децембар 6, 2025

Видео

Ministar-za-rad-(6)

Ranjiva i starija populacija, sugrađani u stanju socijalne potrebe, invalidi, borci veterani, posebne su društvene grupe, za koje lokalna samouprava, u saradnji sa nadležnim ministarstvom, obezbeđuje nove, moderne i uslove potpuno prilagođene njihovim potrebama i svakodnevnim aktivnostima.

Dokaz tome je i današnje svečano otvaranje renovirane zgrade rekonstruisanog inkluzivnog objekta na trgu, kao i polaganje kamena-temeljca za novu zgradu Centra za socijalni rad. Događajima su prisustvovali predstavnici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP), Okruga i Grada.

Obnavljanje prostora u koji se nije ulagalo 65 godina ostvareno je u okviru kampanja „Srbija bez barijera“ i „Inkluzivna Srbija“ Ministarstva za rad. Sa domaćinima, gradonačelnikom Nikolom Lukačem, njegovim pomoćnikom Svetislavom Vukmiricom, predsednikom Skupštine grada, Mladenom Bogdanom  i načelnikom Severnobanatskog okruga, Miroslavom Dučićem, renovirani objekat obišli su ministar za rad Nemanja Starović i Biljana Barošević, pomoćnica ministra u Sektoru za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Ministarstvo je u renoviranje zgrade obezbedilo bezmalo 11 miliona dinara, a značajan deo sredstava izdvojio je i Grad, napomenuo je ministar Starović.

– Pored ove investicije, Ministarstvo za Kikindu obezbeđuje sredstva i po drugim osnovama, značajnim za osobe sa invaliditetom. Od početka godine izdvojili smo više od 13 miliona dinara za preduzeća, za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i nepunih 17 miliona dinara za prevoz osoba sa invaliditetom. Nastavićemo to da činimo jer želimo da stvorimo uslove jednake za sve – rekao je Starović.

U renoviranom objektu svoje prostorije imaju: Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova sa Veteranima specijalnih jedinica policije, Savez organizacija rezervnih vojnih starešina, Srpski ratni veterani, Savez potomaka ratnika Srbije od 1912. do do 1920. godine, Međuopštinska organizacija gluvih i nagluvih i Sportsko društvo invalida. U zgradi su i zajednička kuhinja i konferencijska sala.

– Nastavljamo akciju „Srbija bez barijera“ i „Kikinda bez barijera“ i trudićemo se da osobama sa invaliditetom maksimalno olakšamo život, kao i svim našim sugrađanima – istakao je gradonačelnik.

Svečanom označavanju početka izgradnje nove zgrade Centra za socijalni rad u ulici Miloša Ostojina, na placu na kojem je bila zgrada nekadašnje Mesne zajednice, prisustvovali su i predstavnici Programa za razvoj ujedinjenih nacija.

Izgradnja novog Centra deo je veće inicijative koju Ujedinjene nacije, Program za razvoj, sprovode sa Ministarstvom za rad. Do sada su ulagali u tri ovakve ustanove u našoj zemlji, a objekat u Kikindi prvi je koji se gradi iz temelja po potpuno funkcionalnom i modernom projektu.

– Reč je o velikom poboljšanju, zgrada će imati tri puta veću površinu od prethodne, izgradićemo moderan prostor, što je bitno za pružanje usluga kojima se ovaj centar bavi. Godišnje usluge Centra koristi 8.700 ljudi i sada će im biti obezbeđeni mnogo bolji uslovi, što će i poboljšati nivo usluga. Najvažnije je da će biti na korist ljudima i lokalnoj zajednici – rekao je Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP u Srbiji.

Beriš je dodao da je ovo i prilika za razvoj socijalnih centara u zemlji  uspostavljanjem nivoa kvaliteta za objekte koji će se tek graditi.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

– Kikinda će, sa ovim novim objektom, biti prva u državi – izjavio je ministar Starović. – Biće to, na hiljadu kvadrata, najmoderniji Centar za socijalni rad. Ovim uspostavljamo nove standarde, ali se na tome nećemo zaustaviti.

Postavljanju kamena-temeljca prisustvovali su i direktor Centra za socijalni rad, Radislav Ivetić i zaposleni.

– Novo, velelepno zdanje krasiće ovaj deo grada i biti na dobrobit korisnicima i zaposlenima. Ponosni smo što se prvi ovakav objekat gradi baš u Kikindi – naglasio je gradonačelnik Lukač.

