Најновије

kiša odvod

Od sinoć do jutros u sedam sati, u Kikindi je palo 34 litra kiše po kvadratnom metru, saznajemo u kikindskoj Meteorološkoj stanici.

Kol-centar JP „Kikinda“ nije primio nijednu prijavu građana o zagušenju amosferske kanalizacije. Ipak, ovog jutra interventna ekipa je na terenu u Mikronaselju, gde je ostala voda na prilaznom putu pijaci iz Svetosavske ulice.

– Događa se da, sa kišom, u odvode uđe i zemlja, granje i lišće i onda je neophodno da intervenišu naše ekipe sa mehanizacijom i odguše odvod – kaže Ivana Petrović PR ovog javnog preduzeća.

Ukoliko postoji potreba za intervencijom, građani to mogu da prijave na broj 0230 422 760 do 15 sati, ili dežurnoj službi na brojeve 062 884 48 91 i 062 884 48 88.

Nakovo-Lunga

Grad Kikinda će sutra, 18. maja, ozvaničiti prolazak milionitog putnika na Međunarodnom graničnom prelazu Nakovo–Lunga od dana njegovog trajnog otvaranja 2014. godine.

Događaju će prisustvovati gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, predstavnici Severnobanatskog upravnog okruga, Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva za evropske integracije, Uprave granične policije i Carine Republike Srbije, Ambasade Rumunije u Beogradu, Granične policije Rumunije, Prefekture Županije Timiš i lokalnih pograničnih opština.

Međunarodni granični prelaz Nakovo–Lunga trajno je zvanično otvoren 8. novembra 2014. godine i, do početka pandemije, zabeležen je stalni porast broja putnika. Otvaranjem prelaza bitno je unapređena prekogranična saradnja  Kikinde sa susednim pograničnim mestima, posebno sa Temišvarom, centrom Županije Timiš.

Do danas je realizovano devet pregoraničnih projekata, od kojih su najznačajniji upravo oni u vezi sa graničnim prelazom. Izgrađena je nedostajuća infrastruktura na samom prelazu, zatim biciklistička staza sa solarnom rasvetom i video-nadzorom od Kikinde do graničnog prelaza, rekonstruisano je 1.800 metara državnog puta ka granici.

Takođe, zahvaljujući trajno otvorenom Međunarodnom graničnom prelazu, italijanska grupacija „Zopas“ koja u Rumuniji posluje u Velikom Semiklušu i Temišvaru, otvorila je 2016. godine fabriku u Kikindi, u kojoj radi 650 ljudi, i još oko 200 naših sugrađana  zaposleno je u njihovoj fabrici u Velikom Semiklušu.

vino 1

Burgundac Vinarije „Kepul“ iz Iđoša proglašeno je za najbolje belo vino u profesionalnoj konkurenciji na desetom ocenjivanju vina Banata. U Kaštel „Ečka“ stigla su vina iz svih krajeva ove regije, a nagrade su prvi put dodeljene i u profesionalnoj i u amaterskoj kategoriji.

Takmičarima je pripalo šest trofeja, četrnaest zlatnih i veliki broj srebrnih i bronzanih medalja. Iđoško vino iz 2022. ponelo je trofej za najbolje belo vino, za najbolje crveno vino proglašen je „Kaberne Sovinjon 2019“ vinarije „Galot“ iz Banatskog Karlovca, a za najbolji roze – „Ronde Roze 2021“ vinarije „Dragić“ iz Zrenjanina.

U amaterskoj konkurenciji za najbolja vina proglašena su: belo vino „Garaže Zvekić“ iz Zrenjanina, crveno vino Ivana Uroševića, i roze Vinarije Dragan.

Uzorke su ocenjivala dva sudijska panela kojima su predsedavali dr Vladimir Puškaš i enolog Srđan Lukajić.

Ocenjeno je da se vidi napredak u kvalitetu vina, posebno među amaterima i da Banat ima potencijala za osnivanje još novih profesionalnih vinarija. Manifestaciju je organizovao Klub vina iz Zrenjanina.

Dodela trofeja biće upriličena u subotu 20. maja, na Vinskom festivalu u Gradskoj bašti u Zrenjaninu, kada će posetioci moći i da probaju nagrađena vina.

Bebi paketi 3

U svečanoj sali Gradske kuće danas su ponovo bili najdraži gosti – bebe rođene u prva tri meseca ove godine. Pozdravio ih je gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Čestitam vam rođenje deteta. I ja sam roditelj i znam koliko energije i truda treba da se podigne dete i da se izvede na pravi put. Grad Kikinda želi uvek da izađe u suret najmlađim Kikinđanima, svima vama, i da se svi borimo za bolji život u ovom gradu. Ne znam šta će nam brza saobraćajnica i fabrika vode i rekonstruisana bolnica i novi Dom zdravlja ako nema dece zbog koje sve ovo radimo. Hajde da ih čuvamo, da bodrimo jedni druge i da zajednički istrajemo u ciljevima – rekao je Lukač.

