Jelena Trifunović

FCC-EMAIL

Kompanija FCC Kikinda obaveštava korisnike da je omogućena dostava mesečnih računa putem elektronske pošte.

Svi sugrađani koji žele da račune primaju na e-mail adresu mogu se prijaviti i na taj način doprineti bržoj i jednostavnijoj dostavi, kao i smanjenju upotrebe papira.

Izborom elektronske dostave računa mislimo zeleno – štedimo papir, čuvamo prirodne resurse i zajedno doprinosimo zaštiti životne sredine.

Detaljne informacije o načinu prijave nalaze se na poleđini Vašeg računa za komunalne usluge.

Takođe, podsećamo korisnike da su u obavezi da kante za otpad iznose u skladu sa rasporedom koji su dobili prilikom podele kanti, kao i da u posude ne odlažu zaprljan i neadekvatan otpad.

Zahvaljujemo na saradnji i odgovornom odnosu prema zajednici- poručuju iz kompanije FCC Kikinda.

 

blokada-paori

Protest je pravo. Blokada – nije.

Manji deo poljoprivrednika sa severa Banata odlučio je da bude “solidaran” sa kolegama iz Šumadije i Mačve, pa su organizovali višečasovnu blokadu dela magistralnog puta kod Bašaida.

Uskraćivanje slobode kretanja drugima pravdaju pozivanjem na solidarnost.  Ipak, nesporno je da kod blokade puteva solidarnosti nema, već samo činjenice da se prava svih drugih vozača, putnika, radnika gaze i da je reč o maltretiranju građana. Sve drugo je zamena teza.

To što neko neće na vreme ili uopšte stići na posao, kod lekara, u školu ili na fakultet, nije nikakva “solidarnost” niti borba za prava, već prinuda.

I dok udruženja poljoprivrednika odbijaju dijalog sa resornim ministrom, a zahtevi se svode na zabranu uvoza određenih proizvoda, pre svega mleka, jasno je da su protesti politički motivisani.  Ako ne želite razgovor, već blokadu – onda je jasno da vam rešenje nije prioritet.

Umesto razgovora i traženja konkretnih rešenja, bira se blokada kao prva i osnovna taktika. To jeste znak da je u pitanju politički performans i namera da se proizvede tenzija, a ne borba za opstanak domaće proizvodnje.

 

 

 

 

 

 

 

recitatori-mladji

I ove godine od 4. do 6 marta Kulturni centar Kikinda biće organizator Gradske smotre recitatora. Učesnici će, po običaju, biti raspoređeni u tri uzrasne kategorije- niži i viši razredi osnovne škole, kao i srednjoškolci.

Ovogodišnja smotra održaće se 56. put i reč je o najdugovečnijoj reviji mladih govornika poezije u zemlji.

Domaćin smotre biće Narodno pozorište i sva tri dana početak je zakazan za 10 časova. Prvog dana nastupiće niži razredi, dok su za više razrede i srednjoškolce rezervisana naredna dva dana Smotre.

 Nakon Kikinde, najbolji će se okušati na zonskoj, a potom i na pokrajinskoj smotri u Čoki, odnosno Sečnju.

Recitatore će ove godine ocenjivati književna kritičarka i bibliotekarka u penziji Marija Tanackov, pesnikinja Snežana Tomin, glumica i nekadašnja uspešna recitatorka Gizela Kekenj, i glumac Slavoljub Matić.

N.S.

U cilju istinitog informisanja, a povodom iznetih neistina od strane bivše zaposlene Novosadske televizije u tekstu Udruženja novinara Srbije, obaveštavamo javnost da je naša medijska kuća donela odluku o raskidu radnog odnosa sa zaposlenom novinarkom Biljanom Kupinski zbog ozbiljnog kršenja profesionalnih obaveza i kršenja radne discipline.