Projekat je vredan 1,7 miliona dinara. Investitor je Grad, naručilac Program za razvoj, a finansijer Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Izvođač radova je beogradska „Jugogradnja“, a rok za završetak radova – mart naredne godine.

Prilikom današnje posete, posle prijema kod gradonačelnika, gosti iz Ministarstva obišli su i štandove Srpske napredne stranke na Trgu.

S. V. O.

selakovic-(14)

Ministar kulture Nikola Selaković u okviru posete Kikindi potpisao je ugovore o konkursnom finansiranju sa Narodnim muzejem i Centrom za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“, a obišao je i Kulturni centar za koji je pomenuto ministarstvo izdvojilo sredstva za radove. Zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, članicom Gradskog veća Valentinom Mickovski, načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Miroslavom Dučićem i direktorima Lidijom Milašinović, Aleksandrom Lipovanovim i Markom Markovljevim, ministar Selaković je razgovarao o budućoj saradnji.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ugovori su vredni 7,3 miliona dinara, ali to nije sve što ćemo u ovoj godini finansirati u Kikindi. Narodnom muzeju odobreno je ukupno šest, a „Teri“ 4,5 miliona dinara. Od 2021. do 2024. za Kikindu je, iz svih konkursnih linija, obezbeđen 81 milion dinara za 67 projekata i ta podrška biće nastavljena i u budućnosti. Preko konkursa „Gradovi u fokusu“ vaš grad je, naročito projektima Kulturnog centra, bio stalni i lojalni partner našem ministarstvu. U istom periodu kroz samostalne i zajedničke projekte sa ministarstvom Kikinda je izdvojila još 107 miliona dinara. Kada se sve sabere to je blizu 200 miliona dinara koji su utrošeni za kulturu – istakao je ministar Nikola Selaković.

Titula Nacionalne prestonice kulture, za koju se grad opravdano nada da će je poneti 2027. godine, donosi mnogobrojne pogodnosti našoj sredini. Pitali smo ministra zašto je za Srbiju važno da Kikinda to i postane.

-Bilo bi važno jer će omogućiti da se Srbija upozna sa bogatom kulturno-istorijskom baštinom ovog kraja naše države. Oživelo bi puno toga u gradu, a Kikinda bi u svoj svojoj punoći pokazala čitavoj zemlji šta nudi. Naročito je značajno za mesta koja se nalaze na granici jer tada mogu da privuku mnogo više ljudi. Ako Kikinda  postane prestonica kulture 2027. to će biti obostrano korisno jer se tada održava specijalizovana Svetska izložba „Ekspo“ i državu će posetiti oko tri miliona ljudi od kojih će veliki broj poželeti da dođe u Kikindu koja će bogatim običajima prikazati ono najbolje što ima – odgovorio je Selaković.

Gradonačelnik Nikola Lukač izrazio je zadovoljstvo posetom ministra Selakovića i zahvalio se na pomoći.

-Sve što smo uradili daje nam kredibilitet da konkurišemo amo i postanemo Nacionalna prestonica kulture 2027. Podrška koju imamo od Ministarstva kulture je značajna i siguran sam da će je sve institucije iskoristiti na pravi način i pomoći da kapacitete grada podignemo na viši nivo – naveo je Lukač.

Ministru Selakoviću uručen je logo projekta „Jaki“ koji jača kulturne kapacitete grada i tom prilikom napomenuo je pomoć koju je pružila sada predsednica Pokrajinske vlade, doskorašnja ministarka kulture Maja Gojković, ali i zalaganje narodnog poslanika Milenka Jovanova koji se trude da uvek i na svakom mestu na najbolji način promovišu Kikindu.

Narodni muzej sredstvima Ministarstva kulture realizovaće pet, a „Tera“ četiri projekta .

A.Đ.

maja-gojkovic-(8)

Počela je izgradnja atmosferske kanalizacije u okviru projekta „Sliv Moravska” koju zajednički finansiraju Pokrajinska vlada i Grad Kikinda. Komunalni problem, koji meštani ovog dela grada apostrofiraju više decenija unazad, konačno će biti rešen.

Radove, započete na uglu ulica Sterije Popovića i Vojina Zirojevića, obišli su predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković sa saradnicima, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero i član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije Nebojša Jovanov.

