Најновије

Pekmezijada 7

Na trećoj „Pekmezijadi“, takmičenju u kuvanju pekmeza od šljiva u Novim Kozarcima, u organizaciji Udruženja žena „Narcis“ pobedila je ekipa Udruženja žena „Novi Kozarci“. Drugoplasirane su članice Udruženja žena „Jedinstvo“ iz Ruskog Sela, a bronza je, takođe, ostala u selu-domaćinu, pripala je ekipi firme „Proizvodnja Jadranka“.

Tako je odlučio žiri koji su činile meštanke Gordana Mandić, Božana Bratić (nisu članice nijednog udruženja) i vitez kulinarstva iz Kikinde, Radovan Subin.

„Pekmezijadu“, od 2019. godine, organizuje Udruženje žena „Narcis“ iz Novih Kozaraca. U seoskom parku potrebno je skuvati pekmez po starim receptima, kažu organizatori.

– Ovo takmičenje dugo traje, pekmez se kuva 4-5 sati, pa su mnogi odustali od učešća. Pomogla nam je Mesna zajednica, kupili smo 200 kilograma šljiva i svaka ekipa je dobila po 15 kilograma, kao i tri kilograma šećera i dve gajbe drva. Trebalo je samo da donesu šerpe i da mešaju. Obezbedili smo svima i tegle i nalepnice – kaže Stoja Milinović, zamenica predsednice Udruženja.

Ona dodaje da su ideju da organizuju „Pekmezijadu“ dobile posle učešća na manifestaciji „Izađi mi na teglu“ u Kikindi.

Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice, ocenio je da Novi Kozarci postaju prepoznatljivi po broju manifestaacija.

– Imamo dva gastronomska programa, pored „Pekmezijade“ i „Pitijadu“ koju, septembra, organizuje Udruženje žena „Novi Kozarci“. Svrha postojanja udruženja je da pozitivno utiču na aktivnosti u našem mestu. To je Mesna zajednica prepoznala i, kao i lokalna samouprava, podržava njihov rad – rekao je Čavka.

U seoskom parku, uprkos izuzetno toplom vremenu, najzastupljeniji pekmez kuvalo je stotinak takmičara iz deset ekipa koje su stigle iz Kikinde, Nakova, Banatskog Velikog Sela, Ruskog Sela, Zrenjanina i Ostojićeva. Pripremljeno je oko 130 tegli ovog domaćeg proizvoda bez kojeg, čini se, ponovo neće biti nijedan špajz u toku zime.

pexels-max-fischer-5212663

Ministarstvo prosvete je svim školama uputilo Smernice za organizaciju i realizaciju obrazovno-vaspitnog rada u osnovnim i srednjim školama u školskoj 2023/2024. godini čiji je glavni cilj, kako se ističe, razvoj pozitivnih ljudskih vrednosti kod učenika, unapređivanje odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju, saradnji i solidarnosti uz uvažavanje različitosti.

Prema tim smernicama, prvog nastavnog dana organizovaće se razgovori sa učenicima kako bi se upoznali sa planom rada, a pokrenuće se zajednički razgovori sa svim akterima školskog života.

Tokom prve nastavne nedelje organizovaće se tematska nastava, sa radionicama i drugim aktivnostima usmerenim ka negovanju empatije, vrednostima međusobnog poštovanja, saradnje i solidarnosti, uz uvažavanje različitosti.

Druge nastavne nedelje predviđeno je da nastavnici sprovode inicijalno procenjivanje u okviru pojedinačnih predmeta i u skladu sa njima vrše dalje planiranje obrazovno-vaspitnog rada.

Škole su u obavezi da godišnjim planom rada predvide samovrednovanje u prvom polugodištu rada škole u oblastima kvaliteta Podrška učenicima i Etos (opšta atmosfera u školi tolerancija, osećaj zajedništva, dobri međuljudski odnosi, osećaj bezbednosti i slično), kako bi se akcioni plan unapređivanja Podrške učenicima i Etosa realizovao tokom drugog polugodišta.