Grad Kikinda je novim sugrađanima obezbedio 105 bebi-paketa u kojima su stolica za hranjenje, peškir sa kapuljačom, torba i „Radosnica“. Pojedinačna vrednost paketa je osam i po hiljada dinara.

Ovo je samo jedan od programa Grada radi podrške porodicama, rekao je predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Sprovodimo sveobuhvatne mere socijalne i dečije zaštite. Ovo je prilika da pokažemo koliko Grad misli na decu i koliko nam je stalo da nas ima još više – rekao je Bogdan. – Želimo da, na svaki način, podržimo roditelje, da im pružimo sve što im je potrebno, da planiraju porodicu, da odgajaju decu u Kikindi i da pošaljemo poruku da je Kikinda grad porodice. Naše mere dečije zaštite su sveobuhvatne. I ove godine imamo visoka izdvajanja za roditeljstvo, za pomoć deci, za pronatalitenu politiku, za prvorođeno i drugorođeno dete. Takođe smo u Pokretu tri plus, pomažemo nezaposlenim porodiljama, a od 2021. godine i parovima koji su u procesu vantelesne oplodnje. Svako ko je roditelj i želi da postane roditelj ima sigurnu podršku od nas. Sada nam je potrebno jedinstvo, da pričamo o porodičnim, zdravim vrednostima na kojima treba da podižemo nova pokolenja.

Danijela Gojković je danas došla po paketić za svog trećeg dečaka, Milana.

– Već sam dobila ovaj paketić za starijeg dečaka. Sada poklon dpbija Milan koji ima tri meseca. Mnogo mi znači ova pomoć jer sam samohrana majka – kaže Danijela.

Ivana i Milorad Todor stigli su sa ćerkicom Aurorom i malim Mihajlom, koji ima tri meseca.

– Imam četvoro dece i uvek sam dobila paketić, svaki poklon nam pomaže – kaže mama Ivana

Podeli paketa prisustvovala je članica Gradskog veća za brigu o porodici, Melita Gombar. Paketići za novorođenu decu deo su  akcije „Kikindski bebi klub“ koju Grad Kikinda sprovodi od 2014. godine.

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ organizuje predavanje i prikazivanje dokumentarnog filma „Isidora“ koje će biti održano u četvrtak 18. maja u 18 sati i 30 minuta.

O Isidori Sekulić govoriće Laura Barna, književnica.

firma

Agencija za privredne registre je na svom portalu za e-Servise pokrenula novu uslugu za elektronsku registraciju osnivanja privrednog društva, preduzetnika i ostalih pravnih formi koje se upisuju u Registar privrednih subjekata.

Ova elektronska usluga obuhvata podnošenje prijave putem posebne aplikacije, prilaganje elektronskih dokumenata potpisanih kvalifikovanim sertifikatom, kao i plaćanje naknade za registraciju osnivanja platnom karticom, saopštio je APR.

Agencija će rešenje o osnivanju privrednog društva, u formi elektronskog dokumenta koji je potpisan elektronskim potpisom registratora, dostaviti na adresu za prijem elektronske pošte koju je podnosilac uneo u prijavu, ili se može preuzeti iz same aplikacije nakon završenog postupka elektronske registracije.

Od 17. maja 2023. godine, podnošenje elektronske prijave isključivi je način podnošenja prijave za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću (DOO), ortačkog, komanditnog i akcionarskog društva.

Prijave za registraciju osnivanja navedenih društava se od danas podnose Agenciji isključivo u elektronskoj formi, u skladu sa članom 9. stav 2. Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre, dok će prijave podnete u papirnoj formi biti odbačene, jer nisu u skladu sa navedenim propisom.

-Napominjemo, obavezna elektronska registracija se ne odnosi na već registrovane privredne subjekte i na osnivanje preduzetnika, zadruge, zadružnog saveza, javnog preduzeća, predstavništva i ogranka stranog privrednog društva. Ovi subjekti ubuduće mogu da biraju između dva načina podnošenja prijave za registraciju osnivanja – u papirnoj ili u elektronskoj formi- navodi se u saopštenju APR.

 

Muzej Sto nevidljivih 5

Iako je „Noć muzeja“, zbog tragičnih događaja, otkazao organizator, „Muzeji za 10“, na području čitave Srbije, dogovoreno je da, do petka, 19. maja planirane izložbe ipak budu postavljene, ali bez pratećih događaja. U kikindskom Narodnom muzeju od večeras je dostupna izložba pod nazivom „Sto nevidljivih“, koja je trebalo da bude centralni događaj u Noći muzeja.