-Obilne padavine su sve češće i odvođenje atmosferske vode problem je na koji godinama ukazuju meštani ovog dela grada. Voda, koja se zadržava na javnim i površinama fizičkih lica, ugrožavala je sve instalacije i bezbednost saobraćaja. Osim u razgovoru, na ono što se dešava ukazano je i peticijom. Ozbiljno smo pristupili ovom projektu tako da je najpre izrađena neophodna  dokumentacija, nakon čega je bilo najvažnije doći do sredstava. Nesebičnu i ogromnu podršku pružila nam je Pokrajinska vlada koja je odobrila 180 miliona dinara za radove i sa 22 miliona dinara iz budžeta grada u infrastrukturno ulaganje biće uložena 202 miliona dinara. Možemo biti zadovoljni što smo ispunili ono što smo obećali – naveo je Vukmirica.

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković istakla je da je lepo biti u Kikindi i čuti šta radi lokalna samouprava kako bi unapredila život građana.

 

-Iz ovog primera vidimo da postoji dobra saradnja i da se prepoznaju problemi lokalnog stanovništva. Po završetku radova stanovnici ovog dela grada imaće kvalitetnije uslove za život, bez straha da će im biti uništena imovina usled obilnih kiša koje su zahvaljujući klimatskim promenama sve češće – navela je Maja Gojković.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Skup je bio prilika i za radni sastanak na kom je razgovarano o ulaganjima koja su u toku i koja se planiraju.

-Vlada Republike Srbije i lokalna samouprava zajednički su završili izgradnju i probno puštanje u rad fabrike vode. Ona znači život za grad. Kako su me informisali, pojedine probe su završene, nakon čega će se kupiti dodatna oprema, što nije neuobičajeno, i uskoro ćemo moći ponovo da se okupimo i da zajedno sa Kikinđanima popijem čašu zdrave pijaće vode. Konačno, posle desetine godina, rešiće se i ovaj problem. Pokrajinska vlada, Uprava za kapitalna ulaganja i Grad zajednički će uložiti novac u izgradnju mini postrojenja za preradu pijaće vode u svim selima.  Projekat je završen, sredstva imamo i možemo da kažemo da će naredne godine i sva sela imati kvalitetnu vodu za piće. To je, sigurna sam najlepša vest koju možemo da podelimo sa svim stanovnicima na teritoriji Kikinde – precizirala je predsednica Vlade Vojvodine.

Zamena preostalih azbest cementnih vodovodnih cevi takođe će se finansirati preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Uprave za kapitalna ulaganja, najavila je pokrajinska premijerka.

-To su projekti važni za život u lokalnoj zajednici i na nama je da ih sprovodimo u budućnosti – kazala je Gojkovićeva.

Sa rešenim važnim komunalnim problemima Kikinda nema prepreka da se kandiduje za prestonicu kulture Srbije.

 

-Rešenjem infrastrukturnih problema, i ukoliko se 2027. godine ostvari veliki nacionalni projekat „Skok u budućnost“ u okviru kog ćemo imati drugačije puteve zahvaljujući brzoj saobraćajnici „Osmeh Vojvodine“,  onda je kruna svega titula prestonice kulture. Kao premijerka Vojvodine daću podršku da se to i desi i to ne samo na rečima, nego i uz značajnu finansijsku podršku i Pokrajine i Republike – zaključila je Maja Gojković.

Maja Gojković posetila je i štand Srpske napredne stranke gde su je aplauzima dočekali članovi i simpaziteri.

ATMOSFERSKA KANALIZACIJA U TRI ULICE

Kišni kanali izgradiće se u ulicama Jovana Sterije Popovića, Ivana Jakšića i Moravskoj u ukupnoj dužini od 3.448 metara. Rok za završetak radova je šest meseci. Voda koja će se odvoditi iz otvorenih i zatvorenih kanala distribuiraće se u Velikokikindski kanal.

PRVI REJON REŠEN

Kikinda je podeljena na četiri sliva i uz pomoć Vlade Vojvodine već je urađen sliv u prvom rejonu i to u delovima ulica Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće  Laković i Semlačke. I ovaj posao realizovan je zahvaljujući zajedničkom ulaganju Grada i Pokrajine u iznosu od 150 miliona dinara.

PREDSEDNICI NA USLUZI GRAĐANIMA

Predsednici Republičke i Pokrajinske vlade Miloš Vučević i Maja Gojković nakon izbora zajedno će obilaziti sve lokalne samouprave u Vojvodini.