Smernicama je predviđeno da se tokom septembra sprovedu procene adaptacije za učenike petog razreda osnovne i prvog razreda srednje škole na novu sredinu, kao i mere podrške nastavnicima i učenicima.

Predviđena je nova slobodna aktivnost za učenike od petog do osmog razreda osnovnih škola – Vrline i vrednosti kao životni kompas, dok će se u srednjim školama posebna pažnja usmeriti na izborne programe kojima će se podržati razvoj pozitivnih ljudskih vrednosti.

Takođe, do kraja prvog polugodišta, škole će zajedno sa učenicima i roditeljima kreirati identitet i moto škole tako što će definisati zajedničke vrednosti i očekivana ponašanja koje su u skladu sa utvrđenim identitetom.

tehnicka

U Tehničkoj školi završena je zamena dotrajale stolarije koju su zajednički finansirali Ministarstvo prosvete i Grad Kikinda. Sa ovim radovima stara stolarija upotpunosti je zamenjena na delu zgrade iz Svetosavske ulice.

– Sa 3,5 miliona dinara novu stolariju postavili smo na Biblioteci, u hodnicima i zbornici, a urađen je i novi portal na ulazu u školu. Pokrajinski  sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine opredelio je  našoj školi novac za rekonstrukciju tri toaleta u aneksu školske zgrade. Za ove radove utrošeno je 2,8 miliona dinara – kaže direktorica Milanka Halilović.

Tehnička škola ima 725 učenika i najveća je obrazovna ustanova u gradu. Zgrada u kojoj se nalazi je stara i potrebna su stalna ulaganja.

– Lokalna samouprava opredelila je milion dinara za zamenu oluka na Školskoj radionici koju imamo u okviru našeg objekta. Od grada smo dobili i 200.000 dinara za legalizaciju sale za fizičko vaspitanje koja se nalazi u ulici Braće Tatić. Prostor je u lošem stanju i kako bicsmo ga uredili, moramo prvo da ga ozakonimo. Na sali treba menjati krov koji prokišnjava, ali i sanirati svlačionice. Odobreno je i 150.000 dinara za izradu projektno-tehničke dokumentacije za sanaciju toaleta na tri sprata. Ova investicija procenjena je na 10 miliona dinara. Do kraja godine iz gradske kase dobićemo još 1,5 milion dinara za kupovinu kamiona koji nam služi u nastavi. Postojeći je iz 1994. godine i mora da se zameni – napomenula je Milanka Halilović.

Izradu tehničke dokumentacije za javljače požara i proširenje hidranstke mreže finansiraće nadležni Pokrajinski sekretarijat sa 1,2 miliona dinara, a nadležno Ministarstvo dodelio je 680.000 dinara kupovinu dva veb servera.

20230819_114522

Polaganjem venaca, svečanom sednicom, Liturgijom u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla, otkrivanjem biste Goluba Babića, obilaskom kuće Gavrila Principa, u Bosanskom Grahovu  obeležen je Dan opštine. Prema rečima Uroša Đurana, načelnika Opštine posle 28 godina od povratka prvi put je obeležen Dan opštine, a gost na svečanosti bio je i Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada.

-Bosansko Grahovo je u kantonu deset Bosne i Herecegovine i sada se ovde teško se živi. U toku je više različitih projekata čiji je cilj da se stvore bolji uslovi za život među kojima je rekonstrukcija glavnog vodovodnog sistema, uređenje više ulica, kao i važnih objekata. Puno toga treba uraditi, a malo je mogućnosti da sve to finansiramo sopstvenim sredstvima. Nadam se da će nam pomoći svi naši prijatelji, a ima ih puno. Bez većih investicija i otvaranja novih radnih mesta nema budućnosti. Očekujemo da realizujemo veliku investiciju za našu sredinu, izgradnju hotela. Za to je interes izrazio naš sugrađanin koji se vratio iz Amerike i u toku je privatizacija zemljišta kako bi se dobile sve potrebne dozvole za gradnju.  Smatram da će to pokrenuti razvoj Bosanskog Grahova i mnoge vratiti  u kraj iz kog su potekli – istakao je Uroš Đuran.

