јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

306976545_444295937691485_1019116899368593395_n

Tužna vest odjednula je jutros Kikindom. Posle duge i teške bolesti, u Opštoj bolnici Kikinda danas je, u 48. godini, preminula sugrađanka Đurđina Jerinkić, diplomirana pravnica, politička aktivistkinja, majka dvoje dece.

Đurđina Jerinkić je rođena 1974. godine. U uspešnoj političkoj karijeri bila je predsednica Skupštine opštine Kikinda u periodu od 2012. do 2013.godine, odbornica, predsednica Foruma žena Lige socijaldemokrata Vojvodine.

-Napustila nas je danas, ali će zauvek živeti u našim srcima. Naša ligašica, a pre svega drugarica, veliki čovek i majka dvoje dece. Bila je veliki borac za ljudska prava, za prava žena, za decu, za Vojvodinu. Za kratko vreme je ostavila neizbrisiv trag. Prepoznatljiva po svom osmehu kojim je širila dobrotu oko sebe i kojim se borila protiv svih nedaća. Pamtićemo je kao velikog borca, borca za pravdu, za istinu, za život i za Vojvodinu. Bila je osoba kakvih da je više, svet bi bio puno bolje mesto za život. Ne postoje reči koje bi mogle opisati tugu i bol koji osećamo zbog odlaska naše Dude- sa velikom žalošću saopštili su u kikindskom odboru LSV.

Đurđina je bolovala od raka dojke. O svom iskustvu sa ovom malignom bolešću pričala je u javnosti hrabro i otvoreno, želeći da utiče na svest žena o važnosti redovnih i preventivnih pregleda.

-Ova bolest vas tera da se menjate. Potrebno je mnogo snage i volje da čovek prihvati sebe i svoju bolest, da uspe nekako da pronađe snage da gleda pozitivno, da pronađe nove normalnosti u svemu tome, da zavoli sebe, da čuva sebe, da štedi sebe, da bude nežan prema sebi i da bude samom sebi na prvom mestu. Nekada sam sanjala da odem u Dubai, da budem na finalnoj utakmici Liverpula u Ligi šampiona, da vidim Maroko, posetim Sankt Petersburg da mnogo više čitam… Danas je moj potpuno drugačiji. Moj san je sada da odem kod doktorke i da mi kaže: „Sve je u redu, vidimo se za godinu dana- govorila je Đurđina.

Odlazak Đurđine Jerinkić neutešno je rastužio njene najmilije: decu, roditelje, sestru, rodbinu, brojne prijatelje i kolege. Iza sebe je ostavila sina (8) i ćerku (6). Suprug Đurđine Jerinkić, Miloš Šibul, iznenada je preminuo 12. novembra prošle godine.

Sahrana će se obaviti sutra (sreda 19.oktobar) u 15 sati na Železničkom groblju.

307383293_2257919401052545_3956472679456154319_n

Na ovogodišnjem konkursu Naftne industrije Srbije „Zajednici zajedno“ Kikindi je odobreno 17 miliona dinara. Sredstva su namenjena Domu zdravlja i Opštoj bolnici, za kupovinu nove opreme.

Za nabavku dve ginekološke stolice prilagođene i osobama sa invaliditetom, dva CTG aparata i transportnog inkubatora za Opštu bolnicu biće izdvojeno 6,4 miliona dinara.

Nova oprema koju će dobiti Dom zdravlja: ginekološka stolica prilagođena i osobama sa invaliditetom, četiri električna dvosekcijska kreveta za preglede, autoklav, ultrazvučni aparat, dva kolposkopa i pet aparata za sterilizaciju vredna je 10,5 miliona dinara.

Ovogodišnji program NIS-a čiji je slogan „Da se nove nade rode“ posvećen je reproduktivnom zdravlju i povećanju nataliteta. Podrška je usmerena na projekte opremanja zdravstvenih ustanova i na projekte podrške lokalnim samoupravama u realiziciji javnih poziva za podršku parovima u procesu vantelesne oplodnje. .

Oprema koja će se odobrenim projektima nabaviti zadovoljava najviše tehnološke standarde u oblasti specijalizovane medicinske opreme i predstavlja najsavremeniju opremu za dijagnostiku i lečenje.

NIS je podržao 22 projekta ukupne vrednosti 118,5 miliona dinara. Projekti će biti realizovani u 13 gradova i opština u našoj zemlji: Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Čačku, Pančevu, Požarevcu, Kikindi, Zrenjaninu, Kanjiži, Srbobranu, Žitištu, Novom Bečeju i Velikom Gradištu.

Sa 12. Međunarodnog turnira u Beočinu, džudisti kikindskog  „Partizana“ kući su se vratili sa jednom zlatnom i jednom srebrnom medaljom.

Anja Mortvanski je u kategoriji 36kg bila zlatna, dok je Sara Banjac u kategoriji do 44kg osvojila srebrnu medalju izgubivši u finalu od takmičarke iz Mađarske.

U Beočinu se okupilo više od 500 takmičara iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Slovenije i Srbije.

