Jelena Trifunović

kuca-(2)

Ministarstvo za brigu o selu objavilo je Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije kojim je u ovom trenutku opredeljeno 375 miliona dinara.

Novina je maksimalni iznos po kući koji je uvećan na 1,5 miliona dinara.

Kao i do sada pravo učešća na konkursu imaju punoletni državljani Republike Srbije, pojedinci, samohrani roditelji, bračni i vanbračni parovi, kao i mladi poljoprivrednici, koji nemaju nepokretnost u svom vlasništvu i koji žele da svoj dom stvore u nekom od sela širom Srbije.

Podnosioci prijave sami pronalaze seosku kuću sa okućnicom u bilo kom selu u zemlji, a zatim se javljaju lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji se kuća nalazi, sa kojom dalje nastavljaju proceduru prijave na konkurs.

Javni konkurs je otvoren do utroška opredeljenih sredstava, a najkasnije do 1. novembra 2026. godine.

njiva-atar-vojvodina-poljoprivreda-

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je danas na sastanku sa predstavnicima više od 100 različitih udruženja poljoprivrednika iz svih krajeva naše zemlje da će u narednim nedeljama biti uvedena oznaka “100% iz Srbije”, kako bi potrošači jasno mogli da prepoznaju domaće proizvode, kao i da će zbog poremećaja na tržištu mleka ponovo biti uvedeni prelevmani (zaštitne takse) za mleko u prahu.

“Konačno stupiće na snagu u narednim nedeljama oznaka 100% iz Srbije i novo deklarisanje. O čemu se radi? Potrošač mora da zna šta kupuje. Uvodimo ovu oznaku upravo zbog toga. Ako je proizvod 100 odsto domaći, to mora biti jasno označeno, prepoznatljivo i vidljivo”, rekao je Glamočić u Palati Srbija.

Kako je naveo, biće propisana minimalna veličina znaka u bojama zastave Republike Srbije na kome će velikim slovima pisati 100% iz Srbije.

“Za one koji budu to zloupotrebili i stavili da je 100 odsto iz Srbije, a ne budemo našli da je 100 odsto iz Srbije, kazne će biti drakonske. Znači, vlada će doneti posebnu uredbu, plus pravilnik”, poručio je Glamočić.

Priprema se novi pravilnik o deklarisanju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kojim će poreklo svake namirnice morati da bude jasno i nedvosmisleno označeno.

Kako je rečeno na sastanku, ministarstvo pokreće i sistemsko uređivanje odnosa između proizvođača i otkupljivača i biće uvedeni obavezni pisani ugovori pre isporuke poljoprivrednih proizvoda, sa precizno definisanim uslovima, rokovima plaćanja i mehanizmom formiranja cene.

Za nepoštovanje ugovornih obaveza predviđene su značajne novčane kazne.

“U ovim teškim momentima kada treba da budemo složni i uz svoju državu i jači, drago mi je danas da ćemo imati priliku da razgovaramo otvoreno i direktno. Danas želim da vam predstavim konkretne mere koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede preduzima. Želim jasno da poručim, mere koje ću danas izneti nisu donete impulsivno, niti politički. One su rezultat analiza tržišta, podataka, razgovora sa strukom i dijaloga upravo ovde sa vama”, istakao je Glamočić.

Prema njegovim rečima u sektoru svinjarstva ukinuti su prelevmani za uvoz prasadi do 31. decembra 2026. godine, sa ciljem obezbeđivanja kontinuiteta tovnog ciklusa i unapređenja kvaliteta rasnog sastava.

“Naš cilj nije da uvozimo prasad, naš cilj je da oformimo naš matični fond krmača sa kojima ćemo ubuduće biti nezavisni od tog uvoza. Ono što je dobra vest, mi smo u prethodnoj godini podigli fond krmača za 11.000, odnosno za 20 odsto. Vi znate da svaka krmača danas prasi preko 25 prasadi, ima ih koje prase i preko 30 i 35 prasadi godišnje. Prima tome mi ćemo za godinu dana imati svoju kompletnu proizvodnju, nećemo zavisiti više od uvoza prasadi, ali do tada i ovo je oročeno da važi do kraja ove godine”, rekao je on.

