сајан

3-(7)

Đaci i zaposleni u Osnovnoj školi ,,Mora Karolj“ iz Sajana tradicionalno su obeležili  Poklade – Faršang odnosno dan kada se ,,tera“ se zima i čeka proleće. Manifestacija je okupila učenike, nastavnike i mesnu zajednicu u duhu radosti, kreativnosti i zajedništva.

Prvi deo programa realizovan je u školskom dvorištu gde su učenici spaljivali ceduljice na kojima su napisane negativne i loše misli i na taj način su poslali poruku da kreću u nov početak i pozitivne misli. Drugi deo programa je organizovan u fiskulturnoj sali uz maskenbal i igre spretnosti. Najkreativniji kostim bio je nagrađen, kao i najspretniji učenici.

Svečanu atmosferu upotpunilo je zajedničko druženje uz 250 krofni koje je sa puno ljubavi i truda pripremilo Udruženje penzionera iz Sajana čime je još jednom potrvđen značaj saradnje škole i mesne zajednice.

 

-Ovakve aktivnosti imaju poseban vaspitno -obrazovani značaj, jer doprinose negovanju tradicije, jačanju međusobnih odnosa i razvijanju pozitivne školske klime, što u  školi  prepoznaju i podstiču kroz svoj rad – istaknuto je u sajanskoj školi.

 

mora-karolj

Učenici Osnovne škole „Mora Karolj“ iz Sajana ostvarili su zapažen uspeh na književnom konkursu „Najbolji mladi pesnici Srbije 2026 – 300 najboljih dečjih pesama“, plasiravši se među najuspešnije mlade autore u zemlji. Reč je o Aniti Šili, učenici osmog razreda, i Aleksandru Nemi, učeniku četvrtog razreda, čije će pesme biti objavljene u štampanom izdanju zbirke.

 

Ovim plasmanom učenici su stekli pravo na diplomu za izuzetno književno dostignuće, a njihov uspeh dobija dodatnu težinu imajući u vidu da srpski jezik uče kao nematernji.

Mentor u radu bila im je Jelena Knežević, nastavnica srpskog kao nematernjeg jezika, uz čiju podršku su učenici razvijali svoj talenat, kreativnost i ljubav prema pisanoj reči. Kako se navodi, njihov rezultat potvrđuje da je poezija univerzalan jezik koji prevazilazi jezičke i kulturne granice.

Ostvareno priznanje predstavlja i rezultat podsticajnog školskog okruženja u kome se neguju jezik, književnost i umetničko izražavanje.

T. D.

energija-je-svuda

Osnovna škola „Mora Karolj“ iz Sajana proglašena je za najbolju osnovnu školu na teritoriji AP Vojvodine u okviru projekta „Energija je svuda oko nas“. Priznanje je dodeljeno na završnoj manifestaciji u Novom Sadu, gde su nagrađeni i učenici škole za pojedinačne radove u više kategorija. Škola u projektu učestvuje već šest godina zaredom.

Projekat je realizovan u zajedničkoj organizaciji Centra za razvoj i primenu nauke, tehnologije i informatike i Fakulteta za ekonomiju i inženjerski menadžment (FIMEK). Učenici su, uz podršku mentora, pripremali multimedijalne prezentacije, literarne i likovne radove, sa ciljem promocije energetske efikasnosti i očuvanja životne sredine.

Ovogodišnja tema bila je posvećena alternativnim izvorima energije – suncu, vetru, bioenergiji, termalnoj energiji, kao i energiji plime i oseke.

Na završnoj svečanosti prisutnima se obratio dr Slobodan Popov, autor projekta i predstavnik Centra, koji je školu „Mora Karolj“ proglasio najboljom među svim osnovnim školama u pokrajini. Nakon obraćanja usledila je dodela nagrada učenicima, mentorima i školama.

Učenici iz Sajana ostvarili su zapažene rezultate. U kategoriji multimedijalnih prezentacija, Adrien Bezdan, učenica osmog razreda, osvojila je prvo mesto za rad na temu „Bioenergija“, dok je Krištof Đere, takođe učenik osmog razreda, osvojio treće mesto za temu „Energija plime i oseke“. Njihov mentor bila je Ibolja Molnar.

