Најновије

turizam
Nakon pisanja medija o postojanju preprodaje turističkih vaučera za odmor u Srbiji, Ministarstvo turizma i omladine raspisalo je javnu nabavku za izradu dizajna i štampanje turističkih vaučera sa vodenim žigom i zaštitom od falsifikovanja u cilju da se smanji mogućnost zloupotreba, piše Kurir.

Zbog toga će ubuduće na vaučerima, između ostalog biti navedena novčana vrednost, serijski broj vaučera – bar kod, i krajnji rok korišćenja vaučera. Pored toga, pisaće naziv ugostiteljskog objekta, kao i jedinstveni identifikator prijave, podaci korisnika vaučera, kao i izjava korisnika vaučera o korišćenju usluge smeštaja.

– Vaučeri koje štampa Zavod za izradu novčanica su personalizovani, dakle sa ličnim podacima o korisniku vaučera i podacima o ugostiteljskom objektu u kome se mogu iskoristiti. Kao takvi, imaju visok nivo zaštite, a svaki eventualni falsifikat, nesporno upućuje na izvršenje krivičnog dela – kažu iz ministarstva.

Iz turističke inspekcije dodaju da kazne za građane za ovakve prekršaje idu i do 350.000 dinara, a za pravna lica i do 800.000.

SLIKA 2 (2)

Gost podkasta Kikindskog portala je Novak Despotović, mladi i talentovani Kikinđanin, učenik trećeg razreda Matematičke gimnazije u Beogradu, osvajač zlatne medalje iz matematike na nedavno održanoj Žautikovskoj olimpijadi u Kazahstanu. 

Kakvi su utisci posle prestižne olimpijade, kako se priprema za takmičenja, kako je biti đak mentorskog odeljenja Matematičke gimnazije u Beogradu koji upisuju najbolji od najboljih?

Šta su planovi mladog matematičara koji je bio đak generacije OŠ „Vuk Karadžić”, ali itekako zna da se ne uči za ocenu, već znanje- pogledajte u našem podkastu koji emitujemo u ponedeljak i biće vam dostupan na kikindski.rs kao i na jutjub kanalu našeg portala.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

baby-2416718_1920 (1)

Zaštitnik građana Zoran Pašalić pozvao je sve žene, koje su se, tokom poslednjih šest meseci suočile sa neadekvatnim lekarskim pristupom tokom porođaja, da se obrate toj instituciji kako bi se utvrdila odgovornost u pogledu nesavesnog postupanja prema porodiljama u ginekološko-akušerskim zdravstvenim ustanovama, bilo da je reč o verbalnom nasilju ili medicinskom nemaru.

“Dok se država bori za svako dete, jer kao društvo starimo, postoje i oni koji, umesto da budu nosioci te podrške i iskrene brige za život buduće majke i njenog deteta, čine da se porođaj pre doživljava kao neprijatno iskustvo nego kao prirodan čin i jedan od najradosnijih trenutaka u životu žene. Tome se mora stati na put, jer zbog pojedinačnih slučajeva svi plaćaju cenu, i pacijenti i medicinska struka”, rekao je Pašalić.

On je podsetio da je pravo na zdravlje u korpusu osnovnih ljudskih prava, ali da praksa neretko pokazuje suprotno.

Zato je, kako je naveo, potrebno uspostaviti mehanizme koji bi građanima ukazali na prava koja imaju, kao i kome mogu da se obrate ukoliko smatraju da predviđena lekarska usluga predstavlja njihovo kršenje ili ugrožava njihovo zdravlje.

(Izvor: RTV)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U Narodnom pozorištu, u igrajućim terminima sledećeg meseca, publika će imati priliku da gleda sedam domaćih i jednu gostujuću predstavu.

Komad na maloj sceni, „Pa se vidimo u snu“, u režiji Nikole Zavišića, na repertoaru je u petak, 2. februara.

„Smrt čoveka na Balkanu“, komedija mentaliteta koju potpisuje Miroslav Momčilović, takođe na maloj sceni, igraće se u utorak, 6. februara.

U petak, 9, publika će imati priliku da gleda satiričnu komediju „Siroti mali hrčki“ u režiji Marka Đurića. Igraju: Dragan Ostojić, Branislav Knežević, Nikola Joksimović, Branislav Čubrilo Rus i Mihailo Laptošević.

Najnovija predstava kikindskog teatra, „Džepovi puni kamenja“, sa Nikolom Joksimovićem i Vladimirom Maksimovićem, na velikoj sceni na repertoaru je u utorak, 13. februara.