Preobraženje se u ovom mestu slavi odavnina, a da 19. avgust bude Dan opštine odlučeno je javnom raspravom. Ovaj crkveni praznik bio je i jedini predlog koji je stigao Opštinskom veću.

-Zajedno, sa našim prijateljima, obeležili smo, za njih, važan dan. Za Kikindu i Kikinđane važno je da nastavimo zajedničku saradnju. Imamo istorijske i kulturne korene i trudićemo se da  ih još više unapredimo. Na koji način možemo da pomognemo razvoju Bosnaskog Grahova bila je tema razgovora sa predstavnicima ove opštine. Prioritet Grahovljana je razvoj i otvaranje novih radnih mesta što će  vratiti mlade u ovu sredinu – dodao je Mladen Bogdan.

Pre rata devedesetih opština Bosansko Grahovo imala je oko 9.000 stanovnika, a danas ih je znatno manje. Tokom leta ima oko 1.500, a zimi hiljadu stanovnika.

 

 

 

Suncana jesen 2

Hor, orkestar, instrumentalni i vokalni solisti, pevačka grupa, dueti, pesnici i folklor Kulturno-umetničkog društva „Sunčana jesen“, predstavili su se svojoj deci, unucima, komšijama, prijateljima, sugrađanima, na koncertu održanom večeras u dvorištu Kurije. Ostvarivanje svojih umetničkih sklonosti i želju za druženjem objedinili su u Gradskom udruženju penzionera kojem KUD pripada.

Publiku su pozdravili predsednik Gradskog udruženja penzionera Milan Periz i protojerej Jovan Silaški.

– Drago mi je da je publika zadovoljna. Mi smo samo hteli da prenesemo poruku da vlasnici trećeg doba ne treba da budu samo to, nego da je potrebno aktivno da se uključe bar u svoje društvo, da ne budu usamljeni. Među svojima se lepše i lakše stari. Mi ni ne kažemo da smo stari, mi kažemo: mladost nam je umnožena – napominje predsednica KUD-a, Radojka Grujić.

KUD „Sunčana jesen“ je u decembru obeležio pola veka postojanja. U horu, folkloru, literarnoj, sportskoj, kreativnoj i solističkoj sekciji aktivno je oko 90 penzionera. Gradsko udruženje postoji od 1945. godine i sada ima 6,5 hiljada članova.

Vesna Kiurski, profesorica matematike u penziji jedna je od mlađih članica.

– Bila sam i u folkloru i u horu, ali sada, zbog problema sa nogom, samo pevam. Jedva čekam da ponovo počnem da odlazim na probe folklora. Posebno volim horsko pevanje, aktivna sam i u horu pri Hramu Svetog Oca Nikolaja. Motiv da se pridružim KUD-u bilo je druženje uz pesmu i igru. Kada ne uspem da dođem na probu, to mi mnogo nedostaje. Svojim vršnjacma koji su skoro postali penzioneri uvek preporučujem da se aktiviraju, pozivam ih da nam se pridruže. Ovo druženje nam je za dušu – kaže Vesna Kiurski.

Koncert je održan pod vođstvom umetničkog rukovodioca Milana Prunića Dume, uz pratnju Vladimira Kovačevića i na veliko zadovoljstvo publike za koju nije bilo dovoljno stolica. A ponosni vlasnici trećeg doba su, posle uspešnog nastupa, nastavili druženje u svom Udruženju.

ŽAK slavio u Beloj Crkvi

Drugo kolo odigrano je na vojvođanskom „Istoku”, a celi plen, kao i u prvom kolu, osvojio je kikindski ŽAK pa ima maksimalni učinak.

„Žuti mravi”, golovima Radivojca, slavili su 2:0 na najudaljenijem gostovanju – u Beloj Crkvi protiv BAK-a, velikoselska Kozara dvaput je vodila, ali na kraju remizirala je 2:2 u Melencima s Rusandom (strelci za Velikoselce bili su Kočiš i B. Bunić), a Sloboda je u Novim Kozarcima poražena 1:3 od Proletera iz Banatskog Karlovca.

