjovića, Peđe Milosavljevića, Miće Popovića i mnogih drugih. Posetioci  mogu da vide i skulpture istaknutih vajara Nandora Glida, Tome Rosandića, Angeline Gatalice, kao i radove primenjenih umetnika Velimira Vukićevića, Borivoja Dedića, Aranke Mojak, Gordane Glid i Vanje Žanko.

-Očekujem da sugrađani izložbu posete ne jednom, nego više puta. Svako može da pronađe delo za sebe. Ujedno ovo je odličan pregled nacionalne istorije umetnosti. Naš cilj i strategija je da bar jednom godišnje imamo izložbe koje gostuju iz većih gradova i koje podrazumevaju saradnju sa većim ustanovama od naše, sa bogatijim fondom. Na taj način pružićemo priliku Kikinđanima da mogu i u svom gradu da vide vredna dela nacionalne umetnosti – rekla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

Otvaranju izložbe prisustvovala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Sigurna sam da će saradnja Galeriji Doma vojske Srbije i kikindskog Narodnog muzeja biti plodonosna. Mogućnosti ima u realizaciji zajedničkih projekata, razmeni znanja, ali i izložbi. Pozivam sugrađane da posete izložbu jer imaju mogućnost da pogledaju originalna dela najznačajnijih slikara i vajara naše zemlje – napomenula je Valentina Mickovski.

Za vizuelni identitet  izložbe pobrinula se Maja Vučković iz Medija centra „Odbrana”, a recenzije potpisuju dr Marijana Mraović iz Vojnog arhiva i dr Katarina Živanović iz Galerije SANU. Izložba će biti otvorena do 6. jula.

A.Đ.

 

simicev-salas-ciscenje-(2)

Najpopularnija izletišta u Kikindi spremna su za posetioce. Sve površine su tretirane protiv krpelja i pokošena je trava.

Zaposleni Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj zajedno sa vatrogasnom jedinicom kompanije NIS i dobrovoljcima iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kikinda uredili suprotekle nedelje najpopularnije  izletište Simićev salaš.

-Apelujem na sve sugrađane koji će prvomajske praznike provesti u prirodi da je čuvaju. Zabranjeno je lomljenje ili seča stabala, ali i paljenje vatre koja može da ugrozi drva. Na svim većim izletištima biće postavljeni i kontejneri za odlaganje otpada – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Tretirani su i pokošeni  Šumica gde se nalazi luna park, Simićev salaš, Vodice i Staro jezero.

naslovna-jermeni

Ugledni jermenski književnik, prevodilac i univerzitetski profesor Babken Simonjan uporedio je stradanje jermenskog i srpskog naroda i govorio je o pokušaju totalnog istrebljenja koji je sproveden nad ova dva naroda.
Profesor Babken Simonjan iz Jerevana u ekskluzivnom intervjuu rađenom za potrebe snimanja dokumentarnog filma “Anatomija obmana: Srebrenica“, u produkciji Centra za društvenu stabilnost, naveo je da je tokom istorije izvršen genocid nad srpskim i jermenskim narodom, kao i da su Srbi proterani sa svojih vekovnih ognjišta, tokom akcije Oluja na prostoru Hrvatske, kao i iz južne srpske pokrajine Kosovo i Metohije.

Istakao je da Muslimani danas u Bosni i Hercegovini čine više od 50% ukupnog stanovništva, te uzevši tu činjenicu u obzir ne može biti govora o genocidnoj nameri, niti o genocidu u Srebrenici.

Šta predstavlja Veliki zločin?

Genocid nad Jermenima, u jermenskoj istoriografiji poznat i kao Veliki zločin, predstavlja sistematsko i kontinuirano etničko čišćenje, proterivanje i masovna ubistva izvršena nad pripadnicima jermenskog naroda na području Osmanskog carstva tokom Prvog svetskog rata.

Prema različitim procenama, od 800.000 do 1.500.000 pripadnika jermenskog naroda je ubijeno tokom Velikog zločina.

Podsećamo, na ovu temu se već oglasio jedan od najvećih svetskih autoriteta vezano za pitanje genocida i holokausta Jehuda Bauer koji je takođe izjavio da u Srebrenici nije bio genocid.

Izvor: NSuživo

stipendije-(5)

Lokalna samouprava i ove godine putem stipendija i podsticaja pomaže studentima. Sa  akademcima je u Gradskoj kući gradonačelnik Nikola Lukač potpisao je ugovore. Među njima je i Bojana Vučković iz Banatskog Velikog Sela koja je prva godina Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

-Dobila sam punu stipendiju i puno mi znači. Uspeću da rasteretim roditelje i deo knjiga moći ću da kupim ovim novcem  – rekla je Bojana.

