кикинда

1707938707176

Predavanje „Rokenrol i raspad Jugoslavije” u holu Istorijskog arhiva održao je master istoričar Dragoljub Mandić. Rodom iz Mokrina, Mandić napominje da mu je drago što je svojim sugrađanima predstavio svoj naučno – istraživački rad.

-Uskoro će Arhiv Vojvodine objaviti moj naučni rad koji se  bazira na analizi raspada Jugoslavije iz ugla rok muzike. Istražio sam kako su se određene scene ponašale, da li su bile nacionalistički ili pacifistički nastrojene, kao i njihov uticaj na naš pogled na događaje koji su doveli do raspada nekadašnje države – pojasnio je Dragoljub Mandić.

Mladi istoričar stava je da se raspad rokenrola sasvim slučajno poklapa sa raspadom SFRJ.

-Rokenrol je od 1991. godine u globalnom padu. Možda je u to vreme i bilo raskidanja dugogodišnjih prijateljstava među pojedinim muzičarima, ali sada su te relacije obnovljene. Simptomatično je da je bilo svađa među članovima istih bendova koji su i dan danas  neprijateljski raspoloženi jedni prema drugima – kaže Mandić.

Interesantno je i to da temu istražuje mladić koji nije bio rođen u zlatnom dobu rokenrola, ali sluša ovaj muzički žanr.

-Svima je interesantno viđenje moje generacije, kako mi posmatramo te događaje – kazao je Dragoljub Mandić i otkrio da mu je dr Nele Karajlić omiljeni rok muzičar.

Predavanju je prisustvovala članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Drago mi je što Istorijski arhiv promoviše mlade i uspešne istoričare. Dragoljub Mandić na zanimljiv način predstavio je svoje viđenjerokenrol scene Jugoslavije i uticaj na antiratni pokret. Poruku koju je uputio je da je važno kakvu muziku slušamo jer ona utiče na sistem vrednosti svakog od nas – rekla je Mickovska.

Istraživanje je bazirano na novinskim člancima tadašnje štampe i video materijala, zatim memoara i autobiografija, uz korišćenje postojeće naučne literature i publicistike.

1707937400324

Pravoslavni Sveti Trifun i rimokatolički Sveti Valentin obeležili su i kikindski muzičari. U svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda održan je koncert pod nazivom “Ovo veče je najlepša nota u pesmi života”.

Ljiljana Sivčev, solistkinja na klaviru  ističe da koncertom žele da poruče da su sreća, prijateljstvo, razumevanje i ljubav najvažniji činioci života.

-Ovo je 12. put da organizujemo koncert i hvala svima koji su nas podržali, a ima ih u velikom broju. Drago mi je što su nam se priključili i mladi instrumentalni i vokalni solisti čije vreme tek dolazi. Oni će se potruditi da imamo još puno ovakvih koncerata – rekla je Ljiljana Sivčev.

Najmlađa učesnica bila je Lara Petkov koja je razgalila srca mnogobrojne publike govoreći stihove. U programu je učestvovao i vokal Milan Prunić Duma koji je dodao da je velika čast i zadovoljstvo nastupiti sa mladim ljudima.

– Želimo da poručimo samo jedno, volite se ljudi nije važno ko je ko i srca nek nam budu jedno – naveo je Prunić.

Predstavili su su i Valerija Stefanović, vokal i profesorka Milijana Zolotić Simić  na violini uz klavirsku pratnju Kristine Ristić i Boris Škapik “DUO KON ANIMA”. Publika je uživala  i u muziciranju profesorke Nikoline Suvajdžić,  saksofonistkinje, u klavirskoj pratnji Apolonije Koso, profesora Dušana Dakića , tenor vokala, kao i u muzici violiniste Srđana Stojanovića i  Vladimira Kovačevića, kao klavirske pratnje. Koncertu je prisustvovala i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

 

427839138-929101565279284-4901613370514665147-n

Gradonačelnik Nikola Lukač potpisao je ugovor kojim je Gradu Kikindi odobreno 150 miliona dinara za izgradnju sekundarne atmosferske kanalizacije u delovima ulica Moravske, Jovana Sterije Popovića i Ivana Jakšića. Sredstva je obezbedila Pokrajinska vlada, preko konkursa Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

-Ove godine rešavamo višedecenijski problem takozvanog sliva Moravske zahvaljujući odličnoj saradnji sa višim nivoima vlasti. Prošle godine dobili smo 30 miliona i ove još 150 miliona dinara za projekat koji je ukupne vrednosti 202 miliona dinara. Na nama je da što pre sprovedemo javnu nabavku i da počnemo da rešavamo ogroman problem stanovnika ovog dela grada. Zahvaljujem se Pokrajinskoj vladi, Upravi za kapitalna ulaganja, koji imaju razumevanje za naš grad. Hvala i našim poslanicima i svima koji su pomogli da naši građani dobiju to bolje uslove za život – rekao je Lukač.

