Најновије

Tijana Katic

Dodela književne nagrade „Đura Đukanov“ ovogodišnjem laureatu, beogradskoj spisateljici Tijani Katić, biće upriličena u Narodnoj biblioteci u petak, 19. januara, na rođendan ovog značajnog banatskog pisca.

Tijana Katić je osamnaesta dobitnica priznanja koje se dodeljuje kao podsticaj mladim piscima i žanru kratke priče, u organizaciji Biblioteke i uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

Žiri u sastavu Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić nagradio je Katićevu za rukopis zbirke priča „Hod po ivici kruga“, uz obrazloženje da priče „nude sagledavanje i promišljanje jugoslovenske i srpske kulture i društva iz perspektive mlađe generacije, kroz razmatranja nasleđenog i potrage za sopstvenim mestom, kako u široj zajednici, tako i u sopstvenom mikrokosmosu“.

Takođe su pohvaljeni rukopisi „Pukotine“ Bojane Tatić i „Led i mašna“ Zorice Jošić, koji su ušli u uži krug ovog izbora.

Svečanost dodele Nagrade počinje u 18 sati.

Časni krst Jezero

Plivanje za Časni krst na Bogojavljenje, 19. januara,  dan kada se Isus Hrist krstio u reci Jordan, organizuje se i ove godine na Starom jezeru u Kikindi i u Novim Kozarcima na jezeru „Strelište“. U organizaciji MZ Novi Kozarci, Pravoslavne crkvene opštine i udruženja građana, Kozarčani će 11. put organizovati plivanje za Časni krst.

U Novim Kozarcima plivanje će tradicionalno biti organizovano u 11 časova. Prijavljivanje, na broj telefona 064/44-63-731, traje do četvrtka, 18. januara. Lekarski pregled za sve učesnike je obavezan.

U Kikindi se pliva jubilarni, 10. put, a  organizatori su  Ronilački klub „Orka“ i Srpska pravoslavna crkva. Stojan Bogosavljev iz “Orke” napominje da se očekuje dosta zainteresovanih, a broj telefona za prijavljivanje je 063/384-792. Dogaj je na Starom jezeru i počinje u podne. Iako je zvanično završeno 15. januara, uvek ima onih koji se odluče u poslednjim danima da plivaju tako da će njima biti omogućeno da plivaju, ukoliko prođu lekarski pregled.

Na Bogojavljenje se osvećuje voda za koju se veruje da je lekovita i čudotvorna. Čuva se kao čudotvorna sveta dragocenost jer štiti od nečistih sila. Nikada se ne kvari. Pije se tokom cele godine radi isceljenja i zaštite od svih bolesti, očišćenja od zlih strasti i radi oproštaja grehova, očišćenja duše i tela.

418660796_3568274756755044_5261730751678613765_n

Projekat „Ledeno jezero” prevazišao je sva naša očekivanja, kaže za KIKINDSKI direktor Sportskog centra „Jezero” Dejan Pudar potpkrepljujući takvu ocenu brojkama.

– Klizalište je posetilo preko 7000 ljudi za mesec dana. Očekivali smo da će ovaj projekat izazvati pozitivne reakcije i da će biti dobro posećeno, ali ovo što se dešavalo tokom kikindskog bajkovitog „Ledenog jezera” prevazišlo je sva naša očekivanja. Jedini negativan komentar je bio da bi klizalište trebalo da bude veće, što jasno znači da je „Ledeno Jezero” postiglo ono što nam je i bio cilj, a to je zadovoljstvo svih korisnika i osmesi naših najmlađih sugrađana- iskren je Pudar.

Najavljuje da naredne zime planiraju mnogo više sadržaja, ali i prostraniju ledenu površinu.