Marina Stojadinov upisala je farmaciju, takođe u Novom Sadu.

-Najveći troškovi su stan, režije i hrana. Stipendija će mi pomoći u svakodnevnom životu. Kako je ta pomoć značajna meni, tako je i mojim roditeljima – kaže Marina.

Obraćajući se studentima gradonačelnik Lukač istakao je da mu je drago što može da ugosti mlade koji su budućnost našeg grada i zemlje.

-Na vama je da gradite budućnost ove zemlje i sve što mi uradimo ništa ne vredi ukoliko nema vas da nas nasledite i da ubrzate napredak i prosperitet naše Srbije. Kroz stipendije i podsticaje želimo da vas motivišemo da još vrednije učite i da da budete ponosni na svoju Kikindu, ali i da uvek ističete odakle ste. Iznos koji se izdvaja nije najvažniji, ali je jeste naša poruka da ste nam važni i da računamo na vas kada završite fakultete. Trebaće nam vaša pomoć da ispunimo misiju, da naš grad bude još bolje i lepše mesto za život i rad – naveo je Lukač.

Ukupno 378 Kikinđana koji pohađaju  fakultete i visokoškolske ustanove dobilo je stipendiju od 9.000 odnosno podsticaj od 4.000 dinara u zavisnosti od broja bodova.

– Ove godine grad motiviše i podržava rekordan broj studenata. Ove godine javni poziv odnosio se i na stipendije i na podsticaje. Od ukupnog broja dodeljenih stipendija 202 su u punom iznosu, a ista suma opredeljena je i je za deset studenata sa hendikepom. Ostali su dobili podsticaj   – Vesna Danić, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

Prošle godine dodeljeno je 367, pretprošle 258, a u 2021. godini pravo na dobijanje stipendije ostvarilo je 158 akademaca.

A.Đ.

madjari-lista

Listu kandidata za lokalne izbore predstavnicima Gradske izborne komisije u ponedeljak u 9 sati predali su članovi Gradskog odbora Saveza vojvođanskih Mađara. Prvi na listi je Zoltan Tot iz Sajana, a među 15 kandidata ima više žena.

– Lista nosi naziv „Savez vojvođanskih Mađara – Balint Pastor“ i na lokalnim izborima učestvujemo kao stranka nacionalne manjine odnosno podneli smo manjinsku listu. Cilj nam je da učestvujemo u radu lokalnog parlamenta i pomognemo boljitku Kikinde, da budemo u službi građana, ali i da očuvamo kulturu, običaje i da se zalažemo za obrazovanje na jeziku nacionalnih manjina. Prikupili smo 358 potpisa građana koji su podržali našu listu – istakao je Zoltan Tot.

Depo-doma-vojske

U saradnji Medija centra „Odbrana”, uprave za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane i Narodnog muzeja Kikinda u Galeriji „Nova” u utorak 30. aprila u 13 časova biće otvorena izložba „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma vojske Srbije 1953–2023”.

Izložba je premijerno prikazana u decembru 2023. u Galeriji Doma vojske Srbije u Beogradu, a posvećena je obeležavanju 70 godina njenog postojanja i rada. Postavku je činilo 70 najreprezentativnijih dela likovne i primenjene umetnosti iz bogatog fundusa koji broji oko 1.500 ostvarenja nacionalnog likovnog stvaralaštva.

 

U galeriji Narodnog muzeja Kikinda biće izloženo nekoliko dela nastalih u prvoj polovini prošlog veka, kao što su slike Vlaha Bukovca, Ljube Ivanovića, Marina Tartalje, Mila Milunovića, Koste Hakmana, Jovana Bijelića. Veći deo postavke činiće dela srpskih i jugoslovenskih umetnika iz druge polovine 20. veka poput slika Petra Lubarde, Zore Petrović, Milana Konjovića, Peđe Milosavljevića, Miće Popovića i mnogih drugih. Posetioci će moći da vide i skulpture istaknutih vajara Nandora Glida, Tome Rosandića, Angeline Gatalice, kao i radove primenjenih umetnika Velimira Vukićevića, Borivoja Dedića, Aranke Mojak, Gordane Glid i Vanje Žanko.

Autor izložbe je Jelena Knežević, muzejski savetnik i načelnik Galerije Doma Vojske Srbije „Beograd”. Za vizuelni identitet pobrinula se Maja Vučković iz Medija centra „Odbrana”, a recenzije potpisuju dr Marijana Mraović iz Vojnog arhiva i dr Katarina Živanović iz Galerije SANU.

Izložba će biti otvorena do 6. jula.