Ministar je naveo i da se zbog poremećaja na tržištu mleka, ponovo uvode prelevmani za mleko u prahu.

“Ova mera uvodi se kako bi se zaštitili domaći proizvođači i stabilizovala otkupna cena svežeg mleka. Ona je rezultat pažljivih temeljnih analiza i naš cilj je da zaštitim farmere. I da samo podsetim da Srbija ima najveće podsticaje kada je u pitanju mlekarski sektor u svetu”, rekao je Glamočić.

Naveo je da je pre dva meseca na sastanku sa proizvođačima i predstavnicima mlekara i trgovačkih lanaca zamolio da se na sve podeli teret krize.

“Znao sam da ide tornado. Tad sam zamolio i farmere i sve, ajmo ljudi da skidamo cene, ne možemo ih veštački držati. Ako ne budemo konkurentni, tamo zauzeće nam neko drugi policu. Kad jednom izgubite mušteriju, teško ćemo se vratiti. Neki su poslušali”, rekao je on.

Naveo je i da je Srbija zatražila konsultacije sa Evropskom komisijom povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda, i da je za 25. februar zakazan sastanak putem video veze i da će na njemu učestvovati i predstavnici poljoprivrednika.

Istakao je da je cilj ministarstva stabilnost, sigurnost i fer tržište za srpske poljoprivrednike, kao i da se rešenja donose dijalogom i za stolom, uz poštovanje zakona i interesa domaće proizvodnje.

Ministarstvo poljoprivrede menja i pooštrava uslove veterinarskog sertifikata za uvoz svinjskog mesa.

Novi sertifikat isključuje mogućnost uvoza iz restriktivnih područja i uvodi dodatne garancije nadležnog organa zemlje izvoznice, kao i obavezno PCR testiranje svih pošiljki na prisustvo virusa afričke kuge svinja a reč je o preventivnoj i ciljanoj meri radi zaštite domaćeg stočarstva.

Ministar je naveo i da će biti promenjen sertifikat za uvoz svinjskog mesa iz Španije zbog pojave afričke kuge svinja u ovoj zemlji i to na području Barselone.

“Nemamo ništa protiv Španije. Sertifikat ćemo uskladiti kao što su i zemlje Evropske unije, što znači da će biti zabranjen uvoz samo iz dela gde je registrovana bolest”, pojasnio je on.

Dodao je da sveže meso neće moći ući u Srbiju bez dodatne kontrole i da je reč samo o preventivnoj meri.

Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo posle sastanka u Palati Srbija da su država i poljoprivrednici dogovorili konkretne mere za stabilno tržište.

“Sastanak je održan u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi, sa ciljem predstavljanja konkretnih mera za stabilizaciju tržišta i unapređenje položaja domaćih proizvođača”, navedeno je u saopštenju.

Glamočić je naglasio da je cilj ministarstva stabilnost, sigurnost i fer tržište za srpske poljoprivrednike, kao i da se rešenja donose dijalogom i za stolom, uz poštovanje zakona i interesa domaće proizvodnje.

Poljoprivrednici koji ne nisu odazvali pozivu ministra na sastanak u Beogradu nastavili su danas, deseti dan, blokade saobraćajnica u više mesta u Srbiji.

Tanjug

dezalb-canada-784392-1280

Kako piše portal Srpski ugao, u srcu Evrope, gde se decenijama hvalila stabilnošću i prosperitetom, Švajcarska se 2025. godine suočila sa rekordnim talasom korporativnih bankrota – preko 9.300 slučajeva, što je porast od 54% u odnosu na prethodnu godinu, kako prenosi švajcarski portal „20 Minuten“ u izveštaju novinara Fabijana Pešla. Ova kriza, koju vlasti pripisuju reviziji zakona o naplati dugova i bankrotstvu, dovela je do propasti firmi poput solarnog pionira „Majer Burger“, lanca prodavnica kućnog dekora „Depot“ i 156 godina stare građevinske firme „Lerch“, ostavljajući hiljade radnika bez posla i dovodeći u pitanje mit o švajcarskoj ekonomskoj „nepobedivosti“.