U ovoj godini sa 2,6 milijardi dinara finansira se i sufinansira 15 projekata na teritoriji 13 lokalnih samouprava u oblastima saobraćajne infrastrukture, vodosnabdevanja i zaštite voda, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, kao i razvoja sporta.

Gradonačelnik Lukač najavio je još jednu važnu investiciju.

-Kompanija RC „Jurop“ koja je investitor Ritejl parka, lokalnoj samoupravi uplatiće 13,5 miliona dinara na ime taksa. To je polovina novca neophodnog za rekonstrukciju ulice Mihajla Pupina od Zmaj Jovine do Svetosavske. Drugu polovinu sredstava planirali smo u budžetu, tako da će i ova investicija biti završena. Osim rekonstrukcije puta planirani su i radovi na atmosferskoj kanalizaciji koja se zadržava kod OMV pumpe – dodao je prvi čovek grada.

1707909488916

Građani kojima su odobrena sredstva na konkursu za energetsku efikasnost  u Gradskoj kući potpisali su ugovore. Imali su mogućnost da konkurišu za devet različitih mera, koje zajedno subvencionišu lokalna samouprava i Ministarstvo rudarstva i energetike. Dragan Radnović, penzioner iz Kikinde sredstva je dobio za kupovinu gasnog kotla i instaliciju za daljinsko grejanje.

-Ukupna investicija je 190.000 dinara i puno nam znači ova mera. U kući od 200 metara kvadratnih živi nas šestoro i sada će nam zimi biti znatno lakše da se ugrejemo. Za grejanje sam koristio čvrsto gorivo i struju, a sada ćemo moći da postignemo i uštedu. Tokom zime ložio sam oko 12 kubika drva  – saznajemo od Radnovića.

Sredstva  za zamenu stolarije pripala su i sugrađanki Irenka Bjelić.

-U stanu će nam biti toplije i samim tim i bolje. Živim u centru grada i grejem se na daljinsko grejanje. Novi prozori i vrata pomoći će nam da uštedimo. Hvala Gradskoj upravi što nam pomaže jer sa našim penzijama suprug i ja ne bi mogli da isfinansiramo ovu investiciju. Za radove treba izdvojiti 71.000 dinara – dodala je Irenka Bjelić.

Kako je istakao Nikola Jugin, energetski menadžer  iz godine u godinu sve je veća zainteresovanost sugrađana za ovaj konkurs na koji je pristiglo ukupno 180 prijava od kojih će 160 biti sufinansirano sa 20 miliona dinara.

-Lokalna samouprava je samoinicijativo povećala pomenuta sredstva za 800.000 dinara kako bi svi građani, koji su konkurisali i ispunjavali uslove, dobili novac. Najviše sugrađana i ove godine opredelilo se za zamenu spoljne stolarije i ugradnju i nabavku kotla na gas i cevne mreže odnosno radijatora i prateće opreme za centralno grejanje, kao i za izolaciju  – saznajemo od Jugina.

Ugovori su potpisani sa zamenicom gradonačelnika Dijanom Jakšić Kiurski koja je, obraćajući se okupljenima, istakla da se treću godinu zaredom dodeljuju bespovratna sredstva za energetsku sanaciju domaćinstava.

-Grad je prepoznao važnost ovog programa i svake godine povećavamo sredstva koja se opredeljuju za ovu meru. Na ovaj način podržavamo opredeljenje države da energetski i privredni razvoj vodi u pravcu takozvane zelene agende odnosno da sledimo put zelene energetske transformacije. Sve više ćemo biti upućeni na korišćenje obnovljivih izvora energija – precizirala je Dijana Jakšić Kiurski.

Za pojedinačne mere subvencija je 50 odsto ukupnih sredstava, a novina su paketi mera. Svega jedan zahtev bio je za paket mera koji je obuhvatio zamenu stolarije, izolaciju kuće i nabavku kotla na gas, radijatore i prateću opremu za centralno grejanje.