– Osim sugrađana, na klizanje su dolazili meštani okolnih sela, kao i gosti iz Sente, Ade, Novog Bečeja, Srpske Crnje, Čoke, Zrenjanina… Tokom novogodišnjih praznika smo ugostili i ljude iz našeg grada koji žive i rade u inostranstvu. Njihovi komentari takođe su pozitivni. Sve to potvrđuje da je  Kikindi nedostajao jedan ovakav sadržaj, kako naša deca ne bi morala da idu u druge gradove na klizanje i kako bi se oplamenila zimska turistička ponuda Grada. Bila je ovo prava „Zimska bajka” u Kikindi- zaključuje naš sagovornik.

Klizalište je radilo svakog radnog dana od 16 do 21, a vikendom od 16 do 22 časa, od 9. decembra do 15. januara.

Sezona je protekla u najboljem redu, nije bilo ni jedne povrede na klizalištu,  niti je bilo potrebe da interveniše spasilačka služba.

– Želim da se zahvalim  koleginicama i kolegama iz SC „Jezero”. Njihov posvećen rad doprineo je da prvu klizališnu sezonu okončamo na naše zajedničko zadovoljstvo. Bez njih to ne bi bilo moguće- dodaje Pudar.

                                                                                                  

418908008_1153816182691740_3788057623886280347_n

U galeriji „Tera” sutra, 17. januara, u 19 sati biće otvorena izložba ,,Balkanske priče” autorke Katarine Popović.

Katarina Popović  je diplomirala na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, na smeru konzervacija i restauracija slika i umetničkih dela na papiru. Deo studija provodi na Akademiji likovnih umetnosti “Jan Matejko” u Krakovu. Njen master rad je fokusiran na tehnike prenosa zidnih slika na primerima iz Poljske. Trenutno završava doktorske studije iz oblasti Multimedijalne umetnosti na Fakultetu savremenih umetnosti u Beogradu, istovremeno se baveći umetničkom keramikom u svom ateljeu u staroj zgradi Jugošpeda, kao deo firme Polyhedra.

Aktivno učestvuje u različitim omladinskim razmenama u okviru Erazmus programa u Holandiji, Italiji, Sloveniji, Danskoj i Poljskoj. Takođe prisustvuje na umetničkim rezidencijama, stručnim konferencijama i izložbama kako u zemlji tako i širom Evrope.

417253200_1808222559630600_4893664597774197071_n

Danas je počela podela poziva za upis đaka prvaka po teritorijalnoj pripadnosti osnovnim školama, a roditelji će pozive dobijati preko predškolske ustanove. Od 1. do 15. februara moći će da dođu u školu koja je određena prema usvojenoj skupštinskoj odluci, da podnesu sve potrebne podatke za upis i tada će se dogovoriti testiranje i sve ostalo što je potrebno za upis.

Nova odluka o rejonizaciji škola doneće više benefita, ukazuje članica Gradskog veća za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

– Odluka o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada Kikinde doneta je prošlog meseca na sednici gradske skupštine radi ravnomernije raspodele đaka. U lokalnoj samoupravi zaključili smo da će to biti pozitivna promena, želeli smo fer pristup što se tiče škola, đaka i lokalne zajednice. Jedan od benefita je to što će neke škole biti rasterećenije, a prvaci ravnomernije raspoređeni po školama- istakla je Mickovski.

Ideja je bila da postavimo fer uslove, dobijemo ujednačen broj đaka po odeljenjima, kvalitetnije uslove za rad nastavnika i sprečimo veštačko stvaranje tehnoloških viškova u školama, ocenjuje Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

– Moram da istaknem da su sve škole u gradu od Ministarstva prosvete ocenjene najvišim ocenama. Formirana je komisija na nivou grada, imenovana od strane gradonačelnika, sastavljena od direktora gradskih osnovnih škola, tu su predstavnici struke, predstavnik interresorne komisije, pedagog, pravnik i predstavnik lokalne samouprave. Imali smo niz sastanaka nakon kojih smo dali predlog skupštini sa rasporedom ulica. Pratićemo situaciju na terenu i prema njoj korigovati odluku. Nastojaćemo da i u narednom periodu učenicima bude što bliže škola i da imamo što ravnomerniji raspored đaka po školama- napominje Farkaš.