-Sa rukovodstvima u opštinama i gradovima razgovaraćemo o tome šta će raditi Republika, šta Pokrajina i koji projekti će nam biti zajednički. Svi će isključivo odnositi na poboljšanje života Vojvođana. Nije nam cilj da pravimo spomenike koji će ostati iza nas, nego da današnjim radom dođemo do boljeg života sutra – dodala je Maja Gojković.

A. Đ.

maturantski-ples-(10)

Uz zvuke iz Štrausove opere „Slepi miš” kadril na trgu ispred Gradske kuće maturanti srednjih škola, zajedno sa profesorima, direktorima, ali i predstavnicima lokalne samouprave, plesom su obeležili kraj  školovanja. U najvećem sinhronizovanom plesu na svetu u okviru parade „Ples sa Evropom“ mladi su poslali najlepšu sliku. Lejla Felbab maturantkinja je Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i ima planove za dalje školovanje.

-Ovo je pravi način da završimo kraj jednog životnog razdoblja.  Pamtiću sve ono lepo, ali i nestašluke koje smo priređivali. Upisala sam visoku školu smer radiologije – dodala je Lejla.

Marko Pekarević završio je Ekonomsko-trgovinsku školu.

– Maturantski ples nam puno znači i srednju školu pamtiću po prijateljima koje sam stekao. Planiram da upišem Ekonomski fakultet – kazao je Marko.

Ema Bunjevački završila je smer farmaceutski tehničar u SSŠ „Miloš Crnjanski“ i o planovima kaže.

-Najlepše što se od srednje škole opraštamo svi zajedno plesom. Želja mi je da školovanje nastavim u Beogradu  i da postanem protetičar – saznali smo od Eme.

Maturante, njih 384, pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač, čestitao im završetak srednje škole i priključio im se u plesu.

-Ovo je ujedno jedan od najlepših perioda života i siguran sam da će naši mladi sugrađani naći način da se uhvate u koštac sa onim što ih očekuje. Većina njih nastaviće školovanje i želim im puno uspeha u sticanju daljeg obrazovanja. Moja poruka je da nikad ne zaborave odakle su i da se nadamo da će se vratiti kada steknu nova znanja i iskustva, što će nam pomoći da stvaramo još bolju budućnost – istakao je Nikola Lukač.

Maturantski ples se već 17 godina organizuje u našem gradu podsetio je Marko Markovljev, v.d. direktor Kulturnog centra.

– Ovaj ples postao je tradicija u Kikindi i završetak školovanja ne može da se zamisli bez njega. Mladi imaju neverovatnu energiju koja pleni i podstiče – dodao je Marko Markovljev.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Maturantski ples održan je u većini gradova Srbije i u zemljama koje nas okružuju. Srednjoškolci su paradu završili igrajući užičko kolo.

 

A.Đ.

 

 

rts-kros-(1)

Mališani iz kikindskih vrtića učestvovali su na 34. krosu RTS-a „Kroz Srbiju“. U dvorištu Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko trgovinske škole, u trci koju podržava Mnistarstvo prosvete, nadmetalo se 470 dece, a najboljima su uručene diplome. U kategoriji devojčica prva je bila Hana Žuvela iz „Plavog čuperka“.

-Nije mi bilo teško. Volim da trčim i prošle godine bila sam prva. Trčala sam bez patika, na polovini trke su mi spale sa nogu – saznali smo od Hane.

Među dečacima najbrži bio Tadija Malogajski iz „Bambija“.

-Nije bilo lako, svi moji drugari su jako brzi. Treniram fudbal i svakog dana trčim. Drago mi je što sam prvi – rekao nam je Tadija.

Drugo mesto osvojila je Nera Jović i treća je bila Tamara Tifenbah obe iz vrtića „Miki“. Vicešampionsko mesto u trci dečaka je Lazar Živanović iz vrtića „Miki“, dok je treće osvojio Jovan Žigić iz „Plavog čuperka“.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ovo je drugi Kros RTS-a u ovoj godini kom se priključila naša ustanova. Važno nam je da se deca učestvuju u sportskim aktivnostima u okviru kojih razvijaju motoriku,  uče se spretnosti, fer pleju. Svi su pobednici i najvažnije je da osete radost trčanja – rekao je Dejan Ivanović, stručni saradnik pedagog za fizičko vaspitanje Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“.