Odluka je usledila nakon utvrđenog nepoštovanja radne discipline, povrede radne obaveze, procedura, neprimerenog odnosa prema radnim zadacima i odbijanja izvršenja urednički dodeljenog zadatka bez opravdanog razloga. Kao medijska kuća koja počiva na principima profesionalizma, odgovornosti i međusobnog uvažavanja, smatramo da je poštovanje radnih obaveza i uredničke hijerarhije osnov za kvalitetan i kredibilan rad.

Naglašavamo da ova odluka nije doneta ishitreno, već nakon pažljivog razmatranja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica.

Naš cilj ostaje očuvanje profesionalnih standarda, integriteta redakcije i poverenja koje imamo sa našom publikom.

stocksnap-happy-holidays-2567915-1280

Tradicionalna Nedelja žena biće osmi put obeležena u organizaciji Kulturnog centra Kikinda. I ove godine predviđen je bogat i sadržajan program.

 Tako će u ponedeljak 2. marta u Narodnom pozorištu koncert održati Beogradski diksilend orkestar. Reč je o jednom od najpoznatijih i neajpopularnijih domaćih sastava koji svira ne samo diksilend, nego i mnoge druge džez standarde. Početak koncerta je u 19 časova.

Narednog dana u Galeriji KCK, u istom terminu, biće upriličena izložba naše sugrađanke Irene Galešev. Njen slikarski opus uglavnom je zasnovan na akrilima i uljima na platnu, kao i na manje poznatoj tehnici zvanoj enkaustika, odnosno slikanje peglom, a u svom radu koristi i voštane boje, kao i slikanje silikonom.

U sredu u velikoj sali KC od 18. časova, koncert pod nazivom “Mamama u čast” prirediće Baletsko zabavište Kulturnog centra, koje uspešno vode nastavnice Bogdana Benjo i Dragana Karanović Luka.

 Četvrtak 5. mart rezervisan je za Veče ljubavi, poezije i muzike. Već tradicionalni gosti iz Zrenjanina, Zdenka Trifunjagić i Ervin Gazdag uz muzičku pratnju Ivana Leščešena, izvešće prigodan poetsko-scenski prikaz u Velikoj sali KC sa početkom u 19 časova, a narednog dana u istom prostoru biće odigrana predstava “Stid” Amaterskog pozorišta “Jovica Jelić” iz Banatskog Karađorđeva, po tekstu Petra Petrovića Pecije, a u režiji Milana Martinovića. Inače, ovo pozorište je svojevremeno sa pomenutom predstavom trijumfovalo na Festivalu amaterskih pozorišta u Malom Crniću.

Svi programi su, po dobro znanoj tradiciji Kulturnog centra, besplatni.

N. S.

ooo

U Kran-Montani, gde je požar u baru „Le Constellation“ odneo živote i ostavio desetine povređenih, istraga se pretvorila u farsu punu propusta, kako piše švajcarski list „Blick“, prenosi portal Srpski ugao. Petnaest advokata porodica žrtava optužuje tužilaštvo kantona Vale za sedam teških grešaka, među kojima su gubitak ključnih dokaza, curenje privatnih podataka i provera sumnjivog porekla kaucije. Sve to dovodi u pitanje pravdu za stradale i razotkriva duboke sistemske pukotine u švajcarskom pravosuđu. U Srbiji tužilaštvo već mesecima demonstrira sličnu nesposobnost. Dokazi su uništeni na licu mesta u slučaju nadstrešnice u Novom Sadu. Kako mediji razotkrivaju, tužioca Mladena Nenadića okrivljuju za pravosudnu sabotažu, skrivanje dokaza i zaštitu krivaca. Kao i da su tužioci poput Nenadića i Josimovića ignorisali ključne iskaze svedoka kao što je Đuro Raca, koji je ukazivao na moguće terorističke uzroke (npr. rezonanciju), time omogućavajući da se tragedija prikrije i pravda uskrati žrtvama.