Kako izveštava „20 Minuten“, revizija zakona, koja je stupila na snagu 1. januara 2025. godine, obavezala je javne poverioce – poput poreskih uprava i institucija socijalnog osiguranja – da dugove naplaćuju strože i češće kroz postupke insolventnosti, umesto ranijih blažih metoda. Ovo je, prema podacima servisa „Dun & Bradstreet“, izbacilo na površinu brojne skrivene finansijske rupe, posebno u sektorima sa niskim maržama i visokim zaduženjima. Kritičari optužuju švajcarske vlasti da su reformu sproveli bez adekvatne pripreme, ignorišući upozorenja ekonomista o mogućim masovnim propastima. Umesto da obezbede prelazni period i zaštitne mehanizme, vlasti su, kako se navodi u izveštaju, praktično otvorile vrata „tržišnoj čistki“ koja je najviše pogodila zabavnu industriju (porast bankrota od 94%), proizvođače trajnih dobara (89%) i IT sektor (77%). Pojavili su se i regionalni dispariteti – centralna Švajcarska zabeležila je porast od 61%, što dodatno podgreva pitanje koliko je sistem uopšte bio spreman za posledice sopstvenih odluka.

Fabijan Pešel u svom članku ističe da su žrtve krize kompanije iz svih branši, ali posebno naglašava slučaj „Majer Burger“, gde su nemačke filijale propale pod pritiskom kineske konkurencije i otkazanih ugovora, što je dovelo do zatvaranja fabrika i otkaza za stotine radnika. Slično, „Depot“ je zatvorio 34 filijale u Švajcarskoj, ostavljajući 300 ljudi bez posla, dok je „Lerch“ iz Winterthura, sa vek i po tradicije, prestao sa radom krajem januara 2025. godine uz 130 izgubljenih radnih mesta. Ovi primeri, kako izvor prenosi, ilustruju kako je vlada u Bernu, umesto da ublaži udar i pomogne realnom sektoru da se prilagodi, gurnula veliki broj firmi u ambis, stavljajući birokratsku rigidnost ispred ekonomskih posledica. Kritike se posebno usmeravaju na izostanak podrške za mala i srednja preduzeća, koja su najranjivija, dok su veliki sistemi – banke i farmaceutski giganti, ostali praktično netaknuti.

Švajcarske vlasti tvrde da je cilj reforme povećanje transparentnosti i sprečavanje veštačkog održavanja neodrživih firmi. Kao argument navode i to da je osnivanje novih preduzeća poraslo za 5% u 2025. godini, na ukupno 55.651 novoregistrovanu kompaniju, naročito u nekretninama i IT sektoru. Međutim, kako izveštava „20 Minuten“, to „dinamično osveženje“ tržišta dolazi po cenu masovnih gubitaka radnih mesta i rasta socijalne nesigurnosti, što ozbiljno dovodi u pitanje etičnost politike koja se predstavlja kao tehnička korekcija, a u praksi izgleda kao hladan rez. Regionalne razlike sa jačim udarom u centralnim i jugozapadnim kantonima, dodatno pojačavaju utisak neujednačene primene i slabog planiranja, pa se optužbe za nekompetentnost federalnih i kantonalnih vlasti sve češće čuju i van stručnih krugova.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ova švajcarska kriza je upozorenje da ni sistemi koji godinama grade imidž „savršene uređenosti“ nisu imuni na aroganciju vlasti i reforme sprovedene bez osećaja za posledice. Kada se „transparentnost“ svede na birokratsku disciplinu, a ekonomija na statistiku, stvarni ljudi postaju kolateral – radnici koji ostaju bez hleba, porodice koje preko noći ulaze u nesigurnost, lokalne zajednice koje gube poslodavce i identitet. Bern bi morao jasno da odgovori na pitanje koje se uporno potiskuje – da li je cena ovakve „efikasnosti“ zaista vredna hiljada polomljenih sudbina i ko će politički i moralno preuzeti odgovornost kada se ispostavi da je navodni red proizveo haos?