Mališane su sa tribina bodrili njihovi vršnjaci, ali i članovi Gradskog veća Valentina Mickovski i Dragan Pecarski, kao i direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

-Kros RTS-a je jedna od najvećih atletskih manifestacija i drago mi je što su deo nje i  deca iz naših vrtića. U predškolskom uzrastu važna je fizička aktivnost i bavljenje sportom jer ih uči zdravom načinu života  – napomenuo je Pecarski.

Kros RTS najveća je atletska manifestacija u Evropi i širom zemlje podržali su je predškolci i đaci.

A.Đ.

SNS-lista-(3)

U velikom broj građani ovog popodneva, u prostorijama Gradskog odbora SNS-a, svojim potpisima dali su podršku listi „Aleksandar Vučić – Kikinda sutra“. Lista će biti predata u večernjim satima, a svoje potpise podrške dali su i Milenko Jovanov, predsednik poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ u Narodnoj skupštini Republike Srbije, predsednica Gradskog odbora SNS i poslanica u Skupštini AP Vojvodine Stanislava Hrnjak i gradonačelnik Nikola Lukač.

– Za nas su podjednako važni svi izbori jer su Vlada Republike Srbije i predsednik Vučić itekako obraćali pažnju na naš grad i to se vidi kroz različite projekte koji su u ovde realizovani, a možemo da se pohvalimo da smo bili rado viđeni i u kancelarijama Pokrajine gde smo predstavljali  projekte važne za naš grad – rekao je Jovanov. – Sinhronizacija rada Grada Pokrajine i Republike treba da se nastavi. Mi imamo u planu velike i ozbiljne projekte za naš grad i za tako nešto nam je potrebno da ta, kako se nekada zvala, vertikala vlasti, ostane i u narednom periodu.

Jovanov je podsetio da je Srpska napredna stranka u prethodnom periodu pokazala da vodi računa o građanima Kikinde, „da umemo da realizujemo važne projekte za naše građane i kada su u pitanju različite oblasti života – sport,  kultura, zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura, komunalna infrastruktura, turističke manifestacije…“.

– Sve smo to pomerili na viši nivo, sa tim rezultatima izlazimo pred građane i želimo da im kažemo šta je to što ih očekuje u naredne četiri godine kada su u pitanju lokalna samouprava i taj sinhronizovani pristup, zajednički rad sa Pokrajinom i Republikom. S druge strane, mi ćemo, kao opozicionu listu, jednu ili više, svejedno, imati nekadašnju Demokratsku stranku, to je nekadašnja „žuta vlast“ u Kikindi, to su oni ljudi koji, za čitav period svoje vladavine, od 2008. do 2013. godine nisu uradili ama baš ništa, osim za sebe eventualno, a građani Kikinde od te vlasti nisu videli ništa. Obećavali su fabriku vode, puteve, ulice, i ništa nisu uradili, uništili su sve čega su se dotakli i smatram da, u narednom periodu, građani treba da znaju da ta opasnost da se oni vrate itekako postoji. Ništa na ovim izborima nije rešeno, ništa nije unapred završeno, mora se izaći na izbore i zato pozivam sve koji podržavaju predsednika Vučića i njegovu politiku, da glasaju za onu listu koju on podržava svojim imenom – istakao je Jovanov.

Dodao je da je jasno ko će da vodi politiku Aleksandra Vučića, a ko će da vodi politiku onih koji ne smeju da izađu svojim imenom i prezimenom ni na jedne izbore.

– To su oni koji se stalno kriju iza nekih drugih, trećih, a posle nogom otvaraju vrata predsednika opštine ili gradonačelnika i otimaju sve što mogu da otmu – naglasio je. – Iza svega toga ostane uništen Hotel „Narvik“, uništena hladnjača na ulazu u grad i ništa za građane Kikinde. Svaki put kada imam priliku da se obratim građanima, želim to da istaknem: kada god žele da vide šta je ono što smo mi uradili i šta je ono što je radila „žuta” vlast, neka pogledaju fabriku vode koja se završava i koja će početi da radi uskoro, i neka pogledaju Hotel „Narvik“. Neka pogledaju sve što smo radili u prethodnom periodu – Dispanzer za žene, Bolnicu koja je završena, i neka pogledaju, s druge strane, hladnjaču koja zvrji prazna. Neka pogledaju put do Ade za koji smo onolike pare dali i iz lokalnog budžeta, nažalost nedavno, i kroz pokrajinski budžet, a koji nema ni upotrebnu dozvolu, sa ona dva pružna prelaza na kojima može da se nastrada.