Na literarnom konkursu, prvo mesto pripalo je Hani Katić, učenici sedmog razreda, za rad „Energija je svuda oko nas“, pod mentorstvom Anite Budai Đemant. Treće mesto osvojila je Anita Šili, učenica osmog razreda, za temu „Energetska efikasnost“, uz podršku mentorke Jelene Knežević.

Ovo priznanje predstavlja nastavak kontinuiranog učešća škole u projektu i potvrdu rada učenika i nastavnika u oblasti nauke, ekologije i odgovornog korišćenja energije.

91765aa4-9fda-46db-a461-7b64ca4d5e8a

Vernici Rimokatoličke veroispovesti obeležavaju Svetog  Mikloša koji je i ovog 6. decembra, nagradio mališane u Sajanu. Običaj ustanovljen u ovom selu, pre tri decenije, je da Mikulaš ide od kuće do kuće, razgovara sa decom i deli im paketiće. Njega u ovom pohodu prati Krampusi, zaduženi za neposlušnu decu koji na sreću nikada nemaju puno posla.

-Ove godine Savet Mesne zajednice obezbedio je 150 paketića. Ovom narodnom običaju, koliko se raduju deca, toliko ga vole i odrasli s obzirom na da ih vraća u detinjstvo. Sve bebe, ali i deca i mladi do 15 godina dobili su paketiće pune voća, slatkiša i slaniša. Veliku zahvalnost dugujemo udruženjima u selu, preduzetnicima, kao i pojedincima da darovi budu bogati i lepi – istakao je Zoltan Tot, predsednik Saveta MZ.

Na dan Svetog Mikloša deca treba da očiste cipele i čizme jer, ako se Mikulaš ne pojavi lično, u tajnosti ostavlja poklone u cipele.

Prema legendi sveti Mikloš bio je biskup i pomogao je siromašnom čoveku koji je imao tri ćerke. U toku noći im je u tajnosti u prozor ostavio vrećicu zlatnika. Najmlađa ćerka je čula korake i samo je uspela kroz prozor da vidi siluetu koja odlazi, dok legenda kaže i da je prozor bio zatvoren i zbog toga je Mikulaš kroz dimnjak ubacio vrećicu zlata. Ćerka je baš tada ostavljala mokre čarape na peć da se suše i zlatnici su upali u čarapu.

A.Đ.

pozar-sajan

Deo kuće jedanaestočlane  porodice Vaštag iz Sajana ovih dana izgoreo je u požaru. Uzrok požara je neispravni odžak, a vatra je zahvatila krov i nameštaj u delu prostorija. S obzirom na to da Valerija i Vaštag Možeš sa svojom decom žive skromno Mesna zajednica Sajan pokrenula je akciju da im se pomogne.

-Kuća se nalazi u ulici Petefi Šandora 68 i reč je o nabijači – saznajemo od Zoltana Tota, predsednika Saveta MZ Sajan.  – Pošto je požar izbio u pomoć su pritekli pripadnici Vatrogasno – spasilačke jedinice iz Kikinde koji su brzom intervencijom ugasili vatru koja, na sreću, nije zahvatila preostale dve prostorije u kući. Međutim, prilikom gašenja požara, od velike količine vode stradao je nameštaj i deo kućnih aparata koje je porodica posedovala i u svim ostalim prostorijama.

Valerija Vaštag napominje da u kući živi sa suprugom, majkom i sedmoro dece. Ima tri sina i četiri ćerke, kao i unuka od dve godine koji je takođe u njihovom domaćinstvu. Najstariji je sin od 25, a najmlađi ima četiri godine. Troje dece ide u školu i to u prvi, treći i peti razred.

-Najvažniji nam je građevinski materijal kako bi što pre sanirali štetu. Trenutno živimo u dve prostorije, a ostale ne možemo da koristimo jer su stradale što od požara, što od vode. Idu sve hladniji dani i brinem se kako ćemo prezimiti – istakla je Valerija Vaštag.

U kući nema struje, a porodica koristi solarni panel.

– Za otklanjanje štete i što bržu obnovu oštećenog dela objekta, apelujem na sve koji su u mogućnosti da pomognu. Porodica će sa zahvalnošću prihvatiti svaku vrstu pomoći, bilo da je reč o novčanoj pomoći, nameštaju poput kreveta i ormana, tepiha i drugim kućnim aparatima i stvarima – naveo je Tot.