U slučaju da se đak upisuje u drugu školu od one koja je određena predmetnom odlukom, roditelj se obraća toj školi do 1. februara. Željenoj školi napisaće molbu koja će biti prosleđena komisiji za upis prvaka.

– Sve opravdane razloge ćemo uvažiti i gledati da roditeljima i učenicima izađemo u susret- dodao je Farkaš.

Gradske osnovne škole u školskoj 2024/25 godini upisaće 322 prvaka što je četrdesetak više nego prošle godine. Raspored područja prema školama možete pogledati ovde.

 

 

saobracajna

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodila se jedna saobraćajna nezgode u kojoj je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 30.000 dinara. Saobraćajna nezgoda dogodila se zbog radnje vozilom .

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, podneti su zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka protiv 20 učesnika u saobraćaju i izdato je 105 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 11 vozača, od kojih su četiri osobe  zadržane u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu  odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance. Takođe, otkriveno je 18 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 52 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 45 ostalih prekršaja.

lukac

Strateški razmišljamo o budućnosti grada, a ulaganjem u svim segmentima želimo da učinimo Kikindu kvalitetnijim, modernijim i lepšim mestom za život i rad, u čemu imamo snažnu podršku Republike i Pokrajine, kaže gradonačelnik Lukač

Mnogo je povoda za prvi ovogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem. Sa kakvim planovima, ambicijama i željama se ušlo u Novu 2024. godinu? Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih?

Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška Pokrajine i Republike? Da li ćemo u ovoj godini dobiti higijenski ispravnu pijaću vodu i prvi ritejl park? O svim ovim temama, gradonačelnik je govorio za gradski informativni nedeljnik KOMUNA.

Kada se osvrnete na 2023. godinu, šta je generalna ocena proteklih dešavanja i rezultata?

– Iza nas je vrlo izazovna i turbulentna godina, ponosan sam na sve što smo uspeli da uradimo kao tim koji vodi grad, a uz ogromnu podršku republičke Vlade i konstantnu pomoć i razumevanje Pokrajinske vlade. Uz svesrdnu podršku svih naših predstavnika u Republici i Pokrajini uspeli smo da prevaziđemo izazove koje smo imali u toku 2023. godine. Tu mislim na blokadu računa grada i značajne projekte koje realizujemo- neke od njih uspešno privodimo kraju- od fabrike vode i zamene vodovodnih cevi, atmosferske kanalizacije, rekonstrukcije bolnice gde se završava prva faza, potom rekonstrukciju putne infrastrukture od Kikinde ka Ruskom Selu i ka Bašaidu gde se gradi kružni tok. To su veliki projekti koje ne možemo sami da realizujemo. Brza saobraćajnica Sombor- Kikinda je od strateškog značaja, to je nacionalni projekat za koji možda i nismo svesni koliko će nam benefita doneti. Podići će naše investicione potencijale, učiniti da Kikinda postane tranzit. „Osmeh Vojvodine” značajno će uticati i na cilj kojem težimo- a to je ostanak i povratak ljudi u Kikindu. Na nama je da u narednom periodu pripremimo sve što je potrebno kako bi radovi otpočeli i od Kikinde ka Somboru.

Ranije je najavljeno da će na proleće ove godine početi sa radom postrojenje za preradu pijaće vode? Kako se razvija taj projekat?

– Konačno, posle više decenija dobićemo kvalitet vode kakav građani i zaslužuju. Fabrika vode je pri kraju. Konkretno, krenuće testiranje postrojenja, u martu i aprilu biće puštena voda u vodovodne cevi gde će se obaviti testiranje kroz vodovodnu mrežu. Inženjeri i kompletan stručni tim testiraće kvalitet vode u cilju finog podešavanja parametara i u aprilu treba da dobijemo željeni kvalitet vode. U maju, izvođač radova zajedno sa konsultantima za tehnologiju, treba Gradu da preda na upravljanje postrojenje. Predstoji nam i nastavak rekonstrukcije vodovodne mreže kako u gradu, tako i u selima.