Ove stranke, jednostavno, hoće da nastave pljačku i lično bogaćenje, istakao je Jovanov.

– Mislim da im olovkom ovoga puta ponovo možemo kazati da odmore još malo, da se nisu promenili, da su svi isti koji su i bili i da ne verujemo da mogu da urade išta dobro za nas i za grad Kikindu i, u tom kontekstu, očekujem podršku građana, podršku svih koji su na prethodnim izborima podržali, pre svega, listu predsednika Vučića, a onda i sve druge liste koje su sa nama u koaliciji.

Mi ne pravimo spisak lepih želja – kao ozbiljna stranka imamo projekte za svaki deo grada

Gradski odbor u Kikindi beleži sjajne rezultate, pre svega zahvaljujući ljudima koji ovde rade lokalne kampanje, u mesnim odborima, od ulice do ulice, od stana do stana, od vrata do vrata, permanentno, nekoliko godina unazad, rekao je  Jovanov i dodao da se ta lestvica uvek podizala, da sada već predstavlja ozbiljan podvig da se ona preskoči, i da je upravo to jasna poruka građanima kako žele da se grad razvija. Podsetio je da je SNS, u prethodnom periodu, i na izborima u decembru, postigao odličan rezultat, „što pokazuje veliki potencijal koji će građani prepoznati na lokalnoj listi“.

– Kao neko ko u Republičkoj skupštini brani politiku predsednika Vučića, želim da im kažem da je to lista za koju treba da glasaju, da je predsednikovo ime garant da će se njegova politika voditi u Kikindi.

Što se tiče opozicije, to su ljudi koji su nekada sedeli zajedno u opštinskim i gradskim odborima, a onda su se podelili u sto stranaka. Sad svaki ima svoju stranku, ali su opet zajedno, istakao je Jovanov.

– To je sve nekadašnja Demokratska stranka sa svim tim istim ljudima i onim glavnim među njima, Zoranom Mileševićem, koji nije kandidat nikad nizašta, ali rukovodi svima njima. Svi su oni njegove lutke na koncu i građani Kikinde to treba da znaju – on će biti pravi gradonačelnik ukoliko oni dobiju koji mandat više, bilo ko od njih će biti samo neko ko će da ispunjava njegove želje, isto onako kako su to činili i Savo Dobranić i Ilija Vojinović. Prvi put kada neko iz te grupe nije hteo da ispunjava njegove želje, bio je smenjen na način kako je bila smenjena tadašnja gradonačelnica – brutalno je oterana iz zgrade. Zato pozivam građane Kikinde, jer to je njihova odluka, da to ne rade, da ne povere ovaj grad Zoranu Mileševiću u naredne četiri godine.

Mi pričamo o ozbiljnim projektima koje ćemo realizovati za svaki deo grada, jer  sada već, kao iskusna stranka u vlasti, vrlo dobro znamo šta obećavamo, objasnio je predsednik poslaničke grupe SNS u Republičkoj skupštini.

– Mi ne pravimo spisak lepih želja sa kojeg će sve da bude džabe, da smanjujemo prihode budžeta, a rashode da povećavamo, mi se takvim glupostima ne bavimo jer znamo kako grad funkcioniše. Kada dobijete spisak lepih želja, odmah znate da je to laž. S druge strane, građani treba da znaju da svojom odlukom mogu da povere grad ljudima koji to uopšte ne zaslužuju jer su oni pokazali kako brinu o svojoj imovini i šta bi tek radili sa imovinom svih nas. To su ljudi koji su zaista pokazali da nisu dostojni poverenja Kikinde i, bez obzira na to što se kriju iza raznih lista, imena i naziva, oni su zapravo ti – Zoran Milešević je taj o kome se izjašnjavamo na narednim izborima i to treba svima da bude jasno. Kome je do toga da cela Kikinda izgleda kao „Narvik“, kao hladnjača, kao put do Ade, ima listu za koga da glasa i ja mu želim uspeh u tome, ja samo ne znam onda zašto toliko mrzi svoj grad i svoje sugrađane – zaključio je Milenko Jovanov.