Dobro su se pokazali Ivan Kovačev i Mia Mortvanski koji su borbu za medalju izgubili i tako morali da se zadovolje petim mestom.

Narednog vikenda džudiste  „Partizana“ očekuju nova nadmetanja: Prvenstvo Srbije za mlađe kadete i Kup Partizana u Beogradu, kao i Međunarodni turnir u Nikšiću.

 

CDA_0983-w1024

Kreativnu i nesvakidašnju ideju realizovali su u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić’’. Kako bi popularizovali umetnost, školu i kreativnost, otvorili su galeriju pod nazivom „Ars longa’’ u kojoj je prikazana postavka umetničkih radova učenika i zaposlenih. Galerija je osmišljena kao prezentacijski, afirmacijski i edukacijski prostor bez ikakvih granica u vezi sa pravcima i stilovima u umetnosti, bilo da se radi o slikarstvu, skulpturi, grafici, stripu ili nekonvencionalnom izrazu učenika.

Galerija je otvorena poslednjeg radnog dana direktorice škole, Olivere Lazić, koja odlazi u zasluženu penziju.

– Ponosna sam što smo uspeli da uradimo ono što smo dugo planirali i želeli. Ovo je jedinstven slučaj, da jedna škola otvori umetničku galeriju. Sada mi je najveća želja da se u galeriji što više izlaže. Najviše sam ponosna na svoj kolektiv, delili smo uspehe i ideje- rekla je direktorica OŠ ’’Vuk Karadžić’’ Olivera Lazić.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač koji je ukazao da će Grad nastojati da podrži ovakve i slične projekte.

-Ovo je zaista poseban dan za školu, ali i direktoricu Oliveru Lazić, koja odlazi u zasluženu penziju. Uspeli su da otvore galeriju, jedinstven projekat u našoj zemlji, u kojoj se nalaze radovi učenika i zaposlenih. Sigurno je trebalo mnogo vremena da se ceo projekat osmisli, realizuje i da škola dobije prostor koji je na ponos svih nas. Oliveri Lazić čestitam odlazak u zasluženu penziju, zahvaljujem joj na svemu što je uradila za školu, na divnim idejama i projektima- istakao je gradonačelnik.

radiator-250558_1280

„Toplana“ je saopštila da se odlaže početak grejne sezone zbog najavljenih povoljnih vremenskih prilika za ovo doba godine, po preporuci Vlade Republike Srbije i zaključka Gradskog veća donetog 14. oktobra:

– Imajući u vidu aktuelnu situaciju i potrebu štednje energenata na koju nas upućuje i Vlada Republike Srbije, neophodno je da racionalno planiramo i trošimo enegrente kako bi se obezbedila nesmetana isporuka toplotne energije. Naše stručne službe će pomno pratiti razvoj situacije i blagovremeno reagovati ukoliko dođe do naglih temperaturnih promena.

-Iskreno se nadamo da će korisnici sistema daljinskog grejanja imati puno razumevanje, imajući u vidu da je u zajedničkom interesu da racionalno i ekonomično raspolažemo energentima- navodi se u saopštenju JP  „Toplana Kikinda“.

Na fotografiji je 13. Vojvođanska udarna brigada. Formirana je 14. oktobra 1944. godine u Kikindi. U početku je imala oko 2.000 boraca, ali je taj broj vremenom narastao na 5.000. Komandant brigade bio je Marko Tanurdžić Šiptar, borac iz Srema koji je posle Bosne prekomandovan u Banat.

Najmlađi u brigadi bio je petnaestogodišnji Mijo Varošanec, rođen u hrvatskom Međumurju. Iz logora su ga oslobodili pripadnici Crvene armije i doveli u Vojvodinu. Mijo je želeo što pre da se priključi partizanima. U brigadi je bio kurir.

13. Vojvođanska brigada je imala zadatak da bude druga linija odbrane i čuva pozadinu fronta u završnoj operaciji za oslobođenje zemlje.

Naziv proleterska, kao i počasni naziv udarna brigada, dodeljivan je brigadama koje su se posebno istakle u izvršavanju borbenih zadataka.

 

CDA_0978-w1024

Polaganjem venaca na spomenik 13. Vojvođanskoj udarnoj brigadi, obeleženo je 78 godina od njenog formiranja. Brigada je imala pet bataljona sa po dva voda i tri odeljenja, a formirana je od dobrovoljaca sa područja srednjeg i severnog Banata. U borbama je poginulo više od 20 pripadnika.

-Brigada je obavljala veoma bitne zadatke kao što su očuvanje granice, vitalnih objekata, pruga, ustanova, ali je učestvovala i u borbama protiv stranih agenata i diverzantskih grupa. Iako su se Nemci povlačili pred vojskom Crvene armije, s vremena na vreme bi ubacivala grupe koje su bile namenjene da poljuljaju moral i zadaju poslednje očajničke poraze. Veliku ulogu pripadnici brigade imali su u KNOJ-u, koji je služio u čišćenju terena – ispričao je Savo Orelj, predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a čiji je otac Stevan bio pripadnik ove borbene jedinice.