Iz pokrajinske kase je obezbeđeno finansiranje izgradnje prva četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima. Kada će početi radovi?

– Pred kraj prošle godine završena je javna nabavka za izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu. U toku je uvođenje izvođača u posao i u ovoj godini počeće izgradnja tih mini postrojenja. Nastavljamo dalje, da završimo projekte za ostalih pet sela i da u ovoj godini apliciramo  za izgradnju preostalih postrojenja kako bismo u naredne dve, tri godine na celoj teritoriji Grada Kikinde imali zdravu pijaću vodu.

Čitaoci nam često šalju pitanja o budućem ritejl parku. Hoće li se obistiniti najava da bude otvoren u ovoj godini?

– Bilo je više zainteresovanih investitora za izgradnju ritejl parka u Mikronaselju. Potpisali smo ugovor i uređenje na delu placa je počelo. Malo se kasnilo zbog određenih procedura. U februaru će početi intenzivno izgradnja. Ritejl park će tokom godine biti završen. Taj deo grada biće uređen, a značajno je i to što će između 50 i 100 sugrađana dobiti posao. Planiramo i da ulicu Mihajla Pupina, zajedno sa investitorom uredimo. Novi sadržaji  doprineće i boljem kvalitetu života.

Ima li još investitora zainteresovanih da posluju u našem gradu?

– Nama jeste cilj da u narednom periodu pronađemo kvalitetne, pouzdane i odgovorne investitore koji nude možda i plaćenije poslove, u čemu nam takođe treba pomoć naših predstavnika u republici i pokrajini, kao i republičke i pokrajinske Vlade. Želimo da uposlimo što veći broj sugrađana, i pokušamo da neke vratimo da rade i žive ovde. Imamo  investitore koji su zainteresovani za izgradnju u Mikronaselju. Na uglu Svetosavske i Partizanske, kupljeno je nekoliko parcela kako bi jedan investitor proširio svoj prodajni lanac. Nastojaćemo i da privučemo ulagače za stanogradnju. Takođe, promociji grada doprinose i dešavanja u oblasti kulture i turizma. Broj noćenja u prošloj godini porastao je u odnosu na 2022. godinu za nekoliko hiljada. Posetioci koji dođu da se upoznaju sa lepotama našeg grada, rado se i vraćaju ovde. Kako je Hotel „Narvik” pretvoren u ruinu, tražimo investitore za izgradnju novog hotela jer nas sadašnji smeštajni kapaciteti ograničavaju da određene manifestacije organizujemo na višem nivou, a to i kao sedište okruga zaslužujemo.

Svedoci smo da su kapaciteti vrtića u Kikindi postali tesni. Kako ćete rešiti to pitanje?

– Po postojećim pravilnicima, nema dovoljno mesta da svi zainteresovani roditelji upišu decu, pa ćemo razmotriti izgradnju novog ili dogradnju postojećeg vrtića. Definisaćemo lokaciju i izraditi projekat, a potom konkurisati za sufinansiranje kako bismo omogućili da se sva deca upišu u vrtiće. Povećava se broj novorođene dece, što nas raduje. Nastavljamo ulaganja u vrtiće u gradu i selima, kao i u školske objekte. Nakon što smo od pokrajine dobili 150 miliona dinara za rekonstrukciju škole „Feješ Klara”, u narednom periodu sledi priprema dokumentacije za rekonstrukcije zgrade Gimnazije. Intenzivno ćemo nastojati da sa državom i pokrajinom obezbedimo potrebna sredstva.

Šta su još prioriteti po pitanju infrastrukturnih ulaganja?