Kako prenosi „Blick“, advokati žrtava u Švajcarskoj su sastavili detaljan dokument u kojem navode da je tužilaštvo ozbiljno potcenilo rizik od zataškavanja, pustivši bračni par Moreti, vlasnike bara, na slobodu samo devet dana posle tragedije 31. decembra. Time im je, tvrde oni, ostavljen prostor da usaglase priču, kontaktiraju zaposlene i uklone tragove, uključujući gašenje naloga lokala na društvenim mrežama, sa kojih su mogli nestati ključni video-snimci opasnih efekata, poput prskalica za šampanjac. Takav propust, upozoravaju advokati, doveo je do nepovratnog gubitka materijala i ozbiljno ugrozio ceo postupak.

Još teže optužbe odnose se na ispitivanja 20. i 21. januara kada je tužilaštvo, prema navodima „Blicka“, dozvolilo supružnicima zajedničke pauze i uvid u zapisnike u istoj prostoriji. Time je praktično otvorena mogućnost za usaglašavanje iskaza usred istrage. Među ostalim propustima navode se loše obezbeđivanje dokaza i nestanak video-snimaka, ali je najskandalozniji, po rečima advokata, sedmi slučaj. U spis je bez ikakvog razvrstavanja ubačen „USB“ sa svim hitnim pozivima iz kantona te večeri, čime su privatni medicinski podaci nedužnih građana — od srčanih udara do drugih hitnih intervencija — postali dostupni svim stranama u postupku. Time su, tvrde oni, grubo prekršeni i lekarska tajna i pravo na privatnost.

„Blick“ dalje navodi da tužilaštvo nije proverilo poreklo 200.000 švajcarskih franaka kaucije, koju je Žak Moreti uplatio 23. januara, iako su takve provere standardna mera u sprečavanju pranja novca. Advokati sada prete da će se pridružiti zahtevu za izuzeće nadležnih tužilaca, dok generalna tužiteljka Beatris Piloud odbija da komentariše slučaj i šalje automatske odgovore da će informacije biti saopštavane isključivo putem zvaničnih saopštenja. Takav zid ćutanja, kako ocenjuje „Blick“, dodatno raspiruje sumnje da se iza svega krije pokušaj kontrole štete, a ne potraga za istinom.

Slična situacija sa propustima tužilaštva vidi se i u Srbiji, gde su mediji razotkrili brojne greške u istrazi pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, koji je odneo 16 života. Tužilaštvo je uklonilo ključni video-snimak iz optužnice da bi zaštitilo Nebojšu Bojovića i Milutina Miloševića, izopštilo ih iz postupka uprkos dokazima o tome da su potpisali saglasnost da je objekat bezbedan, a istraga je označena kao nestručna i ciljano opstruirana — uključujući ponižavanje veštaka, nezakonita saslušanja bez branilaca i dirigovane optužnice, umesto da se traži puna pravda za žrtve.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Slučaj u Kran-Montani odavno više nije samo lokalna tragedija, već međunarodni skandal, jer je među žrtvama bilo i Italijana, Srba, Francuza, ali i mladih ljudi iz drugih država. Tužilaštvo i vlasti kantona Vale pokazuju mešavinu arogancije i nekompetencije u kojoj pravda za žrtve ostaje po strani, a birokratija štiti samu sebe. Ovaj slučaj opominje da ni razvijene demokratije nisu imune na zatvorene krugove moći, ali da problemi sa tužilaštvom danas nisu samo problem lokalnog kantona Vale, već da se sa istim suočavaju i mnoge druge evropske države, među kojima je i Srbija.

Izvor: Srpski ugao

tetiana-sinkova-ua-lake-7624330-1280
Kako portal Srpski ugao piše: Obilne snežne padavine koje su pogodile istočnu Austriju od petka dovele su do masovnog kolapsa elektromreže i saobraćaja.