Dve dobre prilike i stativu imali u Novokozarčani, a Karlovčani su ih kaznili iz prve opasnosti. Nišović je između dvojice ušao u kazneni prostor Novokozarčana, premišljao se nekoliko trenutaka šta bi, a onda je visoko šutirao i pogodio suprotan ugao. Ubrzo je Sloboda poravnala, Kovačević je iznudio nasjtrožu kaznu i potom s penala bio precizan. U nastavku, Nišović sa još veće udaljenosti i još više iskosa po drugi put prevario je domaćeg golmana Ćirića, a pobedu Proletera overio je rezervista Ilić, iz gužve, bliže kraju.

Četvrti naš klub u ovom rangu, ruskoselska Crvena zvezda dočekaće sutra od 17 sati ekipu Jedinstva iz Vlajkovca.

Benke i Lolić za nove bodove OFK Kikinde

Fudbaleri OFK Kikinde zabeležili su i drugu pobedu u novoj sezoni Srpske lige „Vojvodina”! U drugom kolu savladali su 2:1 u Bečeju istoimeni tim. U uvodu zapretili su Bečejci, a na suprotnoj strani vođstvo OFK Kikindi doneo je Andrej Benke u 11. minutu. Mojsilović je izveo aut, Ivanović je primio loptu i kada je ušao u kazneni prostor odložio ju je u desno. Tamo se sam našao Benke i zabio visoko po sredini gola. Do odmora, Ivanović je mogao duplirati prednost, sve je odlično odradio, ali onda i promašio nemoguće, sa sedam ili osam metara. Još su dvaput Bečejci tukli van okvira gola u za njih obećavajućim situacijama, a Veljko Lolić OFK Kikindi mogao je doneti uverljiviju prednost.

Ipak, mlađani Lolić u 59. minutu duplirao je vođstvo. Benke je utekao odbrani Bečejeca u kontri i zatim uposlio Lolića koji je manirom iskusnog igrača matirao domaćeg čuvara mreže. Kontrolisala je OFK Kikinda u potpunosti događanja na terenu tokom celog drugog poluvremena, a Ivanović je u 78. minutu bio u još jednoj odličnoj prilici. Mogao je i, umesto što je sam pokušao, uposliti Lolića koji bi onda imao zicer. U narednom napadu, Bečej je stigao do penala, zastala je pre toga odbrana naše ekipe pomislivši da je ofsajd, a iz kaznenog udarca siguran je bio Tomić, ali u napetom finišu, ipak, pobeda OFK Kikinde nije bila ugrožena.

OFK Kikinda: Oparnica, Beljić, Benke, Mirkov, Ivanović, Mojsilović, Kecman (Đukić), Rafael (Šević), Barbul (Jarić), Lolić (Molnar), Radovanović (Popeskov).  

368557137_837014684677721_2482026608004970900_n

U vrelom letnjem danu osvežavajuća limunada prija i okrepljuje, a ukoliko je kupite od jedanaestogodišnjih sugrađana, blizanaca Lene i Filipa, učinićete dobro delo i pomoći u prikupljanju novca za lečenje dvogodišnjeg Damjana Petrova. Lena i Filip limunadu prodaju na improvizovanoj tezgi kod dečijeg igrališta na gradskom trgu.

Kada su došli na ideju da organizuju ovu akciju i da prihod ide u dobrotvorne svrhe, mama Danijela zdušno je podržala njihov plemeniti gest.

– Majka malog Damjana Petrova je moja školska drugarica. Za njegovo lečenje potrebna su velika sredstva. Kada su mi deca rekla da žele da prave i prodaju limunadu i da zarađeni novac daju u humanitarne svrhe, odlučili smo da to bude za Damjanovo lečenje. Limunada je sveže ceđena, oni je donose, uvek je hladna i prija- kaže majka Danijela, glavni pomagač u ovoj Leninoj i Filipovoj humanoj priči.

Cena limunade je simboličnih 50 dinara, a prve reakcije sugrađana su veoma pozitivne. Pohvaljuju human gest i ukusnu limunadu.