Klasična Sterijino delo, komedija „Laža i paralaža“ na repertoaru je u utorak, 20-og.

Naredni termin, petak 23. februar, donosi nostalgičnu ljubavnu komediju, „Ljubavno pismo“ koju je režirao Dragan Ostojića, a igraju: Branislav Knežević, Mihajlo Laptošević, Gordana Rauški, Ružica Nedin, Vladimir Maksimović, Anđela Kiković, Jovana Berić i Branislav Čubrilo Rus.

U poslednjem februarskom terminu gostuje Narodno pozorište „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina sa komadom Aleksandra Popovića, „Ljubinko i Desanka“, u režiji Milana Neškovića. U predstavi igraju: Milan Kolak, Sara Simović, Ivan Đorđević i Jovan Torački.

Do kraja januara, na repertoaru su još predstave: „Oblaci“ (utorak, 23.), „Ljubavno pismo” (petak, 26.) i „Kovači“ (utorak, 30. januar).

Sve predstave počinju u 20 sati.

„Komuna“ u saradnji sa Pozorištem, za svaku predstavu nagrađuje svoje čitaoce besplatnim ulaznicama. Dobitnici ih mogu preuzeti na biletarnici, na dan igranja, od 18 sati.

fenix 2

Kikindskoj publici već dobro poznat bend „Feniks“, a čine ga veoma mladi muzičari koji odlučno gaze rokerskim stopama svojih idola, inicirao je humanitarni događaj na kojem će se skupljati prilog za lečenje našeg malog sugrađanina.

– Čuli smo za tog dečaka i rešili smo da napravimo humanitarni koncert, da mu pomognemo koliko možemo. Pripremili smo dvadesetak pesama čije poruke, takođe, sadrže podršku ovom detetu – kaže Vasilije Čolak, solo-gitarista i vokal „Feniksa“.

Pored Vasilija, učenika Tehničke škole, bend čine i, takođe srednjoškolac, Dragan Veličkov – bas-gitara i vokal, kao i osnovci Andrea Bereng – ritam-gitara i vokal, i bubnjar Filip Cvetković.

„Feniksovci“ neguju repertoar koji i sami slušaju: strani i domaći rok, pretežno iz ex-YU perioda. Postoje od maja 2022. godine i gotovo redovno nastupaju u programima i samostalno, u gradu i drugim mestima.

Probe održavaju dva puta nedeljno, pa su uvek i spremni za svirku, kaže Vasilije. Poslednji su imali u okviru Novogodišnjeg programa na kikindskom trgu, a sa nedavno održanog Festivala BEDEF – takmičenja mladih bendova u Bečeju, doneli su srebrnu medalju koju su osvojili za nastup sa pesmama grupa „Clash“ i „EKV“.

Humanitarni nastup za dečaka kojem je potrebna pomoć biće održan uz pomoć i podršku Kulturnog centra, škola, Gradske uprave, Udruženja žena „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela i roditelja mladih muzičara.

Koncert pod nazivom „Nisi sam, sa tobom smo“ zakazan je za subotu, 3. februar u 18 sati i održaće se u velikoj sali Kulturnog centra u Kikindi. Ulaznica je dobrovoljni prilog koji će, iste večeri, biti uručen direktoru ustanove koju pohađa mali sugrađanin čija bolest je i razlog da mladi muzičari animiraju i svoje vršnjake, ali i profesore i sve Kikinđane da se odazovu ovoj humanitarnoj akciji.

baby-g8a17553bd_1920

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je Srbija spremna za rebalans budžeta kako bi od aprila ili maja mogla da počne da isplaćuje uvećana sredstva za svako rođeno dete.

Predsednik je rekao da će država za svako prvorođeno dete isplaćivati 500.000 dinara, a za drugo rođeno 600.000.

Za treće i četvrto dete mere će biti mnogo ozbiljnije, naglasio je Vučić na predstavljanju programa “Skok u budućnost – Srbija EXPO 2027”.

Do sada je za prvorođeno dete izdvajano 378.000 dianra, rekao je predsednik i dodao da ne priča o novcu koji u tom cilju izdvajaju lokalne samouprave. Podsetio je da se do sada za drugo rođeno dete isplaćivalo 460.000 dinara.

Predsednik je naglasio da će se mnogo raditi i na nagrađivanju majki i porodica koje imaju više dece, poput porodice Filić koja ima 12 dece.