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

czds
Centar za društvenu stabilnost predstavlja novi dokumentarni film koji rasvetljava sve detalje i pozadinu slučaja koji je predstavljao jednu od vodećih tema 2025. godine – projekat Generalštab i plan izgradnje hotela na mestu urušenog bivšeg saveznog ministarstva odbrane!

Šta je istorijska pozadina izgradnje zgrade Generalštaba? Kako je ovaj objekat bombardovan za vreme NATO agresije? Kakav pravni status je dodeljen zgradi Generalštaba u vreme vlasti stranaka iz DOS koalicije? Zašto je ova tema u vreme sprovođenja obojene revolucije postala jedna od primarnih u Srbiji?

I na kraju, ko su pojedinci koji čine duboku državu u Srbiji, spremnu da služe tuđim interesima iznad interesa sopstvene države i naroda, a ko oni koji su stali u ODBRANU DRŽAVE?

Premijera filma “Generalštab – odbrana države”, subota 21. februara!

Naime, dok se spremaju lokalni izbori u Kuli, unutar blokaderskog pokreta ponovo vri. Glavno pitanje koje se postavlja u blokaderskim studentskim krugovima jeste: Da li će centrala iz Beograda još jednom morati da „lupi šakom o sto“ i dovede u red svoje partnere iz Novog Sada?

STARE AFERE, NOVI MEŠETARI

Iako su se beogradski blokaderi u više navrata javno ograđivali od političara bivšeg režima, podsećajući na afere poput one sa Živoradom Anđelkovićem Paukom, njihovi saradnici iz Vojvodine očigledno imaju drugačije planove. Na pomolu je novi skandal jer su „autonomaški blokaderi“ uhvaćeni u tesnoj saradnji sa novosadskim odborom Demokratske stranke.

STRATEGIJA IZ SENKE: NOVAKOVIĆ KROJI SUDBINU KULE?

Glavni akter ove priče je zamenik predsednika DS-a, Nebojša Novaković. On se pojavljuje kao siva eminencija liste „Mladi Kula“, nudeći im sve – od logistike i saveta, do „uvezenih“ govornika, profesora i novinara koji treba da podignu tenziju u ovom mestu.

UCENA ILI DOGOVOR?

Cena Novakovićeve pomoći je jasna: postavljanje njegovih lojalnih ljudi na famoznu blokadersku listu. Ovakvo mešetarenje direktno urušava sliku o „nezavisnim građanskim protestima“ koju beogradski blokaderi pokušavaju da održe.

BEOGRAD NA POTEZU

Sada se svi pitaju: Hoće li beogradski blokaderi dopustiti ovakvo soliranje? S obzirom na to da su se već ranije oštro protivili uplitanju stranačkih funkcionera sa sumnjivom prošlošću, očekuje se da bi „beogradska centrala“ mogla ponovo da primeni disciplinske mere prema svojim vojvođanskim kolegama.

DISCIPLINSKA PALICA ZA AUTONOMAŠE?

Da li će autonomaški blokaderi platiti cenu zbog tajnih sastanaka i šurovanja sa DS-om u Kuli? Iz Beograda se očigledno ne gleda blagonaklono na to da im Novaković i novosadski odbor „kvare igru“ pred važne lokalne izbore.

Izvor: NS uživo

jencorchaiza-the-swedish-flag-1127475-1280
Kako piše portal “Srpski ugao”, Švedska se godinama predstavlja kao država visokih standarda ljudskih prava, ali podaci o sakaćenju ženskih genitalija (FGM – Female Genital Mutilation) otvaraju ozbiljna pitanja o primeni zakona.