 

 

1578919090-Dq2olIoXcAAVnAV

Centralna manifestacija Svetskog dana dece obolele od raka koji se obeležava 15. februara ove godine biće organizovana u Kikindi. Tačno u 13 časova, na Gradskom trgu pod sloganom „I ja se borim“ simbolično će mladi izlečeni od raka poslati srce podrške za sve mališane koji se sada leče. Od 12 do 14 sati biće organizovan muzički program.

Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka NURDOR tradicionalno obeležava ovaj dan u više od 30 gradova u Srbiji. U našoj zemlji svakog dana jedno dete oboli od raka, a skoro svake nedelje jedno dete, nažalost, premine. Iako smo u godinama iza nas mnogo stvari unapredili, još je dug put da u našoj zemlji stvorimo najbolje moguće uslove za lečenje dece. Pored samih uslova na bolničkim odeljenjima, od neizmerne važnosti za celu porodicu deteta koje se leči jeste da lečenje bude humano.

NURDOR će u toku 2024. godine kroz svoje aktivnosti posebnu pažnju posvetiti promociji i unapređenju prava dece u bolnici, onako kako su definsiana u Povelji o pravima dece u bolnici Evropskog udruženja za brigu o deci u bolnicama. Kroz kampanju „I ja se borim“  cilj je da se pozovu javnost i građani na podršku u ovim aktivnostima.

 

1707847003138

O zaostavštini Bogdana Dunđerskog, popularnog dvorca Fantast, Zoran Subotički napisao je knjigu „Za večita vremena” testamentarno zaveštanje Bogdana Dunđerskog koja je predstavljena Kikinđanima u Kulturnom centru.

-O testamentima, zaostavštini, idejama i šta je namerio da ostavi srpskom narodu i narodima Vojvodine i Srbije, svi koje zanima ova tema mogu pročitati u knjizi.  Testamenti Bogdana Dunđerskog su poseban kulturološki i pravni predložak, važni za sudbinu njegove imovine i zaostavštine. Istorijske okolnosti bile su takve da je njegova zaostavština doživela neobičnu i čudnu sudbinu – istakao je Subotički.

Svoju imovinu Bogdan Dunđerski zaveštao je Matici srpskoj da se stara o njoj, a na korist srpskom narodu iz Vojvodine. Reč je o ozbiljnom čoveku o kojem su se pripovedale priče kako je voleo konje, žene i vino.

-Na žalost, sticajem nesrećnih istorijskih okolnosti ona je oduzeta nakon Drugog svetskog rata. Ni danas Matici srpskoj nije vraćena imovina koja joj je namenjena testamentom Bogdana Dunđerskog čoveka koji je život posvetio lepoti i napretku poljoprivrede i obradi zemlje. Isključivo se bavio poljoprivredom i kako je dobro zarađivao izgradio je jedan od najlepših dvoraca u našim krajevima Fantast koji i danas  provlači veliki broj ljudi – dodao je Zoran Subotički i napomenuo da se na sve načine vode ozbiljne bitke da se dvorac ponovo otvori za javnost s obzirom na to da je već tri godine zatvoren i propada i izrazio nadu da će i njegova knjiga poslužiti tom cilju.

Zajedno sa autorom knjige, o Dunđerskom su govorili i dr Jelena Veselinov, upravnica poslova Matice srpske i Nemanja Karapandžić, viši kustos gradskog Muzeja u Bečeju.

1707824387571

Dan pogibije Koste Sredojeva Šljuke, poznatog kikindskog revolucionara, obeležen je komemorativnim skupom i polaganjem venca kraj spomen ploče ispred Opšte bolnice. Kosta Sredojev Šljuka poginuo je 13. februara 1944. godine. Ubili su ga nemački okupatori, a on je dao život za slobodu.

-Kosta Sredojev ubijen je pre 80 godina, a bio je veza između partizanskog odreda i partijskih organizacija u gradu. Održavao je kontakte sa svim kikindskim revolucionarima. Kao jedan od osnivača, uspeo je da preživi stradanje glavnine Velikokikindskog partizanskog odreda nakon čega je nastavio ilegalno da radi. Bio je poštovan i cenjen, a onda je mučki ubijen 1944. godine. Simbol je herojstva, junaštva i patriotizma – istakao je Savo Orelj, predsednik kikindskog SUBNOR-a.