Srbijagas

Najnoviji računi za gas izazvali su nedoumice i, sudeći po reakcijama na društvenim mrežama, i uznemirenje i revolt potrošača. Višestruko uvećan iznos, tvrde korisnici, prvo ih je šokirao, a zatim su objašnjenje pokušali da dobiju u JP „Srbijagas“ i jedni od drugih.

„Mi smo dobili nepunih 16 000 prošlog meseca, a sada skoro 29 000. Centralno je u pitanju i nikad veći račun nismo imali“ – navodi jedna članica grupe na Fejsbuku.

Druga korisnica gasa dodaje da joj je račun, sa novembarskih 13 hiljada, povećan na 29 hiljada dinara što je, kako kaže, „skoro kao tri prethodna meseca zajedno“.

S obzirom na reakcije i na veliki broj poziva kol-centru, JP „Srbjijagas“ oglasilo se, krajem sedmice, sa dva saopštenja, u kojima obaveštavaju svoje potrošače da su računi za decembar ispravni.

Kako navode, do nedoumica je došlo zbog pomeranja roka plaćanja oktobarskog računa, što je, opet, učinjeno zbog štrajka u Pošti.

„Navedenim pomeranjem roka plaćanja oktobarskih računa sa 16. 11. 2023. na 15. 12. 2023. potrošači koji su izmirili svoja dugovanja za oktobar 2023. zaključno sa 30. 11. 2023. na novembarskom računu dobili su iskazanu pretplatu, samim tim je i dug za novembar umanjen za iznos pretplate“, navode u “Srbijagasu” i pojašnjavaju da je, zbog ovih okolnosti, veliki broj potrošača uplatio umanjen iznos za novembar.

Nakon 15. decembra navedena preplata postala je dugovanje za oktobarski račun, koje se sada pojavilo na računima za decembar.

Zatim je ovo preduzeće izdalo je još jedno saopštenje u kom pojašnjavaju zašto je došlo do nesporazuma.

„Ponavljamo, da su fakture za oktobar stigle na kućne adrese kupaca početkom novembra (kada uvek i stižu, pre isteka valute-roka plaćanja), imale bi valutu 15. novembar i ne bi bilo potrebe za pomeranje valute i tretiranje uplata za oktobar kao preplate. Ovo je učinjeno da se izađe u susret kupcima i nema nikakve veze sa izborima kako je navedeno u tekstu na nekim sajtovima“, stoji u saopštenju “Srbijagasa”.

Ustupak kupcima učinjen je, kako napominju, jer bi im se, u suprotnom, obračunavala kamata za kašnjenje u plaćanju. Inače, u novembru su iz ovog preduzeća potrošačima najavili da neće obračunavati kamatu na oktobarske račune. Takođe, poručuju kupcima da treba pažljivo da gledaju na svakom računu šta je potrošnja za tekući mesec, a šta iznos za uplatu.

Potrošačima, pored teško razumljivog i prilično nejasnog objašnjenja (osim da ne vredi da reklamiraju račune), ostaje i pitanje šta će se zaista dogoditi sa zateznom kamatom.

„Neko je debelo pogrešio, a sada svi plaćamo tu zateznu kamatu i eto njima zarada na njihovu grešku“, tvrdi jedna Kikinđanka i dodaje da se u kol-centru i dalje niko ne javlja kako bi razjasnio sve nedoumice svojih potrošača.

Distributer, međutim, ostaje pri stavu da je kupcima samo učinio uslugu i kao potvrdu toga objavljuje konkretne račune za kupca za potrošnju za poslednja četiri meseca prošle godine, koji uredno izmiruje svoje obaveze, a koje možete da pogledate ovde.

dejvid lindo 3

Pored Milana Ružića, izvršnog direktora Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, zaslužan za planetarno promovisanje Kikinde kao najvećeg urbanog zimovališta sova ušara je Dejvid Lindo, britanski ekspert za proučavanje ptica, novinar i veliki zaljubljenik u prirodu. Upravo je Dejvid „krivac” što su kikindske sove stigle do stranica prestižnih britanskih i svetskih magazina, ali i do čuvenog BiBiSija, te na taj način uspešno popularizovane širom sveta.

Još kada je prvi put došao u naš grad, oduševio se retkim prirodnim fenomenom i postao nezvanični „ambasador” ovdašnje urbane prirode.