Za više informacija o tome kako može da se pomogne sajanskoj porodici dostupan je broj telefona u Mesnoj zajednici 66-022.

A.Đ.

 

 

 

accident-1316860-1280

Sajanac B.J. star 41 godinu, vozač „opel vektre“ zrenjaninskih registarskih tablica poginuo je u ponedeljak uveče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Iđoš – Sajan. Sa njim je, na mestu suvozača, bio i njegov 17- godišnji sin koji je lakše povređen.

Nesreća je Policijskoj upravi prijavljena nešto pre ponoći, a kako saznajemo B.J. je išao iz pravca Sajana ka Iđošu i tokom skretanja u desno, a najverovatnije usled neprilagođene brzine, prevrnuo se u kanal.

Na lice mesta vrlo brzo stigle su dežurne ekipe saobraćajne policije i Hitne pomoći, a lekar je mogao samo da konstatuje smrt vozača.

Povređeni tinejdžer prebačen je u Opštu bolnice gde su pregledali dežurni lekar, hirurg i pedijatar. Urađena je potrebna laboratorijska i radiološka dijagnostika. Nakon ukazane pomoći, pacijent je poslat na kućno lečenje.

Na mestu nesreće obavljen je uviđaj, a glavni tužilac kikindskog Osnovnog javnog tužilaštva izdao je nalog da se obavi obdukcija tela poginulog vozača.

zetelacke-svecanosti-sajan

Nekada je žetva bila pravi praznik rada i zajedništva, dani kada su se ljudi okupljali u polju od ranog jutra, dok se sunce tek pomaljalo nad zlatnim klasjem. Srpovi su zveckali u ritmu, a miris svežeg žita mešao sa toplinom letnjeg dana. Žeteoci su se nadmetali u brzini i veštini, a svaku pauzu krasili su smeh i pesma.

Snopovi su se pažljivo vezivali i slagali u plastove, koji su na kraju dana ukrašavali njivu kao nemi svedoci truda. Sve se radilo rukama, ali i srcem — jer je svaki klas značio život, hranu i plod ljudskog znoja.

Žetelačke svečanosti u Sajanu skoro tri decenije oživljavaju stare običaje i pokazuju da tradicija nije nešto što pripada prošlosti, već živa nit koja nas spaja i vraća vrednostima.

Produkcija Kikindskog portala zahvaljujući podršci Ministarstva informisanja i telekomunikacija donosi vam reportažu o Žetelačkim svečanostima.

 

mora-karolj

Osnovna škola ,,Mora Karolj“ u Sajanu, zahvaljujući finansijskoj  podršci Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, organizovala je Veseli dečji dan, događaj koji je okupio oko 120 mališana i njihovih roditelja.

Realizovani program je ispunio planirani cilj- pružanje deci kvalitetne zabave, učenje kroz igru, nadmetanje u spretnosti i razvoj kreativnosti. Dodatna motivacija učesnika bila je  pravo na  učešće u nagradnoj igri.  Učesnici su mogli da učestvuju u različitim kreativnim radionicama.

-Bilo je devet tematskih  kreativnih radionica: Kraljevska radionica vilenjaka, Čarolija boja, Čarolija vune, Carstvo gline, More igara, Čarolija svetlosti, Dolina strelaca i Akademija vatrogasaca. Učenici su kroz radionice mogli da se oprobaju u raznim kreativnim i fizičkim veštinama. Za svako učešće u kreativnim radionicama,  dobijali su pečete, koje su kasnije mogli da zamene za palačinke. Nakon toga, deca su odlazila u  dvorište Vatrogasnog doma gde su imala slobodne  aktivnosti- navode u OŠ „Mora Karolj”.

Pored radionica i dvorca na naduvavanje, učesnike je čekalo još mnogo lepih  iznenađenja. Program je obuhvatio:  lutkarsku predstavu, zabavni animacioni program i dečji koncert u izvođenju  muzičkog sastava „Tamburaška braća“.

Pozitivna atmosfera, osmesi dece i veliki broj posetilaca, kao i poruke na ,,Zidu misli“, potvrđuju da je događaj u potpunosti ostvario cilj – kvalitetno i sadržajno provedeno vreme  dece i roditelja.