 

Pored pripadnika pomenute boračke organizacije, polaganju venca prisustvovali su i predstavnici Opšte bolnice zajedno sa v.d. direktoricom dr Vesnom Tomin.

A.Đ.

1707669594846

Zbog povećanog broja požara na otvorenom, Odeljenje za vanredne situacije u Kikindi apeluje na građane da ne spaljuju travu i nisko rastinje na otvorenom prostoru jer na taj način ugrožavaju svoju i bezbednost ljudi oko njih, a širenjem požara može se pričiniti velika materijalna šteta na okolnim objektima. Iz Policijske uprave podsećaju da požari u blizini saobraćajnica ugrožavaju bezbedno odvijanje saobraćaja i da, zbog dima, može doći do smanjene vidljivosti na putu, a samim tim i do saobraćajnih nezgoda.

Na području Severnobanatskog okruga, od početka februara ove godine, pripadnici Vatrogasnog spasilačkog bataljona intervenisali su na 26 požara, od kojih je 25 bilo na otvorenom prostoru, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na isti period prtethodne godine, kada su vatrogasci spasioci intervenisali na 23 požara i to 11 na otvorenom prostoru.

Podsećamo građane da, ukoliko primete požar, što pre obaveste vatrogasno spasilačku jedinicu na broj telefona 193. Za nepoštovanje odredbi Zakona o zaštiti od požara kojom je zabranjeno spaljivanje ostataka strnih useva, spaljivanje smeća na otvorenom prostoru i spaljivanje biljnih ostataka, za pravna lica zaprećena je kazna od 300.000 do 1.000.000 dinara, a za fizička lica 10.000 dinara.

Odeljenje za vanredne situacije u narednom periodu, zajedno sa policijom, kontrolisaće sprovođenje mera zaštite od požara na otvorenom i protiv osoba koje ne poštuju zabranu spaljivanja otpada i biljnih ostataka podneće zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Takođe, loženje vatre u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume je zabranjeno, izuzev na određenim i za to obeleženim mestima, u skladu sa propisanim merama zaštite od požara, a za nepoštovanje ove odredbe za fizička lica predviđena je kazna od 10.000 do 50.000 dinara.

Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova,  zbog  povećanog  broja požara na otvorenom, hitno je naložio  da se stupi u kontakt sa komandantima štabova za vanredne situacije i inicirao hitne sednice lokalnih štabova za vanredne situacije na kojima će članovi biti upoznati sa trenutnom situacijom, opasnostima koje mogu nastati i na kojima će se predložiti i pokrenuti sprovođenje mera i aktivnosti za zaštitu života i imovine.

 

GUSLE SRETENJE

Svečanim Sretenjskim koncertom članovi ADZNM „Gusle“ obeležiće svoju slavu i državni praznik. Iz ovog društva pozivaju sugrađane da zajedno sa njima proslave Sretenje Gospodnje u četvrtak, 15. februara u 17.30 sati u Narodnom pozorištu. Na koncertu će nastupiti izvođački ansambl,  hor „Kornelije Stanković” i Veliki narodni orkestar.

-Ovim koncertom naše društvo završava 147. i počinje 148. koncertnu sezonu. U narednoj godini očekuje nas puno posla oko priprema obeležavanja 150-to godišnjice postojanja i rada društva osnovanog 1876. godine – rekao je Igor Popov, umetnički rukovodilac.

Nakon koncerta, kako i dolikuje, u prostorijama „Gusala“ biće organizovano obredno rezanje slavskog kolača uz sveštenstvo,kuma slave i članove i prijatelje društva. Kum je narednu godinu preuzeo Borko Jorgovan, potpredsednik Saveza Srba u Rumuniji i predsednik srpskog Kulturno-umetničkog društva „Plavi delija“ iz Velikog Sentpetera.

A.Đ.

Rokenrol

U holu Istorijskog arhiva Kikinda u sredu, 14. februara  u 18 časova biće održano predavanje pod nazivom „Rokenrol i raspad Jugoslavije”.

Predavanje će održati master istoričar Dragoljub Mandić, a bazirano je na analizi raspada Jugoslavije iz ugla rok muzike. Okupljeni će čuti više o istraživanju tadašnje štampe i video materijala, zatim memoara i autobiografija, uz korišćenje postojeće naučne literature i publicistike objedinjeno.