– U Kikindu dolazim 14 godina. Bila je mala pauza tokom pandemije. Obično dođem u januaru, ali sada sam bio u decembru. Uvek se radujem da dođem kod vas i uživam u prirodnom fenomenu najvećeg zimovališta sova ušara. Videti sove u divljem staništu nije retkost, ali videte toliki broj jedinki na jednom urbanom prostoru je zaista fantastično- ističe Lindo.

Ovaj rođeni Londonac, koji u proteklih osam godina živi na relaciji London- Ekstramadura (Španija), putuje širom sveta proučavajući ptice. Njegova poruka je da ne moramo biti daleko od gradske vreve kako bismo uživali u prirodi i njenoj lepoti.

Prijatelji i poznanici nazvali su ga „sin Kikinde” jer redovno dolazi u naš grad, uvek iznova oduševljen sovama. Neumorno i sa mnogo entuzijazma promoviše ovaj prirodni fenomen koji je proslavio mali grad na severu Banata. Lindo je i napisao više reportaža o kikindskim utinama, a ovde dovodi i turiste.

– Ljudi u Kikindi i generalno u Srbiji su veoma srdačni. Gde god da sam, u bilo kom kraju sveta, uvek rado pričam o Srbiji, koja mi je jedna od omiljenih zemalja, i naravno o Kikindi i sovama. Već imam formiranu grupu turista koja će doći u vaš grad u decembru 2024. godine, a ja se uvek radujem da ponovo dođem- kaže Lindo.

Stava je da bi Turistička organizacija i nadležni u Srbiji, Kikindu trebalo mnogo više da promovišu što bi, smatra, doprinelo da postanemo centar eko- turizma.

– Ljudi su radoznali, čuli su za ovaj prirodni fenomen i žele uživo da ga vide. Većina njih voli da posmatra ptice, uživa u prirodi. Turisti koje sam dovodio i koji su zainteresovani da dođu u vaš grad su uglavnom iz Velike Britanije, ali i ostalih krajeva Evrope, SAD i celog sveta. Srbija je izuzetna destinacija, voleo bih da uvidi kakvo blago ima i koliko je to dragoceno. Ovaj fenomen zasigurno će privući mnogo više posetilaca što će pozitivno uticati na lokalnu ekonomiju. Jer pre 14 godina, Kikinda je bila nepoznato mesto. Danas kada pričam sa mnogima u Engleskoj, čuli su za Kikindu i sove- kažu: da znamo, to je onaj grad u Srbiji. Trebalo bi da male sove utine postanu zvanično simbol Srbije, jer ne treba propustiti priliku da se fenomen popularizuje i time privuče mnogo turista- ukazuje naš sagovornik.

I dok su nama skupine malih, pernatih stvorenja skrivenih visoko u krošnjama drveća u centru grada sasvim uobičajen prizor, na koji retko i obraćamo pažnju, zaljubljenici u ptice i prirodu iz svih krajeva sveta ostanu zadivljeni pred retkim prirodnim fenomenom.

– Kikinda je učinila odličan posao da zaštiti sove, to je divan primer za ceo svet. Ponosan sam na to i uvek pričam o tome. Možda u nekim drugim mestima, ljude i dalje misle da su sove loše, ali su zapravo veoma korisne, hrane se miševima i pacovima koji onda ne moraju da se suzbijaju pesticida što je ekološki pristup- napominje Lindo.

I ORAO KRSTAŠ NA KIKINDSKOM NEBU

Prilikom poslednje posete Kikindi, prošlog meseca, Lindo je imao retku i dragocenu priliku da vidi orla krstaša. Zadivljujući prizor uspeo je da ovekoveči fotografijom. Očuvanje krstaša deo je aktivnosti i kampanje koju uspešno sprovodi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, uz podršku evropskih partnera.

– Koliko znam, to je zvanično ptica simbol Srbije. Retkost je videti ga. Prvi put sam tu vrstu orla video pre deset godina sa Milanom Ružićem- kaže Dejvid.

 

 

mup srbija

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da u periodu 26.01.2024. godine od 20:00, do 31.01.2024. godine do 07:00, neće biti omogućen prijem zahteva za izdavanjem ID dokumenata po hitnom postupku, niti će biti omogućeno izdavanje i obnova sertifikata, kao i deblokada PIN-a, zbog planiranog unapređenja i prelaska na novi sistem za personalizaciju ID dokumenata.

Prijem i obrada zahteva za izdavanjem ID dokumenata u redovnom postupku, će se obavljati nesmetano, i u rokovima definisanim Zakonom, navodi se u obaveštenju za građane na sajtu MUP-a.