– To je naredna faza rekonstrukcije bolnice, izgradnja fekalne kanalizacije u naseljima Strelište i Železnički novi red, potom radovi na atmosferskoj kanalizaciji u slivu Moravske ulice za šta je deo novca opredeljen iz pokrajine, a deo iz gradskog budžeta. Kako je i najavljeno, Dispanzer za žene dobiće adekvatan prostor, a uslediće i izgradnja novog Centra za socijalni rad. Kada je reč o putnoj infrastrukturi u gradu i selima, urađeno je na desetine ulica, a mnogo je još preostalo. Planski je da, zajedno sa građanima i Savetima mesnih zajednica, odredimo prioritete. Za velike saobraćajnice apliciraćemo za sufinansiranje. U svakom selu želimo da podignemo kvalitet života, počev od komunalne infrastrukture pa do ulaganja u sport, KUD-ove, domove kulture, škole, vrtiće, igrališta, parkove, stadione…

I ova godina je izborna, u maju ili junu slede lokalni izbori u Kikindi. Šta će biti vaša poruka građanima?

– Hvala građanima na podršci na prethodnim izborima u Republici i Pokrajini. Pokazali su da politika Aleksandra Vučića i SNS uživa podršku i da su sugrađani prepoznali borbu za bolju sutrašnjicu. Pokazatelj toga su i rad i rezultati u Kikindi u proteklih 11 godina, te sam siguran da će kontinuitet napretka biti prepoznat kako bismo završili kapitalne projekte, i realizovali brojne druge koji će unaprediti kvalitet života sugrađana.

Za razliku od nekih političara koje funkcija neretko udalji od tzv običnog naroda, vi ste u stalnom kontaktu sa sugrađanima. Zbog čega vam se najčešće obraćaju?

– Važna nam je dobra komunikacija sa sugrađanima u kojoj čujemo brojne sugestije, predloge, zamerke i kritike. To nam je i putokaz da preusmeravamo prioritete. Ponosan sam na to jer moj tim i ja konstantno osluškujemo potrebe, probleme, želje i usmeravamo našu strategiju i program.

ZA OSTANAK I POVRATAK SUGRAĐANA

Za pet do deset godina, Kikinda će izgledati drugačije, lepše, modernije, ali uz našu obavezu i posvećenost da čuvamo istoriju, arhitekturu, multikulturalnost, istakao je Lukač.

– Sa fabrikom vode dobićemo bolji kvalitet života, sa brzom saobraćajnicom nove investicije, sa rekonstrukcijom bolnice viši nivo zdravstvenih usluga, sa ritejl parkom nove sadržaje. Strateški gledamo šta je to sve što je potrebno za ostanak i za povratak ljudi u Kikindu i da  investitori dolaze da otvaraju nove pogone i nove sadržaje za građane, ne samo Kikinde, već za ceo ovaj region. Nastavljamo ulaganja u sport, kulturu, podršku mladima. Svake godine Grad daje nekoliko stotina stipendija. Nastojimo i da domaćim preduzetnicima izađemo u susret kako bi zaposlili što više sugrađana. Kada imate dobre saradnike i kvalitetne ideje pretočene u projekte, uz podršku politike predsednika Vučića, odnosno republike i pokrajine, siguran sam da ćemo viziju Kikinde kao modernijeg, lepšeg i boljeg grada za život, za koju se borimo, i ostvariti- ističe gradonačelnik.

 

 

Bebe paketi Egon i Danilo

Kikinda je prošle godine postala bogatija za 422 bebe. To je 72 novorođenčeta manje u odnosu na 2022. godinu, saznajemo u Matičarskoj službi u Kikindi.

-Od ukupnog broja rođenih bilo je 199 devojčica i 223 dečaka. Najviše beba rođeno je u avgustu, 45. Najveći broj žena koje se porode u kikindskoj Bolnici imaju prebivalište na teritoriji grada Kikinde, ali ima ih i iz Novog Miloševa, Srpske Crnje, Tobe – kaže Marina Isaković, zamenik matičara.