U Burgenlandu je oko 5.000 domaćinstava bez struje, a u Štajerskoj je desetine hiljada ljudi ostalo u mraku i hladnoći i to traje već 48 sati, putevi su masovno blokirani palim drvećem. Vatrogasne službe beleže rekordnih 1.736 intervencija samo u petak (20.02.2026) – najviše u poslednjih 15 godina, kako izveštavaju “ORF”, “Kleine Zeitung” i “Nachrichten.at”. Mokri sneg, težak i u slojevima od 30 centimetara, obarao je stubove dalekovoda, ostavljajući građane bez osnovnih uslova. Austrija je alpska zemlja naviknuta na sneg i zimu, ali je i pored tog iskustva ponovo pokazala ozbiljne slabosti čim su stigle jače padavine.

Kako prenosi “oe24.at”, u Burgenlandu broj pogođenih domaćinstava u okruzima Gising i Jenersdorf porastao je tokom noći sa petka na subotu zbog novih padova drveća na dalekovode, dok su ekipe kompanije “Netz Burgenland” krenule u sanaciju tek u subotu (21.02.2026.) od 6 sati ujutru. U Štajerskoj, prema Energetskim mrežama Štajerske, u petak ujutru bilo je više od 30.000 domaćinstava bez struje, sa više od 950 van funkcije trafostanica i prekinutim visokonaponskim linijama – najteže su pogođeni južni, istočni i zapadni delovi pokrajine, uključujući okruge Lajbnic, jugoistočnu Štajersku, Dojčlandsberg i okolinu “Graz”.

Posebno alarmantno je opterećenje hitnih službi. U Štajerskoj je angažovano više od 4.000 vatrogasaca iz 461 jedinice, a upozorenja “AT-Alert” sistema savetuju izbegavanje šuma i nepotrebnih putovanja zbog opasnosti od loma snega i drveća. U Burgenlandu su zabeležene stotine sličnih intervencija. Ipak, uprkos tome što su prognoze najavljivale italijanski ciklon (polje niskog pritiska) i mokar sneg još od sredine nedelje, austrijske institucije nisu preventivno ojačale kritične delove infrastrukture niti obezbedile dovoljan broj timova unapred, što je produžilo agoniju i izazvalo nepotrebne patnje građana.

Pogled redakcije portala “Srpski ugao”

Oni koji stalno kritikuju naše službe i institucije, a idealizuju „savršene“ sisteme na zapadu, treba da pogledaju realnost. Februar je, Austrija je alpska zemlja koja ima veliko iskustvo sa snegom, pa ipak i ozbiljne probleme. Desetine hiljada domaćinstava bez struje, blokirani su putevi i preopterećene vatrogasne službe i to zbog snega koji je bio najavljen unapred.

Zato apelujemo na sve Srbe da prestanimo da omalovažavamo svoje i da verujemo da je kod drugih uvek bolje. Udružimo se, pomirimo se i cenimo ono što imamo. Snežni kolaps u Burgenlandu i Štajerskoj pokazuje da ni „savršeni“ sistemi nisu nepogrešivi. Umesto da se divimo tuđem, bolje je da gradimo i čuvamo svoje, jer u krizi se na kraju oslanjamo sami na sebe.

Izvor: Srpski ugao

kuca-(2)

Ministarstvo za brigu o selu objavilo je Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije kojim je u ovom trenutku opredeljeno 375 miliona dinara.

Novina je maksimalni iznos po kući koji je uvećan na 1,5 miliona dinara.

Kao i do sada pravo učešća na konkursu imaju punoletni državljani Republike Srbije, pojedinci, samohrani roditelji, bračni i vanbračni parovi, kao i mladi poljoprivrednici, koji nemaju nepokretnost u svom vlasništvu i koji žele da svoj dom stvore u nekom od sela širom Srbije.