Socialstyrelsen (Socijalstirelsen – Nacionalni odbor za zdravlje i socijalnu zaštitu) procenjuje da u zemlji živi oko 68.000 žena koje su već podvrgnute ovom obliku nasilja, dok je između 13.000 i 28.000 devojčica i dalje u riziku.

Uprkos tome, u poslednjih deset godina pokrenuto je svega šest krivičnih postupaka, a izrečena je samo jedna pravosnažna presuda, navodi portal www.1177.se.

Statistika dodatno zabrinjava, od ukupno 501 prijave tokom protekle decenije, podignuto je samo šest optužnica protiv osoba za koje se tvrdi da su obrezivale i sakatile devojčice i devojke.

Godine 2023. zabeležen je rekordan broj prijava – čak 87 slučajeva – ali nijedna optužnica nije podignuta. Iako zakon iz 1982. godine predviđa kaznu zatvora do deset godina, praksa pokazuje da se postupci retko pokreću i još ređe završavaju osudom.

Vlasti navode da je veliki broj slučajeva izvršen van Švedske ili pre dolaska žrtava u zemlju, što otežava prikupljanje dokaza. Žrtve često ćute zbog straha od porodice i stigmatizacije. Zdravstveni radnici i škole, koji imaju obavezu prijavljivanja, u pojedinim slučajevima izbegavaju da pokrenu postupak, navodno iz bojazni od sukoba sa zajednicama.

Luul Jama (Luul Džama) iz organizacije Existera (Eksistera) upozorava da je potrebno preispitati način na koji se o ovom problemu govori i kako se pitanja postavljaju u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama.

Kritičari smatraju da se država previše obazire na moguće optužbe za rasizam ili stigmatizaciju određenih kultura, pa se primena zakona odvija oprezno i sporo. Time se, kako tvrde, stvara utisak institucionalne pasivnosti. Postoji zakon, ali njegova primena ostaje minimalna.

Slučaj FGM u Švedskoj pokazuje raskorak između normativnog okvira i stvarnosti. Dok broj žena koje su prošle kroz ovu praksu ostaje visok, sudski epilog je gotovo nevidljiv. To pokreće pitanje da li su mehanizmi zaštite dece i žena dovoljno efikasni i da li sistem reaguje blagovremeno.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Šest optužnica i jedna presuda za deset godina, naspram desetina hiljada potencijalnih žrtava, ukazuju na ozbiljan problem u sprovođenju zakona. Kada statistika pokazuje jaz između prijava i sudskih odluka, poverenje u institucije slabi. Zaštita dece ne sme biti tema političkih kalkulacija niti straha od optužbi. Zakon ima smisla samo ako se primenjuje dosledno i bez izuzetaka. U suprotnom, on ostaje mrtvo slovo na papiru, dok rizik po najranjivije traje.

Prema UN-u i Konvenciji o pravima deteta, svi ljudi u svim zemljama imaju pravo na svoja tela. Sakaćenje ženskih genitalija krši ljudska prava devojčica i žena i zabranjeno je u svim zemljama EU.

Takođe je zabranjeno u nekoliko zemalja u kojima se uobičajeno praktikuje, kao što su Egipat i Somalija. U Švedskoj svako ko izvrši ili planira da izvrši sakaćenje ženskih genitalija može biti osuđen na zatvorsku kaznu.

Čak i ako se sakaćenje dogodi u drugoj zemlji, osoba koja obično živi u Švedskoj može biti osuđena. Ako se ono dogodilo pre migracije u Švedsku, to nije krivično delo prema švedskom zakonu.

U Švedskoj je žensko obrezivanje (genitalno sakaćenje, FGM) strogo zabranjeno zakonom još od 1982. godine, a praksa se uglavnom ne vrši unutar zemlje, ali prema zvaničnim procenama ,,Socialstyrelsen-a” (Nacionalni odbor za zdravstvo i socijalnu zaštitu) iz 2023. godine, oko 68.000 žena i devojčica u Švedskoj je bilo podvrgnuto ovom postupku pre i posle dolaska u zemlju.