U 2022. godini najpopularnija muška imena bila su Mihajlo i Luka, a tu su i Uroš i Jovan. Od ženskih imena najčešće je bilo Anđela i Mila, a prate ih Sofija i Teodora. Pojedini roditelji odlučili su se za retka imena.

– Od retkih, nesvakidašnjih imena izdvojila bih Arija, Aleksija, Jakov, Despot, Leon i Tesa. Kada nam stigne prijava rođenja iz Bolnice ukoliko su roditelji u braku, izvod šaljemo na kućnu adresu majke, a ukoliko nisu u bračnoj zajednici potrebno je da otac u Matičarskoj službi prizna  dete i izvod dobija u roku od pola sata – dodaje naša sagovornica.

Prema statistici, najviše venčanja bilo je u septembru 16, a najmanje u januaru.

-Bilo je 179  sklopljenih brakova. To je za 28 venčanja manje nego pretprošle  godine. Najviše venčanja bilo je u Kikindi, potom slede Rusko Selo i Mokrin – istakla je Marina Isaković.

U 2023. godini preminule su 822 osobe što je u odnosu na 2022. manje za 120 osoba Najviše ih je umrlo u Kikindi, Mokrinu i Ruskom Selu. Najviše sugrađana izgubili smo u januaru 174.

 

eda99b78-ef2c-4700-b37c-fcbbf23d0927

Projekat ,,Podsticajno roditeljstvo kroz igru”, odnosno ,,Razigrano roditeljstvo”, počeo je da se realizaciju 2022.godine u 29 lokalnih samouprava ,među kojima je bila i PU ,,Dragoljub Udicki”, Centar za socijalni rad i Dom zdravlja,odnosno Savetovalište za bebe i decu. Kao primer dobre prakse Kikinda je bila domaćin stručnog skupa, akreditovanog od strane Ministarstva prosvete, pod nazivom „Razigrano roditeljstvo – okvir za planiranje saradnje sa porodicom“.

-Cilj skupa je da zajedno vidimo šta smo u proteklih četiri godine uradili, a tiče se programa. Razgovarali smo o vodiču „Razigrano roditeljstvo“ profesorke Ivane Mihić koji je za nas praktičare bio vodilja. Novim znanjima i veštinama na nama je da učinimo sve da još od jaslica pomognemo roditeljima i da ojačamo njihove kompetencije da bi se što kvalitetnije, u slobodno vremenu, igrali sa svojom decom. Čuli smo primere dobre prakse u radu i potrudićemo se da ih što više vaspitača implementira u svom radu – istakla je Jadranka Spasić, predsednica Saveza udruženja medicinskih sestara predškolskih ustanova Srbije.

U kikindskoj Predškolskoj ustanovi 20 vaspitača, dva stručna saradnika, na čelu sa direktoricom Kristinom Drljić,  od novembra 2022. godine učestvuju u projektima i obukama na mentorskim susretima i radionicama koje su realizovane od strane koordinatora projekta. Prvi su u Banatu koji su uveli nove osnove programa.

-Drago nam je što smo ugostili stotinu vaspitača sa zajedničkim ciljem da praktičari razmene iskustva i šire znanja. Prvi dan je početka drugog polugodišta i mi smo ga započeli na najbolji mogući način. Zajednička igra roditelja i deteta, kao temelj učenja i razvoja dece na ranom uzrastu, učešće dece u rutinama porodičnog okruženja, prepoznavanje, praćenje neverbalnih signala sasvim malih beba, pružanje podrške deci u ovladavanju veštinama tokom razvojnih perioda svakog deteta, odgovaranje na inicijativu dece od strane roditelja, su ono što obuhvata projekat ,,Razigrano roditeljstvo”. Kontinuiran, višemesečni rad kroz obuke, rezultirao pružanju podrške roditeljima u svojoj najodgovornijoj ulozi, roditeljstvu, ličnim i profesionalnim usavršavanju sada već edukovanim praktičarima u našoj ustanovi, jačanju saradnje vrtića i porodice – napomenula je Kristina Drljić.