Vence su položili predstavnici SUBNOR-a i drugih boračkih organizacija i u ime Grada Kikinde Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine i Dragiša Mihajlović, načelnik Gradske uprave.

Najmlađi borac je imao 15 godina

13. Vojvođanska udarna brigada je formirana 14. oktobra 1944. godine u Kikindi. U početku je imala oko 2.000 boraca, ali je taj broj vremenom narastao na 5.000. Komandant brigade bio je Marko Tanurdžić Šiptar, borac iz Srema koji je posle Bosne prekomandovan u Banat.

Najmlađi u brigadi bio je petnaestogodišnji Mijo Varošanec, rođen u hrvatskom Međumurju. Iz logora su ga oslobodili pripadnici Crvene armije i doveli u Vojvodinu. Mijo je želeo što pre da se priključi partizanima. U brigadi je bio kurir. Brigada je imala je zadatak da bude druga linija odbrane i čuva pozadinu fronta u završnoj operaciji za oslobođenje zemlje.

 

310798860_483654920363435_1981733633236884474_n

Izgradnja postrojenja za preradu pijaće vode, najveća investicija u Kikindi u proteklih nekoliko decenija, teče planiranom dinamikom, pa će higijenski ispravna voda poteći iz slavina do kraja naredne godine. To je konstatovano prilikom današnje posete ministra građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja Tomislava Momirovića koji je zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem i njegovim saradnicima obišao gradilište.

– Budite uvereni da ćemo za građane Kikinde obezbediti čistu pijaću vodu, po najvišim standardima Evropske unije i Republike Srbije. Iz tehnološkog ugla, ovo je jako složen projekat, zato smo uključili najkvalitetnije stručnjake iz Nemačke, radimo sa KWF bankom i pažljivo sprovodimo ovaj projekat koji je u početku koštao 9,6 miliona evra, a vremenom i naročito posle početka rata na istoku, cene svih sirovina su porasle. Mi smo u Vladi doneli odluku da, kada je ovaj projekat u pitanju, automatski izlazimo u susret kako bismo ubrzali realizaciju projekta i kako ne bi ni u jednom segmentu bio doveden u pitanje. Moramo da rešimo višedecenijski problem grada Kikinde i posvećeni smo da ovaj projekat dovedemo do kraja, da sledećeg oktobra građani dobiju kvalitetnu pijaću vodu, i da posle toga ovaj uspešan projekat implementiramo i u drugim lokalnim samoupravama- naglasio je ministar Momirović.
Investicija je vredna 11,4 miliona evra i najveća je u proteklih nekoliko decenija u Kikindi, precizirao je gradonačelnik Lukač.
-Vlada Republike Srbije i Ministarstvo građevinarstva imali su mnogo razumevanja prema ovom problemu i siguran sam da ćemo zajedničkim radom ovaj projekat realizovati i krajem sledeće godine dobiti kvalitetnu pijaću vodu koja zadovoljava Pravilnik o higijenskoj ispravnosti. Odabir tehnologije je dobar, izgradnju fabrike prati i izgradnja vodovodne mreže, a uradićemo i magistalni vod u narednom periodu. Zahvaljujem se Vladi i resornom Ministarstvu, kao i Pokrajinskoj vladi na značajnoj podršci – naglasio je gradonačelnik Lukač.

[supsystic-gallery id=’1′]

U okviru programa izložbe vajarskih radova studenata Fakulteta likovnih umetnosti sa Cetinja pod nazivom „Terra(c)otto“ koja je juče otvorena u Kuslevovoj kući u Podgorici, danas će u Muzeju i galeriji Podgorice biti održano master klas predavanje prof. Slobodana Kojića.

Izloženi radovi studenata plod su uspešne saradnje Centra za likovnu i primenjenu umetnost Tera u Kikindi sa Fakultetom likovnih umetnosti na Cetinju. U okviru saradnje, osam studenata master studija prošlo je kroz radionicu tehnike vajanja skulpture u terakoti. U maju ove godine, prošli su kroz desetodnevnu praktičnu nastavu u Ateljeu Tera koji nudi sve raspoložive tehničke i tehnološke uslove za prenošenje znanja i četrdeset godina integrisanog iskustva u radu sa glinom.

Masterklasove na temu skulpture u terakoti vodio je mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor Centre Tera i bivši profesor Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju i dr Ivana Radovanović, docent Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju.

Saradnja ove dve institucije obnovljena je 2021. godine, uz podršku Univerziteta Crne Gore, a od ove godine uz učešće Prestonice Cetinje i Turističke organizacije Cetinje. Ona je nastavak ranijeg sporazuma o saradnji u oblasti likovnih umetnosti, edukacije, muzeološke prakse i interkulturalnog dijaloga koji je potpisan pre 12 godina i trajao je do 2015. godine.

Izložba vajarskih radova u Kusleovoj kući u Podgorici otvorena je do 31. oktobra.

 

 

Don`t copy text!