Posle kratkog dnevnog predaha, Lena i Filip nudiće sugrađanima osvežavajući napitak danas ponovo od 17 sati, a ova akcija za Damjana Petrova biće nastavljena i narednih dana.

Prošetajte do trga, okrepite se limunadom i budite humani.

Podsetimo, sugrađanin Damjan Petrov (2) prilikom porođaja je ostao bez kiseonika što je dovelo do neuroloških oštećenja.  Sredstva su potrebna za brojne medicinske tretmane: fizikalne terapije, logopedske i defektološke tretmane, specijalističke preglede, MRI dijagnostiku kao i za ortopedstva pomagala.

 

IMG-cd684342e0c146e5154ce47ecf6fcf20-V

Predstavnici udruženja likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela danas i sutra domaćini su sedmoj  Likovnoj koloniji „Kerkez Dušan – Džev“. Ove godine učestvuje 18 slikara iz  Subotice, Noog Sada, Beograda, Zrenjanina i Kikinde, a među njima je i Šandor Kerekeš, bard subotičkog slikarstva.

-Vrlo je prijatno raditi u Banatskom Velikom Selu, u okruženju jezera „Laguna“. Imam dva razloga što sam već peti put učesnik ove kolonije. Dževa sam poznavao, obojica smo bili studenti novosadske Akademije. Bio je veliki slikar i dobar prijatelj. Druženje sa njim bilo je nezaboravno i uspomena koju imam na njega dovodi me svake godine na koloniju koja se organizuje u njegovu čast – rekao je Šandor Kerekeš.

Ove godine tema je slobodna, a ranijih  je bila arhitektura Banatskog Velikog Sela, u kojoj se prepliću uticaji različitih nacija, koje su i stvarale ovo mesto, napomenuo je Marko Đaković, predsednik udruženja.

– -Ovog puta prepustili smo slikarima da sami odluče šta će slikati. Očekujemo kvalitetne radove jer su veći deo učesnika naši stalni gosti na koloniji. Milan Stašović, akademski slikar naslikaće restoran „Krajina“ u centru selu koji je izgoreo pre nekog vremena. Želimo da ostan trag kako je izgledao nekad – dodao je Đaković.

Po završetku kolonije nastali radovi biće izloženi u Banatskom Velikom Selu, a u oktobru će izložba biti oganizovana u Galeriji Kulturnog centra, kao i u Novom Sadu. U fundusu udruženja ima više od 70 radova, a očekivanja članova su da će se pronaći adekvatan prostor u selu za Galeriju kako bi oni bili izloženi i dostupni široj javnosti.

Ko je bio Džev?

Dušan Kerkez Džev sedmadesetih godina bio je začetnik kulturnih događaja u Banatskom Velikom Selu. Upisao je likovnu akademiju u Novom Sadu, ali ga je rana smrt sprečila da postane prvi akademski slikar u ovom mestu.

djura skola 1

U toku su poslednje pripreme za novu nastavnu godinu u Osnovnoj školi „Đura Jakšić“. Ulaganja u ovu ustanovu su konstantna, a sve u cilju boljih uslova rada i obrazovanja.

-Škola je dobila sredstva od Ministarstva pravde, a po osnovu oportuniteta, u iznosu od 2,2 miliona dinara. Novac je utrošen na sanaciju toaleta na poslednjem spratu – saznajemo od direktorice Biljane Šimon.

I lokalna samouprava izdvojila je novac za uređenje škole. Ugrađena su nova vrata u prizemlju u učionicama u kojima će biti prvaci i učenici nižih razreda.

-Grad Kikinda opredelio je milion dinara. Pored zamene vrata, kupljeni su ormarići i đački stolovi za naše prvake, a hoblovan je i parket u tri učionice koji je bio u lošem stanju. Lokalna samouprava je naš najbolji partner i svake godine izdvoji sredstva kako bi naši učenici, ali i zaposleni, imali bolje uslove za rad – rekla je naša sagovornica.

U ovoj školi ima 408 đaka, od kojih je 43 učenika koji će prvi put sesti u školske klupe.