Više stotina građana potpisima daje podršku lokalnoj listi koalicionih partnera koju predvodi SNS, i u večernjim satima, ona će biti predata Gradskoj izbornoj komisiji. Koalicioni partneri Srpske napredne stranke u gradu na predstojećim lokalnim izborima su: SPS, PUPS, SDPS, Zavetnici, SRS i Pokret socijalista.

tot-dokic-1

Humanitarna organizacija Srbi za Srbe pozvala je donatore širom sveta da se priključe njihovoj novoj velikoj akciji s ciljem da se porodici Tot-Dokić iz Mokrina obezbedi novi dom.

Kako navode u HO Srbi za Srbe, ova organizacija  postoji od 2005. godine i do sada je pomogla više od 3.300 porodica sa više od 15.500 mališana.

Jurke i žmurke, neke su od igara koje vole Dunja (2), Mihajlo (1), Andrijana i Marko (5), Snežana (7) i Miloš (8). Međutim, osmesi ove divne dečice ostaju u senci teškog života. U senci odrastanja u staroj kući punoj pukotina!

Porodica Tot-Dokić živi u rubnom delu Mokrina. Kuću u kojoj žive faktički čine omanja kuhinja i jedna soba u kojoj spava njih osmoroNjih osmoro, kako kažu, „umenga se” u tri kreveta!

Nikad nisam razmišljala da ću tako rano da se udam. Teški uslovi i sudbina su me naterali, pa sam napustila školu i posvetila se majčinstvu. Nažalost, ni ovde nije baš sjajno. Kuća nam je ogroman problem, a najviše se bojim da vlaga ne ostavi posledice na zdravlje moje dece”, priča Vesna koja sa svojih dvadeset i nešto godina već ima šestoro dece.

Mališani su jako lepo vaspitani, dobrota im prosto isijava sa lica i vidi se da se o njima marljivo brine, bez obzira na okolnosti. Na kuću im se naslanja štala u kojoj imaju devet krava.

Živimo od prodaje mleka, tako da gladni nismo. Volimo to da radimo, kako Nenad i ja, tako i deca. On, naravno, često ide i u nadnicu. Jako je vredan, čak i za neki manji dinar uvek ide da bi naša deca imala. Na socijalnu pomoć i dečiji dodatak nemamo prava jer imamo registrovano poljoprivredno gazdinstvo i prelazimo neki cenzusbez obzira što imamo šestoro dece i što je kuća takva kakva je. Možda bismo dobili pomoć da sedimo skrštenih ruku”, razočarano je istakla Vesna.

Kupatilo nemaju, pa se kupaju u koritu vodom zagrejanom na šporetu. Po dvoje „odjedared”. Neki prozori su im popucali, pa ih krpe najlonima, a nemaju ni sva vrata u kući.

Što se tiče higijene, tu nema ne mogu ili bolesna sam. Deca moraju svaki dan da su okupana i da su čisti i sređeni za školu. I rođendane uvek slavimo, ali, nažalost, ovi stariji još nisu zvali drugare iz škole. Nisu mi rekli razlog, ali mislim da je zbog kuće”, dodala je Vesna.

Dok smo vodili razgovor o kući i njihovom životu, primetili smo da deca vole i da crtaju. Na pitanje šta najviše, dobili smo upečatljiv i nimalo začuđujuć odgovor – „kuće”!

Najviše volim da crtam kuće. Video sam jednu lepu žutu, pa ih zato uvek bojim žutom bojom. Voleo bih da imam takvu. Imamo i malo igračaka, najviše bih voleo da dobijem helikopter”, ispričao nam je osmogodišnji Miloš koji nam je priznao i da ume da im bude hladno zimi.

Upitali smo i sedmogodišnju Snežanu šta bi najviše želela:

Ja sam Snežana, đak prvak. Volela bih da imam roze sobu i roze barbiku!

Odgajati decu u ovakvim uslovima sigurno nije lako. Iako se Vesna i Nenad zaista trude da im obezbede osnovno, potrebna im je podrška.

Borimo se koliko možemo. Svako dete ima neku svoju želju koju se trudimo da im ispunimo, a nekad i ne možemo. Najstariji sin i ćerka bi da imaju svoje sobe, da im moj suprug i ja više ne dosađivamo. To je i moja najveća želja, nemam niti jednu drugu. Samo da imaju svoje sobe, da mogu da pozovu drugare, da mogu da se igraju i da ne preživljavaju sve ono što sam ja, daće Bog. Molim sve dobre ljude koji su u mogućnosti ako žele da pomognu da ispunim želju deci mojoj, a i meni samoj!