Skupu su prisustvovali vaspitači iz Vojvodine, Zemuna, Kragujevca, Petrovca na Mlavi i Makedonije, tako da je  koji su predstavili svoja dobra iskustva.

Najviša priznanja za ostvarene rezultate

Proteklih godina puno se ulagalo u projekat „Razigrano roditeljstvo“. Pilot program je u vrtiću „Kolibri“, a predškolska ustanova u Kikindi prepoznata je kao neko ko može na pravi način da ga usvoji. Za svoj rad nagrađena je i zlatni medaljama i priznanjima od strane stručne javnosti na Međunarodnom sajmu obrazovanja.

fabrika vode obilazak

Fabriku vode posetili su gradonačelnik Nikola Lukač, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i član Gradskog veća Nebojša Jovanov. Sa stručnjacima iz JP „Kikinda“ obišli su izgrađen objekat i upoznali se sa budućom tehnologijom prerade pijaće vode. Objekt je izgrađen, tehnologija je implementirana i postrojenje za preradu pijaće vode stiglo je do faze probnog rada.

Kako je ovom prilikom istaknuto završeno je predispitivanje tokom kog je izvođač radova pregledao sve merno regulacione linije koje su postavljene. Stručnjaci firme „Setek Inženjeringa“ iz Beograda koja je nadzor ispred KFV banke i stručni nadzor AG Institut iz Novog Sada dolaziće svakog utorka i proveravati deo po deo čitavog postrojenja. Krajem februara počinje faktičko ispitivanje koje podrazumeva punjenje rezervoara sirovom vodom što će takođe pratiti oba nadzorna organa.

Tehnologija kojom će se prečišćavati voda počeće da se dokazuje u narednom, probnom, periodu i tada će se ustanoviti tačan protok i pritisak. Prečistači će regulisati boju u vodi koja je žuta zbog prirodnih organskih materija, kao i količine arsena, ugljen dioksida, bora, natrijuma i metana. Najveći izazov biće prirodne organske materije jer Kikinda nema reku i voda dolazi iz basena ispod grada. Postojaće četiri tačke uzorkovanja vode i to na ulazu u postrojenje, nakon što prođe kroz filter, nakon izlaza i dodatnog hlorisanja. Voda će se nakon prečišćavanja ispitivati laboratorijski i to će raditi kikindski Zavod za javno zdravlje, laboratorija u okviru Javnog preduzeća i eksterne laboratorije. Kada voda bude imala kvalitet, odnosno parametre propisane Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti pijaće vode, pušta se u mrežu. Tada je ispoštovati i kvantitet odnosno količinu neophodne za potrebe građana, a procene su da jedan građanin u proseku troši pet kubika vode mesečno.

Gradonačelnik Lukač rekao je da je zadovoljan dinamikom radova i dodao da je siguran da će sugrađani kvalitetnu pijaću vodu imati u roku kada je to i planirano.

Lokalna samouprava finansira zamenu vodovodne mreže i u najvećem delu ona je završena, a u martu će se uraditi i preostali deo. Pošto ovi radovi budu gotovi potrebna je sanitarna saglasnost i kada nadležni u Pokrajini kažu da voda ima sve parametre tada može da se pusti u mrežu i da je građani koriste. Očekivanja su da će to biti početkom aprila. U tom slučaju tokom maja fabrika vode biće predata JP „Kikinda“ na upravljanje.

U fabriku vode uloženo je 11,5 miliona evra, a sredstva su obezbedili KFV banka, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Kapacitet dovoljan

Maksimalni kapacitet fabrike je 150 litara u sekundi što je više nego dovoljno za broj stanovnika. Postoji deset vodozahvata i izbušena su još dva koja treba da se opreme u ovoj godini. U zgradi su izgrađena dva rezervoara ukupnog kapaciteta 3.500 metara kubnih koji su rezerva u slučaju da grad ostane bez struje, građani neće ostati bez vode.