 

 

d3d02e78-b9a1-49b4-ac6e-8ed385d038a6

Sajan je proslavio Dan i slavu sela, Svetog Stefana. U Rimokatoličkoj crkvi održana je svečana misa i osvećen je hleb, nakon čega su položeni venci na bistu, a potom je u pozorišnoj sali Doma kulture priređen svečani program, u kojem su učestvovali članovi KUD-a „Adi Endre“ i gosti iz okolnih mesta.

-Dan Svetog Stefana je za mađarsku zajednicu veliki nacionalni praznik – istakao je predsednik Saveta MZ Sajan Zoltan Tot. – Sveti Stefan bio je kralj koji je izvukao Mađare iz paganstva i poprimio hrišćanstvo te je tako uspeo da sačuva mađarski narod u Evropi. Smatra se da je on položio temelj za osnovanje moderne mađarske države.

 

Rimokatolička  crkva u Sajanu posećena je ovom svecu tako da je organizovana Sveta misa koju je predvodio sveštenik iz Čoke Tibor Konc, a tu su bili i sveštenici iz Novog Kneževca.

-Ovaj dan, 20. avgust je i praznik novog hleba. U okviru mise blagoslovljen je hleb koji je napravljen od ovogodišnjeg roda pšenice i svi vernici koji su prisustvovali dobili su deo hleba od ovogodišnjeg roda.

Posle mise vence su na spomenik Svetog Stefana, koji je 2020. godine podignut u bašti parohije sajanske crkve, položili Zoltan Tot, Ramona Tot, članica Izvršnog odbora Nacionalnog saveta  mađarske nacionalne manjine i Melita Gombar, članica Gradskog veća. Svečanosti su prisustvovali i visoki republički i pokrajinski funkcioneri.

-Ovaj dan ima veliki značaj za život meštana Sajana, jer je posvećen zaštitniku ovog mesta. Sveti Stefan je simbola odlučnosti, istrajnosti i snage vere – vrednosti koje žitelji ovog mesta neguju i prenose s generacije na generaciju – navela je Melita Gombar.

U okviru programa obeležavanja u Domu kulture organizovan je prigodan kulturni program koji su izveli članovi KUD-a „Adi Endre“ iz Sajana sa gostima iz Telečke, Ostojićeva, Nove Crnje. Učestvovale su folklorne grupe, recitatori, solisti koji su pevali, ali i svirali na tradicionalnim instrumentima. U obeležavanje važnog datuma učestvovala su  i sva udruženja u Sajanu.

-Već sada se pripremamo za narednu godinu kada svečano planiramo da obeležimo 220 godina od ponovnog nastanjivanja Sajana. Naime, 1806. godina značajna je za naše mesto jer je ono ponovo naseljeno te godine – napomenuo je Tot.

Tokom poslepodneva organizovan je i zabavni program za decu. Dan i slava sela obeležavao se više dana tako su u petak i subotu bile priređene disko večeri dok je u nedelju organizovan vašar u centru sela i koncert orkestra „Kurunci“ iz Kikinde.

Prema zvaničnom popisu u Sajanu ima 890 stanovnika, međutim realno ih je oko 800. Najviše mladi, u prethodnim godinama odselili su se u inostranstvo, ali su zadržali prebivalište u rodnom selu.

A.Đ.

 

Kolping-Sajan

Dvanaesti Festival kuvanja, koji će biti održan u subotu, 26. jula u dvorištu Kolping edukativnog centra u Sajanu, okupiće brojne učesnike iz Srbije, Mađarske i Rumunije. Ova internacionalna i multikulturna manifestacija nije takmičarskog karaktera, a posebnu vrednost predstavlja činjenica da okuplja predstavnike civilnog sektora i lokalne zajednice.

Kako ističu organizatori, kuvaće se na plin, bez ograničenja u izboru jela, a cilj nije nadmetanje, već druženje i negovanje partnerskih odnosa.

– Festival nam je važan upravo zbog toga što učvršćuje saradnju koju imamo sa civilnim organizacijama i društvima iz regiona. Osim učesnika iz našeg mesta i okoline, očekujemo i goste iz Mađarske i Rumunije. Svi treba da ponesu svoje namirnice i opremu, ali najvažnije je da ponesu dobro raspoloženje – rekla je Brigita Keri, koordinatorka Centra.

Manifestaciju podržavaju Mesna zajednica Sajan i Kolping društvo Srbije, a početak programa zakazan je za 9 sati.

S. V. O.