Podnosioci prijave sami pronalaze seosku kuću sa okućnicom u bilo kom selu u zemlji, a zatim se javljaju lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji se kuća nalazi, sa kojom dalje nastavljaju proceduru prijave na konkurs.

Javni konkurs je otvoren do utroška opredeljenih sredstava, a najkasnije do 1. novembra 2026. godine.

njiva-atar-vojvodina-poljoprivreda-

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je danas na sastanku sa predstavnicima više od 100 različitih udruženja poljoprivrednika iz svih krajeva naše zemlje da će u narednim nedeljama biti uvedena oznaka “100% iz Srbije”, kako bi potrošači jasno mogli da prepoznaju domaće proizvode, kao i da će zbog poremećaja na tržištu mleka ponovo biti uvedeni prelevmani (zaštitne takse) za mleko u prahu.

“Konačno stupiće na snagu u narednim nedeljama oznaka 100% iz Srbije i novo deklarisanje. O čemu se radi? Potrošač mora da zna šta kupuje. Uvodimo ovu oznaku upravo zbog toga. Ako je proizvod 100 odsto domaći, to mora biti jasno označeno, prepoznatljivo i vidljivo”, rekao je Glamočić u Palati Srbija.

Kako je naveo, biće propisana minimalna veličina znaka u bojama zastave Republike Srbije na kome će velikim slovima pisati 100% iz Srbije.

“Za one koji budu to zloupotrebili i stavili da je 100 odsto iz Srbije, a ne budemo našli da je 100 odsto iz Srbije, kazne će biti drakonske. Znači, vlada će doneti posebnu uredbu, plus pravilnik”, poručio je Glamočić.

Priprema se novi pravilnik o deklarisanju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kojim će poreklo svake namirnice morati da bude jasno i nedvosmisleno označeno.

Kako je rečeno na sastanku, ministarstvo pokreće i sistemsko uređivanje odnosa između proizvođača i otkupljivača i biće uvedeni obavezni pisani ugovori pre isporuke poljoprivrednih proizvoda, sa precizno definisanim uslovima, rokovima plaćanja i mehanizmom formiranja cene.

Za nepoštovanje ugovornih obaveza predviđene su značajne novčane kazne.

“U ovim teškim momentima kada treba da budemo složni i uz svoju državu i jači, drago mi je danas da ćemo imati priliku da razgovaramo otvoreno i direktno. Danas želim da vam predstavim konkretne mere koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede preduzima. Želim jasno da poručim, mere koje ću danas izneti nisu donete impulsivno, niti politički. One su rezultat analiza tržišta, podataka, razgovora sa strukom i dijaloga upravo ovde sa vama”, istakao je Glamočić.

Prema njegovim rečima u sektoru svinjarstva ukinuti su prelevmani za uvoz prasadi do 31. decembra 2026. godine, sa ciljem obezbeđivanja kontinuiteta tovnog ciklusa i unapređenja kvaliteta rasnog sastava.

“Naš cilj nije da uvozimo prasad, naš cilj je da oformimo naš matični fond krmača sa kojima ćemo ubuduće biti nezavisni od tog uvoza. Ono što je dobra vest, mi smo u prethodnoj godini podigli fond krmača za 11.000, odnosno za 20 odsto. Vi znate da svaka krmača danas prasi preko 25 prasadi, ima ih koje prase i preko 30 i 35 prasadi godišnje. Prima tome mi ćemo za godinu dana imati svoju kompletnu proizvodnju, nećemo zavisiti više od uvoza prasadi, ali do tada i ovo je oročeno da važi do kraja ove godine”, rekao je on.

Ministar je naveo i da se zbog poremećaja na tržištu mleka, ponovo uvode prelevmani za mleko u prahu.

“Ova mera uvodi se kako bi se zaštitili domaći proizvođači i stabilizovala otkupna cena svežeg mleka. Ona je rezultat pažljivih temeljnih analiza i naš cilj je da zaštitim farmere. I da samo podsetim da Srbija ima najveće podsticaje kada je u pitanju mlekarski sektor u svetu”, rekao je Glamočić.