– Izložba sadrži verovatno i više od sto predmeta koji nikada nisu izlagani i neće ni biti jer ne odražavaju na pravi način lokalnu istoriju ili nisu u najboljem stanju. U suštini, čine je interesantne priče – kaže direktorica Narodnog muzeja, Lidija Milašinović. – Meni je najinteresantnija vilica bebe mamuta koju je Muzej dobio na poklon pre dva meseca. Zanimljiva je i zbirka učitelja Čipčića koju čine fotografije poznatih Kikinđana i grada, zatim  najavni leci i plakati iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka bioskopa „Olimpija“ i „Nacional“, slika Miroslava Antića, koju ne znam da li je publika imala priliku da vidi, takođe i slike nepravedno zapostavljenog, jer nije bio akademski slikar, Siniše Momčilova. Tu je i kućni bioskop sa trodimenzionalnim slikama starim stotinak godina, koje se gledaju sa posebnim naočarima, a sve to izradili su Kikinđani, i još mnogo toga.

Direktorica dodaje da će izložba, takođe predviđena za Noć muzeja, pod nazivom „Sto zaboravljenih“, o zaboravljenim Kikinđanima, biti organizovana u narednim mesecima.

Izložba „Sto nevidljivih“ u prizemlju Narodnog muzeja biće dostupna tri meseca.

Prijedor 2

Dragan Pecarski, član Gradskog veća, i Miroslav Dučić, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga, prisustvovali su obeležavanju Dana bratskog grada Prijedora, koji ovaj datum proslavlja kao Dan prvog oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu.

Akademiji „Prijedor u srcu” prisutvovali su i ministri u vladama Republike Srpske i Srbije, potpredsednici i poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, ambasador Grčke Dimitrios Papandreu, predstavnici bratskih gradova i opština i prijatelji iz Italije i Slovenije.

dr Abraham stres 1

Predavanje na temu „Stres i stresogeni faktori modernog doba kao uzročnici nastanka simptoma i bolesti“ održao je doktor Goran Abraham, jedan od osnivača udruženja „Zdravlje na dlanu“, u amfiteatru VŠSSOV.

Važno je da ljudi shvate da svakodnevica, u današnje vreme, umnogome utiče na njihovo zdravlje ili pogoršavanje hroničnih bolesti. Toga nisu svesni u dovoljnoj meri, kaže dr Abraham. On dodaje da cilj njegovog udruženja i jeste  poboljšanje zdravlja i životnog veka sugrađana.

– Značajno je da se primenjuju zdrave sitnice u svakodnevnom životu, kako bi se unapredilo zdravlje i kako svakodnevni stresori ne bi uticali na njega ili na pogoršanje osnovne bolesti. Ljudi, recimo, generalno ne znaju da, ukoliko ne spavaju dovoljno i kvalitetno, to remeti imuni sistem. Normalno je, u proseku, sedam sati sna, ali je važan i njegov kvalitet, a to zavisi od toga kako se probudite. Na primer, kafa na prazan stomak remeti lučenje melatonina koji utiče na spavanje tog dana. Kafa bi trebalo da se pije sat, sat i po posle buđenja i da se prethodno doručkuje.

Ljudi su „u mašini“, ne žele da izađu iz svog ritma iako znaju da je loš po zdravlje, kaže dr Abraham. Ne idu na vreme ili preventivno kod lekara, ne razmišljaju o svom zdravlju na vreme.

– Uglavnom je to posledica neinformisanosti. Lekari nemaju vremena da pojasne ljudima važne stvari, a ljudi, često, i ne znaju gde da pronađu korisnu i tačnu informaciju. Bavim se naukom i zdravim stilovima života i zato sam i želeo da im kažem šta treba da menjaju. To su male promene koje, zajedno, mnogo pomažu – tvrdi dr Abraham.

On objašnjava da je jedna od promena i dnevni ritam. Odlazak na spavanje „sa kokoškama“ itekako ima smisla, kaže doktor. Naši stari su znali da je za organizam važno da se zaspi sa zalaskom sunca jer je takav bioritam usađen u naš DNK.

Takođe, sat i po vremena pre spavanja ne treba gledati u ekran, u tv, računar, telefon. „Ukoliko do četiri ujutro gledate u ekran, smanjuje se nivo dopamina, hormona sreće u organizmu i budite se depresivni, što može da dovede do ozbiljnijih problema“, dodaje.

Organizovan pod pokroviteljstvom Crvenog krsta, događaj je imao humanitarni karakter – dobrovoljni prilozi usmereni su Dečijem odeljenju kikindske bolnice za kupovinu opreme.

poljoprivreda

Grad Kikinda raspisao je 20 javnih poziva u okviru podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju, za šta je, ukupno, izdvojeno 15 miliona i 750 hiljada dinara. Ovaj iznos veći je od prošlogodišnjeg za pola miliona i očekivanja su da će veći broj poljoprivrednika aplicirati za sredstva.

Pravo da konkurišu imaju poljoprivredna gazdinstva sa teritorije grada koja ispunjavaju uslove, a javni pozivi su otvoreni do utroška sredstava. Novac je opredeljen za sve grane poljoprivrede: ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, kreditnu podršku, osiguranje useva, navodnjavanje, za jačanje udruženja iz oblasti poljoprivrede, mlade poljoprivrednike.

Prošle godine za podršku je pristiglo 610, od kojih je odobreno 588 zahteva.