Veliki broj migranata iz zemalje gde je ova praksa tradicinalna, poput Somalije, povećavaju ovu statististiku, broj je porastao u odnosu na ranije procene (npr. 38.000 iz 2015. godine). Procenjuje se da je 13.000 – 23.000 devojčica potencijalno u riziku.

Švedska se istovremeno snažno zalaže za inkluziju i jednakost, pa NVO i školski sistem aktivno promovišu LGBTQ+ prava i rodnu ravnopravnost, uključujući edukaciju o raznolikosti polnih identiteta.

U nekim školama i javnim ustanovama postoje gender-neutralni toaleti (često kao dodatak standardnim muškim i ženskim), kako bi se omogućila sigurnost i komfor za decu koja istražuju svoj rodni identitet, ili se identifikuju kao nebinarni.

Ovo se često sarkastično komentariše kao da postoje „tri toaleta: za dečake, za devojčice i za one koji još nisu sigurni šta će da budu“, ali u stvarnosti je cilj solidarnost sa svima, od sakaćenja do promene svesti, iako to izaziva debate o prioritetima u društvu.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

kazna-za-greh-1

U dvorcu u Srpskoj Crnji u toku je snimanje televizijske serije „Kazna za greh“, nastale po motivima istoimene trilogije Jelene Bačić Alimpić. Snimanje na ovoj lokaciji trajaće do prve polovine marta, a dvorac je tokom ovog perioda zatvoren za posetioce.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Serija od dvanaest epizoda prati detinjstvo, odrastanje i nemoguću ljubav Mihajla, naslednika grofovskog imanja, i Emilije, ćerke siromašnog kovača. Kroz njihove sudbine prikazan je svet prvih decenija prošlog veka – vreme balova, konja i kočija, bečkih valcera i strogih društvenih pravila, ali i ratova koji menjaju ljudske sudbine.

Scenaristkinja Nataša Drakulić ističe da je izbor dvorca bio rezultat duge potrage za odgovarajućim ambijentom.

-Jako smo dugo tražili odgovarajući kaštel širom Srbije, ali ovaj je definitivno najviše odgovarao atmosferi priče. Logistički je zahtevno preseliti veliku ekipu na duži period. Izgleda da ništa nije slučajno jer je Jelena Bačić Alimpić svoj roman promovisala baš u ovom zamku – istakla je Drakulić, dodajući da je ekipa smeštena u Kikindi i da se već navikla na banatsku ravnicu i gostoprimstvo domaćina.

Ona je naglasila da je reč o velikoj ljubavnoj priči koju su „tuđi gresi osudili na propast“, ističući da upravo takve priče publici danas nedostaju.

Predsednik opštine Nova Crnja, Dragan Daničić, naglasio je da je lokalna samouprava ponosna što je domaćin glumačkoj ekipi.

-Jako nam je drago što smo domaćini jedne ovakve ekipe i što je naš dvorac poslužio za snimanje serije. Objekat je preuređen tako da izgleda kao pre sto godina i nadamo se da će deo tog uređenja ostati i nakon snimanja. Za nas je ovo posebno iskustvo i potvrda da smo imali pravu viziju kada smo dvorac uredili i ponudili za ovakve projekte. Nadamo se da će u budućnosti biti još sličnih inicijativa.

Na setu je više od četrdeset poznatih glumaca, među kojima su Nikola Rakočević, Marina Ćosić, Slaviša Čurović, Ljubomir Bulajić, Slobodan Beštić, Tatjana Kecman, Andrej Nježić, Stefan Radonjić, Marina Vodeničar, Zinaida Dedakin, Nina Perišić i drugi. Kreatori serije su Nataša Drakulić i Predrag Antonijević, dok režiju potpisuje Miloš Radunović.

Glumac Slaviša Čurović, koji tumači lik doktora Vebera, kaže da je ambijent „scenografski pun pogodak“ i da se priča prirodno uklapa u prostor Vojvodine.