Naveo je da je pre dva meseca na sastanku sa proizvođačima i predstavnicima mlekara i trgovačkih lanaca zamolio da se na sve podeli teret krize.

“Znao sam da ide tornado. Tad sam zamolio i farmere i sve, ajmo ljudi da skidamo cene, ne možemo ih veštački držati. Ako ne budemo konkurentni, tamo zauzeće nam neko drugi policu. Kad jednom izgubite mušteriju, teško ćemo se vratiti. Neki su poslušali”, rekao je on.

Naveo je i da je Srbija zatražila konsultacije sa Evropskom komisijom povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda, i da je za 25. februar zakazan sastanak putem video veze i da će na njemu učestvovati i predstavnici poljoprivrednika.

Istakao je da je cilj ministarstva stabilnost, sigurnost i fer tržište za srpske poljoprivrednike, kao i da se rešenja donose dijalogom i za stolom, uz poštovanje zakona i interesa domaće proizvodnje.

Ministarstvo poljoprivrede menja i pooštrava uslove veterinarskog sertifikata za uvoz svinjskog mesa.

Novi sertifikat isključuje mogućnost uvoza iz restriktivnih područja i uvodi dodatne garancije nadležnog organa zemlje izvoznice, kao i obavezno PCR testiranje svih pošiljki na prisustvo virusa afričke kuge svinja a reč je o preventivnoj i ciljanoj meri radi zaštite domaćeg stočarstva.

Ministar je naveo i da će biti promenjen sertifikat za uvoz svinjskog mesa iz Španije zbog pojave afričke kuge svinja u ovoj zemlji i to na području Barselone.

“Nemamo ništa protiv Španije. Sertifikat ćemo uskladiti kao što su i zemlje Evropske unije, što znači da će biti zabranjen uvoz samo iz dela gde je registrovana bolest”, pojasnio je on.

Dodao je da sveže meso neće moći ući u Srbiju bez dodatne kontrole i da je reč samo o preventivnoj meri.

Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo posle sastanka u Palati Srbija da su država i poljoprivrednici dogovorili konkretne mere za stabilno tržište.

“Sastanak je održan u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi, sa ciljem predstavljanja konkretnih mera za stabilizaciju tržišta i unapređenje položaja domaćih proizvođača”, navedeno je u saopštenju.

Glamočić je naglasio da je cilj ministarstva stabilnost, sigurnost i fer tržište za srpske poljoprivrednike, kao i da se rešenja donose dijalogom i za stolom, uz poštovanje zakona i interesa domaće proizvodnje.

Poljoprivrednici koji ne nisu odazvali pozivu ministra na sastanak u Beogradu nastavili su danas, deseti dan, blokade saobraćajnica u više mesta u Srbiji.

Tanjug

dezalb-canada-784392-1280

Kako piše portal Srpski ugao, u srcu Evrope, gde se decenijama hvalila stabilnošću i prosperitetom, Švajcarska se 2025. godine suočila sa rekordnim talasom korporativnih bankrota – preko 9.300 slučajeva, što je porast od 54% u odnosu na prethodnu godinu, kako prenosi švajcarski portal „20 Minuten“ u izveštaju novinara Fabijana Pešla. Ova kriza, koju vlasti pripisuju reviziji zakona o naplati dugova i bankrotstvu, dovela je do propasti firmi poput solarnog pionira „Majer Burger“, lanca prodavnica kućnog dekora „Depot“ i 156 godina stare građevinske firme „Lerch“, ostavljajući hiljade radnika bez posla i dovodeći u pitanje mit o švajcarskoj ekonomskoj „nepobedivosti“.