Humanitarna organizacija Srbi za Srbe pozvala je donatore širom sveta da se priključe  njihovoj novoj velikoj akciji s ciljem da se porodici Tot-Dokić obezbedi kuća.

– Naša pažnja i podrška potrebniji su im sada više nego ikad jer su nedavno tragičnim slučajem ostali bez sedmog deteta, bebe Mile- ističu iz ove organizacije.

Na ovom linku pogledajte kako možete donirati sredstva za porodicu Tot-Dokić.

Izvor: Humanitarna organizacija Srbi za Srbe

 

 

delta-agrar-kozara

 

Pšenicu, iako je u solidnom stanju, potrebno je zaštititi, istakao je u podkastu Kikindskog portala  Blagoje Injac, rukovodilac kooperacije „Kozare“ koja pripada Delta agraru. Glodari su napravili štetu, a fungicidi kompanije Delta agrar, zaštitiće hlebno zrno.

Posle dužeg perioda „Kozara“ ponovo sarađuje sa proizvođačima putem ugovaranja proizvodnje. U ponudi je značajna paleta semenske robe za sve prolećne kulture, sredstva za zaštitu bilja, mineralna đubriva, ali i mehanizacija koju kompanija Delta agrar nudi u zamenu za ratarske proizvode.

Telefoni za sve informacije su: 0230/451-396 i 065/347-13-98.

Pogledajte VIDEO.

Policija-vatrogasci-(2)

Vršilac dužnosti pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Srbije i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić danas je bio u zvaničnoj poseti Kikindi. Gradonačelnik Nikola Lukač priredio je za visoke goste prijem u svom kabinetu kojem je prisustvovao i načelnik Policijske uprave Kikinda Pavle Rajkov sa saradnicima, a zatim je Čaušić sa domaćinima obišao radove na objektu Vatrogasno-spasilačkog bataljona Grada.

Neposredni razlog posete je rekonstrukcija zgrade Vatrogasnog doma koja je preduzeta radi boljih uslova i ostvarenja energetske efikasnosti. Urađena je zamena stolarije, prozora i rolo-vrata na garažama.

– Saradnja Grada, Pokrajine i Republike rezultira zajedničkim projektima koji će unaprediti uslove za rad Vatrogasno-spasilačke jedinice – rekao je Lukač. – Razgovarali smo i o novim projektima rekonstrukcije prostora, o obnavljanju opreme. Kada smo, pre nekoliko godina, obilazili Jedinicu, prosečna starost voznog parka bila je 40, 50 godina. Sada je smanjena na 25 do 30 godina. Obnovljena je oprema, ali je i Jedinica dobila dosta novih pripadnika – istakao je gradonačelnik.

Načelnik Čaušić je izjavio da je zadovoljan kada dođe u sredinu u kojoj je izuzetna saradnja Grada sa svim linijama MUP-a, što je, kako je naglasio, garancija bolje bezbednosti.

Ovo je samo jedan u nizu primera da je strateško opredeljenje Ministarstva unutrašnjih poslova konstantno unapređenje uslova u kojima rade naši pripadnici, rekao je Čaušić. On je dodao da je prošla godina bila istorijska što se tiče ulaganja u Sektor za vanredne situacije – rekonstruisano je više od 30 i započeto još desetine objekata vatrogasnih jedinica, nabavljeno je desetine novih kamiona i helikoptera.

Napomenuo je i da se susrećemo sa rizicima koji su nam do sada bili nepoznati.

– Prošle godine smo, upravo na teritoriji AP Vojvodine imali iskustva sa takozvanim superćelijskim olujama, fenomenom koji je, do pre nekoliko godina,  bio nepoznat. Predviđanja su da ćemo, zbog promene klime imati sve ekstremnije vremenske uslove, što znači da ćemo morati da aktiviramo sve poluge koje jedno društvo ima da bismo sačuvali živote građana i njihovu imovinu – rekao je Čaušić.

Iz tog razloga, objasnio je, zahvalan je gradonačelniku Lukaču što aktivno  podržava rad dobrovoljnih vatrogasnih društava koja su veoma korisna u vanrednim situacijama i izrazio nadu da će biti što manje posla za naše hrabre vatrogasce spasioce. Moramo da budemo spremni kao da ćemo već sutra morati da reagujemo na vanredne okolnosti, istakao je načelnik Čaušić.

 

 

Don`t copy text!