-Snimanje ide dobrim tempom, ekipa je snažna i uigrana, a priča zanimljiva. Veliki broj scena snimamo na otvorenom, u zimskim uslovima, što predstavlja dodatni izazov za glumce. Verujem da će publika voleti ovu seriju – naveo je on.

Nikola Rakočević, koji tumači grofa Jovana Ercega, ističe da je prostor izuzetno filmičan i zahvalan za snimanje.

-Grof je kompleksna ličnost čiji se život prati kroz više decenija, što ulogu čini glumački zahtevnom zanimljivom. Serija prati porodične odnose i životne lomove kroz generacije, što priču čini bliskom i razumljivom publici.

NOVI ŽIVOT ZA KULTURNO NASLEĐE

Direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja, Nikola Tolčin, ocenio je da je izbor dvorca za snimanje značajan za predstavljanje ovog kraja u umetničkom svetlu i da ovakvi projekti pokazuju kako kulturno nasleđe može dobiti novi život.

-Velika nam je čast što je dvorac u Srpskoj Crnji izabran kao jedna od ključnih lokacija za snimanje serije „Kazna za greh“. Ovakvo zdanje, sa svojom istorijom i arhitekturom, prirodno pripada snažnoj i emotivnoj priči kakva je ova.

Snimanje se nastavlja narednih dana, dok velelepno zdanje u Srpskoj Crnji doprinosi autentičnom okviru velike televizijske priče koja oživljava prošlo vreme i ljudske sudbine.

PROJEKTOVAO RUS

Inače, ovaj dvorac je među najmlađima u Vojvodini. Građen je za vreme Drugog svetskog rata, za nemačkog genarala Nojhauzena. Prema predanju, projektovao ga je ruski zarobljenik- arhitekta.  Prelepo zdanje trenutno služi za iznajmljivanje za različite namene kao što su proslave, seminari, snimanja serija, filmova…

pexels-medications-1853400-1280
Kako piše portal Srpski Ugao u daljem tekstu: U Austriji vlada haos u apotekama, jer nestašice lekova pogađaju čak 1.300 preparata, sa posebnim problemima kod medikamenata za dijabetes i antibiotskih kapi za oči, dok je vakcina protiv lišaja postala prava retkost uprkos obećanjima besplatne distribucije, što je izazvalo oštre kritike lekarskih udruženja i farmaceutskih udruženja, a ministarstvo zdravlja pokušava da umiri javnost tvrdnjama o alternativama, kako izveštavaju austrijski mediji poput ORF-a i Kurija.

Kako „Phago“, najveći austrijski savez farmaceutskih veleprodaja prenosi u svom izveštaju, situacija je naročito alarmantna kod lekova za dijabetes, gde su isporuke ograničene na nedeljne kontingente zbog globalne potražnje, a antibiotske kapi za oči i dalje masovno nedostaju, što dovodi do frustracija među pacijentima i lekarima. Bečka lekarska komora prema izjavama svoje potpredsednice Nagma Kamalejan-Šmid, optužuje vlasti da su obećanja o besplatnoj vakcini protiv lišaja za starije od 60 godina – uvedena još od novembra 2025. godine – prazna slova na papiru, jer trenutno nema doza u apotekama, a sledeća veća isporuka se očekuje tek u maju.

Ministarstvo zdravlja, kako izveštavaju mediji poput „Die Presse“ i „Krone“, insistira da postoje alternative od drugih proizvođača za većinu lekova i da se vakcine kontinuirano dopunjavaju, ali ovo smirivanje deluje površno u svetlu dugogodišnjih problema sa lancima snabdevanja, gde Austrija pokazuje slabosti u planiranju i koordinaciji, ostavljajući građane u neizvesnosti.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ova kriza otkriva duboke pukotine u austrijskom zdravstvenom sistemu, gde birokratska inertnost i zavisnost od globalnih lanaca snabdevanja ugrožavaju živote, dok vlasti više brinu o spinovanju vesti nego o brzim rešenjima, što je još jedan dokaz kako evropske zemlje poput Austrije padaju na ispitu kada je u pitanju zaštita sopstvenih građana.

Izvor: Srpski ugao

predstava-basaid

U Velikoj sali Doma kulture u Bašaidu, u subotu 21. februara, gostovaće glumci Amaterskog pozorišta „Jovica Jelić” iz Banatskog Karađorđeva s komadom „Tajno oružje”.

– Predstava je nastala po tekstu Miroslava Momčilovića i ova angažovana komedija ispituje stereotipe i duhovito, iz psihološkog ugla, preispituje navike i ubeđenja našeg čoveka. Bašaici generalno vole naše predstave i uvek smo imali punu salu. Nismo u ovom mestu odavno bili gosti, pa se nadamo da će se i ovog puta publika u velikom broju odazvati. Za sat i dvadeset minuta, koliko ova predstava traje, mislim da će se gledaoci i nasmejati i zamisliti- navodi reditelj Milan Martinović.

U glumačkoj podeli su: Zoran Jovanović, Nikola Knežević, Nemanja Svilengaćin, Jelena  Milenković, Marija Knežević i Petar Škundrić.

Predstava počinje u 20 časova, a ulaz će biti besplatan.

barni1-icebergs-889770-1280
Kako piše priznati američki publicista i politički strateg Rodžer Stoun, dugogodišnji savetnik predsednika Donalda Trampa, evropska politika prema Balkanu predstavlja primer dvostrukih standarda koji danas dolaze do izražaja u raspravama o Grenlandu.

Na američkom portalu „Stoun Kold Trut“, koji vodi Stoun, objavljen je tekst pod naslovom „Globalistički užasi na Balkanu razotkrivaju licemerje Evrope po pitanju Grenlanda“. U tekstu se, kako piše priznati američki publicista, ukazuje na protivrečnosti u stavovima zapadnih sila kada je reč o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

– Dok predsednik Donald Tramp manevriše da preuzme stratešku kontrolu nad Grenlandom zbog ključnih prioriteta nacionalne bezbednosti SAD, Danska je odgovorila sa nevericom, tvrdeći da postoji potencijalno kršenje njihovog suvereniteta i da nijedna zemlja nema pravo da im oduzme teritoriju. Pa ipak, upravo to su Danska i njihovi globalistički partneri uradili Srbima na Balkanu – navodi Stoun u uvodu teksta.

Podsećajući na događaje iz 1999. godine, on piše da je NATO savez, predvođen administracijom Bila Klintona, uz učešće Danske, pokrenuo rat protiv Srbije. Kako piše priznati američki publicista, nakon 78 dana bombardovanja, u kojem je stradalo i ranjeno na hiljade ljudi, Srbija je bila primorana na ustupke, a njen suverenitet narušen.

Stoun ističe da su nakon vojne intervencije usledile političke i institucionalne promene, uključujući usvajanje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN i Kumanovskog vojno-tehničkog sporazuma. Prema njegovim rečima, kasnije jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine priznale su SAD i brojne evropske zemlje, među kojima i Danska.

Kako piše priznati američki publicista, zapadne sile su taj proces predstavile kao čin „oslobođenja i demokratije“, dok se istovremeno protive ideji da SAD postignu dogovor sa Grenlandom.

– Kada su u pitanju globalisti, oni rutinski deluju po dvostrukim standardima zasnovanim na hirovima udaljenih elita. Dok predsednik Tramp govori o ponudi boljeg dogovora Grenlandu, tretira se kao autokrata i agresor – navodi Stoun.

U tekstu se pravi paralela između istorijskih prava Srbije na Kosovo i danske uprave nad Grenlandom, uz ocenu da su zapadne intervencije na Balkanu primer selektivne primene principa međunarodnog prava.

Stoun zaključuje da su, kako navodi, postupci zapadnih zemalja tokom devedesetih godina doveli do dugoročnih posledica na Balkanu, te da se današnje kritike američke politike prema Grenlandu ne mogu posmatrati izolovano od te istorije.

Izvor: NS uživo

error: Content is protected !!