Kako izveštava „20 Minuten“, revizija zakona, koja je stupila na snagu 1. januara 2025. godine, obavezala je javne poverioce – poput poreskih uprava i institucija socijalnog osiguranja – da dugove naplaćuju strože i češće kroz postupke insolventnosti, umesto ranijih blažih metoda. Ovo je, prema podacima servisa „Dun & Bradstreet“, izbacilo na površinu brojne skrivene finansijske rupe, posebno u sektorima sa niskim maržama i visokim zaduženjima. Kritičari optužuju švajcarske vlasti da su reformu sproveli bez adekvatne pripreme, ignorišući upozorenja ekonomista o mogućim masovnim propastima. Umesto da obezbede prelazni period i zaštitne mehanizme, vlasti su, kako se navodi u izveštaju, praktično otvorile vrata „tržišnoj čistki“ koja je najviše pogodila zabavnu industriju (porast bankrota od 94%), proizvođače trajnih dobara (89%) i IT sektor (77%). Pojavili su se i regionalni dispariteti – centralna Švajcarska zabeležila je porast od 61%, što dodatno podgreva pitanje koliko je sistem uopšte bio spreman za posledice sopstvenih odluka.

Fabijan Pešel u svom članku ističe da su žrtve krize kompanije iz svih branši, ali posebno naglašava slučaj „Majer Burger“, gde su nemačke filijale propale pod pritiskom kineske konkurencije i otkazanih ugovora, što je dovelo do zatvaranja fabrika i otkaza za stotine radnika. Slično, „Depot“ je zatvorio 34 filijale u Švajcarskoj, ostavljajući 300 ljudi bez posla, dok je „Lerch“ iz Winterthura, sa vek i po tradicije, prestao sa radom krajem januara 2025. godine uz 130 izgubljenih radnih mesta. Ovi primeri, kako izvor prenosi, ilustruju kako je vlada u Bernu, umesto da ublaži udar i pomogne realnom sektoru da se prilagodi, gurnula veliki broj firmi u ambis, stavljajući birokratsku rigidnost ispred ekonomskih posledica. Kritike se posebno usmeravaju na izostanak podrške za mala i srednja preduzeća, koja su najranjivija, dok su veliki sistemi – banke i farmaceutski giganti, ostali praktično netaknuti.

Švajcarske vlasti tvrde da je cilj reforme povećanje transparentnosti i sprečavanje veštačkog održavanja neodrživih firmi. Kao argument navode i to da je osnivanje novih preduzeća poraslo za 5% u 2025. godini, na ukupno 55.651 novoregistrovanu kompaniju, naročito u nekretninama i IT sektoru. Međutim, kako izveštava „20 Minuten“, to „dinamično osveženje“ tržišta dolazi po cenu masovnih gubitaka radnih mesta i rasta socijalne nesigurnosti, što ozbiljno dovodi u pitanje etičnost politike koja se predstavlja kao tehnička korekcija, a u praksi izgleda kao hladan rez. Regionalne razlike sa jačim udarom u centralnim i jugozapadnim kantonima, dodatno pojačavaju utisak neujednačene primene i slabog planiranja, pa se optužbe za nekompetentnost federalnih i kantonalnih vlasti sve češće čuju i van stručnih krugova.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ova švajcarska kriza je upozorenje da ni sistemi koji godinama grade imidž „savršene uređenosti“ nisu imuni na aroganciju vlasti i reforme sprovedene bez osećaja za posledice. Kada se „transparentnost“ svede na birokratsku disciplinu, a ekonomija na statistiku, stvarni ljudi postaju kolateral – radnici koji ostaju bez hleba, porodice koje preko noći ulaze u nesigurnost, lokalne zajednice koje gube poslodavce i identitet. Bern bi morao jasno da odgovori na pitanje koje se uporno potiskuje – da li je cena ovakve „efikasnosti“ zaista vredna hiljada polomljenih sudbina i ko će politički i moralno preuzeti odgovornost kada se ispostavi da je navodni red proizveo haos?

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao