јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

pokrajinska-skupstina

Sednica Skupštine AP Vojvodine biće održana danas, a na predloženom dnevnom redu su 24 tačke, među kojima je i Predlog odluke o budžetu AP Vojvodine za 2026. godinu.

Početak sednice je zakazan za 10 časova.

Na predloženom dnevnom redu je i Izveštaj o izvršenju Odluke o budžetu AP Vojvodine za 2025. godine u periodu od januara do septembra.

Predloženo je da poslanici pokrajinske skupštine razmatraju i Predlog pokrajinske skupštinske odluke o kadrovskom planu AP Vojvodine za 2026. godinu, kao i predlog godišnjeg programa korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za razvoj lovstva AP Vojvodine za 2026. godinu i predlog programa mera za sprovođenje godišnjeg odgajivačkog programa u stočarstvu u AP Vojvodini za 2026. godinu.

Pred odbornicima će se naći i predlog pokrajinske skupštinske odluke o programu podrške poljoprivrednim stručnim i savetodavnim službama u obavljanju savetodavnih i prognozno-izveštajnih poslova u zaštiti bilja u AP Vojvodini za 2026. godinu, o godišnjem programu korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za šume AP Vojvodine za 2026. godinu, kao i o godišnjem programu korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za vode AP Vojvodine za 2026. godinu.

Na dnevnom redu su i predlozi koji se odnose na zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta na teritoriji AP Vojvodine u 2026. godini, kao i na podršku za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za isti period.

Na predloženom dnevnom redu su i predlozi koji se odnose na preventivne skrining programe srodnika prvog stepena pacijenata s rupturiranim intrakranijalnim aneurizmama u AP vojvodini za 2026. godinu, kao i o terapijama pojedinih poremećaja mokrenja kod dece botoksom za narednu godinu.

Na dnevnom redu su i predlozi pokrajinske skupštinske odluke o programu unapređivanja zdravstvenih usluga za decu s teškoćama u razvoju u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu procene funkcionalnog statusa u toku rehabilitacije pacijenata sa stečenim nedostatkom donjih ekstremiteta u AP Vojvodini za 2026. godinu i o programu skrininga na asimptomatsku perzistentnu ili rekurentnu mikroskopsku hematuriju u AP Vojvodini za 2026. godinu.

Na dnevnom redu biće i predlog pokrajinske skupštinske odluke o posebnom programu iz oblasti javnog zdravlja u AP Vojvodini za 2026. godinu, kao i predlozi o programu ranog otkrivanja promena funkcije i remodelinga leve komore i cirkadijalnog ritma krvnog pritiska kod hipertenzivnih trudnica u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu prevencije, rane dijagnostike i lečenja kardioloških komplikacija kod pacijenata obolelih od malignih bolesti u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu prevencije funkcionalnog slepila kod radno sposobnih pacijenata s neregulisanim glaukomom pomoću operacije trabekulektomije sa ugradnjom savremenog drenažnog implanta u AP Vojvodini za 2026. godinu.

Predloženo je da na dnevnom redu budu i predlozi pokrajinske skupštinske odluke o programu određivanja pepsina kod dece u dijagnostici refluksne bolesti u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu nadzora nad panrezistentnim sojevima gram-negativnih mikroorganizama u bolničkoj sredini u uslovima tercijarne zdravstvene ustanove i prevencija intrahospitalne transmisije u AP Vojvodini za 2026. godinu, o programu nadzora nad neuroinvazivnim formama retkih arbovirusnih infekcija uzrokovanih usutu virusom i virusom krpeljskog encefalitisa u AP Vojvodini za 2026. godinu,

Pred poslanicima će biti i predlog odluke o angažovanju revizora za obavljanje eksterne revizije završnog računa budžeta AP Vojvodine za 2025. godinu i izveštaj o poslovanju garancijskog fonda AP Vojvodine za period od 1. januara do 31. decembra 2024. godine.

smart

Velikoselski pesnik Rade Ćosić predstaviće u četvrtak 18. decembra u kikindskom Narodnom muzeju svoje stvaralaštvo.

O Ćosiću i njegovom književnom radu, (autor je šest pesničkih zbirki), govoriće profesorica srpskog Marija Vojnović, kao i publicista i novinar Nemanja Savić.

Program počnje u 18 časova.

flames-5211457-1280

SUBOTICA – Nedavni incidenti u naselju Prozivka u Subotici, koji uključuju tuču među lokalnim navijačima i paljenje automobila tužiteljke Osnovnog javnog tužilaštva izašli su iz „blokaderske kuhinje“.

Vidljiva je nervoza i isfrustriranost zbog neuspešnog pokušaja da građani Subotice nasednu na podmetnute laži oko incidenta koji se nedavno dogodio u naselju Prozivka. Subotičani imaju pravo da znaju istinu, jer istina je ono što ostaje kada se razotkriju sve laži!

Naime, 28. novembra ove godine  Policijskoj upravi je prijavljeno da se dogodila tuča u naselju “Prozivka” u Subotici, nakon koje je ubrzo blokaderska mašinerija stavljena u pun pogon! Blokaderi su putem društvenih mreža i viber grupa odmah objavili „prebijen je naš veteran jer podržava studente!“ Međutim, na njihovu žalost ustanovljeno da su Buljovčić Predrag, Garjak Alen, Maravić Miloš i Baka Luka, koji su pretukli Dražena Lončara, još od ranije poznati kao lokalni navijači, a da je Dražen Lončar takođe navijač – i to iz iste grupe!

Nakon hapšenja, dvojica mladića izjavili su da „podržavaju studentske blokade“, što je lako dokazivo s obzirom na to da postoje njihove fotografije sa blokaderskih protesta u Novom Sadu 1. novembra ove godine.

Možda je za subotičku javnost zanimljiva i činjenica da je kod njih, prilikom hapšenja i pretresa, pronađena opojna droga (marihuana, kokain, vagica i snimci i fotografije kako učestvuju u vršenju krivičnih dela izazivanja opšte opasnosti – paljevina automobila), što dovodi do zaključka da su se blokaderi, ujedno kriminalci, hulugani i dileri potukli među sobom, o čemu je „Informer“ već pisao.

Lažima, nažalost, ni tu nije kraj! Ubrzo nakon toga, zapaljen je  automobil tužiteljke Osnovnog javnog tužilastva u Subotici, koja je radila ovaj slučaj – i eto novog pokušaja da se ukalja vlast u Subotici…

Pripadnici MUP-a lišavaju slobode još dva lica (članove iste navijačke grupe, od kojih je jedan brat ranije uhapšenog), uz dokaze da su oni to uradili kao osvetu zbog prethodnog hapšenja blokadera, i kod njih kojih pronalaze tečnost koja je korišćena za paljenje vozila, bocu, garderobu i ostale tragove izvršenja krivičnih dela.

I tada se „okuplja struka“ – tužioci i sudije blokaderi iz cele zemlje, njihov izmišljeni nelegalni „sindikat“ i svi oni koji su nestrpljivo čekali novi razlog za bunu i protest, i nove blokade, ovoga puta zbog paljenja automobila.

Vrtlog postaje sve dublji, a akteri koji su na istoj strani (samo u različitim ulogama) sve vreme se vrte u krug, uz sve jače povike na vlast. Čudno je (ili nije?) samo jedno: sada „studenti“, blokaderi i „zborovi“ u Subotici ćute, ne oglašavaju se…ne zato što vape za istinom, već upravo suprotno – jer znaju istinu , da su svi akteri u celoj ujdurmi  njihovi.

izvor: Vojvodina uživo

foto: ilustracija Pixabay

policija-5

U periodu od 15. do 21. decembra 2025. godine, u 34 evropske zemlje članice organizacije ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), biće sprovedena međunarodna akcija pojačane kontrole saobraćaja usmerena na otkrivanje prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

S obzirom da je trenutno period velikog broja slava i korporativnih proslava, kao i da predstoje novogodišnji i božićni praznici, aktivnosti saobraćajne policije biće prvenstveno usmerene na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

Kako bi se očuvalo što povoljnije stanje bezbednosti saobraćaja, u narednom periodu u kontroli saobraćaja, biće angažovani svi raspoloživi alkometri i droga testovi, kao i maksimalno raspoloživ broj pripadnika saobraćajne policije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na građane da praznike proslave odgovorno, da ne upravljaju vozilom ukoliko su konzumirali alkohol ili psihoaktivne supstance i da odgovornim ponašanjem daju direktan doprinos očuvanju bezbednosti saobraćaja na putevima.

ALKOHOLISANI VOZAČI

Od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, vozači pod dejstvom alkohola izazvali su 57 saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima i 1.448 saobraćajnih nezgoda sa povređenim licima na putevima u Republici Srbiji.

Navedeni podaci pokazuju da su alkoholisani vozači izazvali svaku sedmu saobraćajnu nezgodu sa poginulim ili povređenim licima. Po osnovu Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima zadržano je preko 12.000 lica.

uz

Nemačka privreda nastavlja da se suočava sa ozbiljnim problemima. Prema podacima kreditne agencije Creditreform u 2025. godini u toj zemlji se očekuje oko 23.900 stečajeva preduzeća, što je više od osam odsto u odnosu na prošlu godinu i najviši nivo još od 2014. godine. Kako piše švajcarski list „Neue Zürcher Zeitung“, to praktično znači da svake godine, u proseku, tri firme na sat podnose zahtev za stečaj, piše portal Srpski ugao.

Najviše su pogođena mala preduzeća sa do deset zaposlenih, koja čine više od 81 odsto svih bankrota, odnosno oko 19.500 slučajeva. Posebno teška situacija zabeležena je u sektorima trgovine, usluga i zdravstva, gde su u stečaj otišli i pojedini veliki sistemi, uključujući lance bolnica i domova za negu.

Ukupni gubici za poverioce, među kojima su banke, dobavljači i zaposleni, procenjuju se na oko 57 milijardi evra. Istovremeno, ugroženo je približno 285.000 radnih mesta širom zemlje.

Šef istraživanja u Creditreformu Patrik-Ludvig Hancš navodi da su glavni razlozi za ovakav razvoj situacije visoki dugovi preduzeća, otežan pristup kreditima, skupa energija i složena regulativa. „Mnoga preduzeća posluju na ivici održivosti, a privredni oporavak se i dalje ne nazire“, upozorava Hancš.

Iako nemačka vlada za 2026. godinu najavljuje velike investicije u infrastrukturu i odbranu, ekonomisti ne očekuju brz preokret. Naprotiv, procenjuje se da bi broj stečajeva mogao da ostane na visokom nivou ili čak dodatno poraste.

Ovi podaci, prema oceni stručnjaka, ukazuju na dublje strukturne probleme nemačke ekonomije i pad njene konkurentnosti na globalnom tržištu.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Dok nemačka vlast ističe rezultate ulaganja u zelenu tranziciju i druge političke projekte, realni sektor trpi ozbiljne posledice. Visoki troškovi energije, složena birokratija i poresko opterećenje posebno pogađaju mala i srednja preduzeća, koja čine okosnicu nemačke privrede. Umesto rasterećenja privrede i stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje, reformski zahvati izostaju. Posledice su vidljive u hiljadama zatvorenih firmi i stotinama hiljada ugroženih radnih mesta. Ukoliko ne dođe do promene ekonomske politike, Nemačka bi mogla da se suoči sa dugotrajnim padom privredne aktivnosti.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

IMG-3b1c31c0299b52b77124ed1e3ac7d026-V

Neverovatno, ali istinito! U požaru koji je zahvatio porodičnu kuću u Senti, gotovo sve je izgorelo.

Ipak, iz ruševina je spaseno nešto što se ne meri materijalnom vrednošću – ikona Svete Marije, katoličke svetiteljke i simbol vere i nade za vlasnike doma.

Tokom gašenja požara i pretrage objekta, vatrogasac Nenad Matijašević, zajedno sa kolegom iz Vatrogasno-spasilačkog odeljenja u Senti, uspeo je da pronađe i iznese ikonu iz izgorele kuće.

– U trenucima kada se bore sa vatrenom stihijom, vatrogasci ne spasavaju samo objekte. Spasavaju uspomene, veru i ono što ljudima znači najviše- saopštila je Policijska uprava Kikinda.

Ovo nije samo intervencija.

Ovo je poziv.
Ovo je ljudskost.
Ovo je humanost vatrogasaca, ističu u saopštenju

Korica-knjige-Liber-amicorum

Nova knjiga prof. dr Jovice Trkulje „Album Amicorum- Knjiga prijateljstva generacije kikindske gimnazije 1967-1971″ biće predstavljena u ponedeljak 15. decembra u velikoj sali kikindskog Kulturnog centra, sa početkom u 18 sati.

Pored autora, učestvovaće prof. Smiljana Mirkov, Milana Bajkin i Marija Miljković.

Kako u prikazu ovog dela navodi prof. Smiljana Mirkov, „postoje knjige koje ne čitamo samo očima, već srcem, knjige koje postanu ogledalo jednog doba, jedne škole, jednog grada“.

-„Album Amicorum“ pripada upravo tom retkom krugu – delu koje je istovremeno dokument, uspomena, sociološka studija i emotivna mapa jedne generacije koja je svoje srednjoškolske dane provela u gimnaziji „Dušan Vasiljev“ u Kikindi, između 1967. i 1971. godine. Publikacija broji više od 330 strana, a sadrži preko 300 fotografija, spomenica, školskih dokumenata, arhivskih priloga i svedočenja, pažljivo prikupljenih iz privatnih i institucionalnih zbirki grada.

Iako je reč o generaciji koja se odavno razišla, njihove priče, pisma, anegdote i fotografije u ovoj knjizi deluju kao da su nastale u jednom jedinstvenom dahu. Svaka stranica nosi nešto što se danas sve ređe sreće – toplinu zajedništva, duboku ukorenjenost u vrednostima i doslednost pamćenju. Zato ova knjiga nije samo „album prijateljstva“, već svedočanstvo o trajanju, o onome što nikada nije prestalo  da živi u ljudima koji su je ispisivali.

Jedna od najznačajnijih vrednosti knjige, jeste u tome što ona generaciju ne prikazuje kao rasuti niz biografija, već kao „kohezivnu mikrozajednicu“, kao grupu koja deli iste obrasce odrastanja i vrednosni okvir jednog vremena. U epohi današnjeg ubrzanog života, gde se prijateljstva razgrađuju brže nego što se grade, ova generacija postaje primer postojanosti – sposobnosti da se stane, da se oslušne, da se podseti i da se ostavi trag- navodi između ostalog, profesorka Smiljana Mirkov.

vasalici-2

Na „Danima Krajine“ u Lincu srpska zajednica predstavila je svoj kulturološki identitet široj javnosti Austrije, kroz prizmu tradicionalne muzike, pesme, instrumenata, nošnje i zdravica. Milanu i Vidu Vašaliću pripala je čast i zadovoljstvo da budu nosioci programa i, na poziv organizatora Danka Delića, predstave segment folklornog nasleđa Krajiških Srba.

-Čarobna zemlja i drevna kultura, upoznali smo se na pravi način- podelio je svoje utiske gradonačelnik Linca Ditmar Pramer.

„Dani Krajine” održaju se u više gradova Austrije, kroz razne sadržaje. Manifestacija donosi širok prikaz kulture, običaja i muzike.

-Ponosni na svoje pretke, zagledani u svet, počastvovani smo što smo bili deo manifestacije koja slavi bogatstvo srpskog naroda. Ovo je i podsećanje koliko je važno da se neguje tradicija, čuva nasleđe i prenosi priča Krajine novim generacijama. Reakcije na naš nastup najbolje ilustruju da smo u tome i uspeli- ocenio je Milan Vašalić.

Pored gradonačelnika Linca, među prisutnim zvanicama bili su i ambasador Bosne i Hercegovine Siniša Bencun, konzul Republike Srbije Vera Vukičević, konzul Aleksandar Čenić, predstavnik Republike Srpske, Mladen Filipović, predsednik zajednice Srba u Austriji Slavoljub Mlađanović.

 

penzija
U Nemačkoj se produbljuje jaz između onih koji mogu da podnesu rastuće troškove života i onih koji s njima više ne izlaze na kraj. Nova studija najvećih nemačkih organizacija u oblasti socijalnog staranja „Paritätischen Gesamtverbanda“ pokazuje da je broj ljudi u riziku od siromaštva znatno veći nego što zvanična statistika beleži. Razlog je jednostavan. Uobičajeni proračuni zanemaruju stvarne troškove stanovanja, uključujući struju i gas, koji su poslednjih godina naglo skočili.

Prema proširenoj metodologiji, oko 5,4 miliona ljudi više ulazi u kategoriju ugroženih. U toj grupi prosečno domaćinstvo daje gotovo polovinu svojih primanja samo za krov nad glavom. Za mnoge to znači stalnu borbu sa zaostalim računima i odricanje od osnovnih potreba. Posebno teško pogađaju ih rastuće cene energije. One su postale najveća stavka kućnog budžeta, a pritisak se dodatno pojačao nakon uvođenja evropskih sankcija Rusiji, koje su poremetile tržište i dovele do novih poskupljenja.

Socijalne organizacije upozoravaju da se radi o tihoj krizi koja se širi. Ljudi sa stabilnim poslom danas se češće okreću humanitarnim organizacijama, dok se oni koji su već bili na rubu još brže padaju u dugove. Sve to menja sliku nemačkih gradova, gde pitanje stanovanja postaje najveći izvor nesigurnosti.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ovi podaci pokazuju da visoke cene energije ne pogađaju samo ekonomski najslabije nego urušavaju osećaj sigurnosti čitavih zajednica. Odluke donete na višem nivou nose posledice koje se najjasnije vide u kućnim budžetima ljudi. Smatramo da je vreme da vlasti u Nemačkoj jasnije kažu kako nameravaju da zaustave ovaj trend i ponude rešenja koja će ljudima vratiti osećaj da mogu da žive dostojanstveno.

Izvor: Srpski ugao

Don`t copy text!