Култура

Taoci snova 3

Knjiga „Taoci snova“ Anice Lazin predstavljena je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi. Anica Lazin je rođena Kikinđanka, srpsko-kanadska novinarska, spisateljica i pozorišna producentkinja. Živi u Kanadi. Posle beogradske i promocije u Novom Sadu, svoju knjigu promoviše i u rodnom gradu. Prvi, autobiografski roman „Tisa“, napisala je na francuskom jeziku.

„Taoci snova“ je roman o porodici koja se naseljava u Banatu u vreme Marije Terezije. Paralelna priča u romanu je o nesrećama i gubicima ispunjenom životu kompozitora Gustava Malera, čijom muzikom je autorka inspirisana.

– To je fragmentarni roman, ima više ličnosti i više priča, ali je sve jako povezano. Roman je priča o doseljenju moje porodice Blat koja je došla ovde, ne zna se tačno  odakle, možda iz Alzas-Lorene, ne zna se ni da li su Nemci ili Francuzi. U tu bazu, narativni tepih, uplela sam legende, mamine priče iz detinjstva, ali tema romana je osećaj pripadnosti zemlji i pitanje iseljeništva, nostalgije, velikog osećanja krivice što sam otišla. Svaka osoba u romanu je, na neki načion, talac nekog sna – sna o boljem životu, o ostanku ovde, o odlasku negde, ali svi smo mi taoci snova – rekla je autorka.

Anica Lazin je završila Muzičku akademiju i bila zaposlena u Radio Beogradu.  Srbiju je, zbog antiratnih stavova i neslaganja sa tadašnjim sistemom, napustila početkom devedesetih godina. Prazninu nastalu zbog odsečenih veza popunila je, kaže, upravo ovom knjigom, konačnim prihvatanjem nostalgije i čežnje, i spoznajom da koreni nisu izgubljeni, da su u njoj samoj, jednako kao i snovi.

Na kikindskom predstavljanju knjige govorila je i autorka pogovora, Aleksandra Đuričić. Delove romana govorio je član ansambla kikindskog pozorišta, Jordan Bursać. Roman „Taoci snova“ izašao je ove godine u Izdavačkoj kući „Dereta“.

Azarić 1

Izložba slika Brace Azarića iz Novih Kozaraca svečano je otvorena večeras u Galeriji Kulturnog centra. Retrospektiva obuhvata period od 40 godina stvaranja na 25 slika ovog umetnika.

Azarićev likovni izraz u dalekoj asocijaciji podseća na dela Milana Konjovića, rekao je, otvarajući izložbu, istoričar umetnosti, slikar i istaknuti likovni kritičar, Zdravko Vučinić.

–  Azarić je slikar impulsa i trenutka. U njegovim slikama se sve odvija u jednom dahu. Sve je u zamahu i pokretu, zapravo, sve traje bez sustajanja i prekida. Nema u njima predaha koji bi profilisao mirne pasaže slikane predstave. Njegovi radovi upućuju na uzbuđenje koje raste i narasta do kreščenda, do gotovo apstraktne vizije čiju je granicu imao na umu i nikad je nije prestupio – rekao je Vučinić.

Slikar Šandor Kerekeš iz Subotice istakao je da se Azarićev rad ne može odrediti nijednim slikarskim pravcem.

– Na svakoj slici vidite ličnu impresiju slikara koji radi brzo, osmišljeno i precizno, i ne greši, jer u njegovim rukama živi entuzijazam koji od njega čini umetnika. Iako po profesiji nije slikar, on je nadmašio mnogo profesionalnih slikara – istakao je Kerekeš. – Azarićeve figure prikazuju nam grotesku današnjeg postkovid perioda koji ljude čini ohlađenim i izolovanima. Svima je neophodan kontakt, kao i dodir sa slikarima i njihovim delima.

Govoreći o svom radu i razvoju kao slikara, sam Azarić objasnio je da mu je oduvek inspiracija bio sam život.

– Od prvih radova nadalje imamo i impresionizam, ekspresionizam i moderne figuracije, to je jednostavno umetnički put, čovek se menja. Kad pogledam svoj put, od prvih radova, klasičnog realizma do moderne figuracije, apstrakcije, vidi se da je to isti potez, ali je drukčiji izraz. Najdraži mi je portret slikarke iz Kaira koji sam prvo uradio u realizmu, a zatim ponovo apstraktno, iz podsvesti, tada izlazi ono što osećaš – objasnio je Azarić.

Otvaranju su prisustvovale i Azarićeve kolege sa danas održane Novogodišnje likovne kolonije u Kulturnom centru. U ime organizatora, zamenica direktora Kulturnog centra, Tanja Nožica, uručila im je zahvalnice za učešće.

U programu otvaranja izložbe učestvovao je i Đuro Bucalo, član Kluba književnika „Duško Trifunović“. Retrospektivna izložba slikara Brace Azarića biće dostupna narednih deset dana.

 

 

 

Kolonija

U kikindskom Kulturnom centru danas je održana Novogodišnja likovna kolonija koju ova ustanova organizuje treći put uz podršku Grada. Slikare je danas posetila članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Kolonija okuplja eminentne slikare i postaje već tradicija. Samo jedan od benefita je da se ovom saradnjom razmenjuju znanja i iskustva umetnika. Posebno je lep gest slikara da ostave jedan svoj rad Kulturnom centru – rekla je Valentina Mickovski.

Za ovu priliku svečana sala Kulturnog centra pretvorena je u veliki atelje, u kojem je, u izuzetno prijatnoj atmosferi stvaralo osamnaest slikara iz Požarevca, Subotice, Beograda, Novih Kozaraca i Kikinde. Njihovim slikama biće ukrašena svečana sala, rekla je zamenica direktora Kulturnog centra, Tanja Nožica.

Susret likovnih umetnika u Kikindu je već drugi put doveo penzionisanog profesora likovne umetnosti iz Subotice, Šandora Kerekeša, koji slika već pedeset godina.

– Ovaj ambijent je odličan za stvaranje. Svi učesnici su prijatni, a organizacija je izuzetna, zato mislim da će kolonija biti plodna. Sada slikam akrilnim bojama, moje slike su apstraktne, ali sa određenom, mojom ličnom leksikom  – kaže Kerekeš.

Milan Dragoljević, slikar iz Novih Kozaraca, jedan je od organizatora prve kolonije. Kaže da je počeo da slika kao dečak, a izlaže već četiri decenije.

– Prvu izložbu imao sam u vojsci u Varaždinu, tada sam slikao partizane. Mislim da Kikinda treba da ima jednu koloniju od šest dana jer imamo uslove, a grad bi dobio dobre slike. Za ovu salu slikam banatski pejzaž, akril na platnu – kaže Dragoljević.

Sa jednodnevne, sada već tradicionalne likovne kolonije slikari će, kažu, otići zadovoljni, do novog Novogodišnjeg susreta i novih slika. Na kraju dana, jedan od učesnika, slikar iz Novih Kozaraca, Braco Azarić, otvoriće svoju samostalnu izložbu u Kulturnom centru.

Gusle i Rumuni 5

Ansambl za vokalnu i instrumentalnu tradicionalnu muziku Fakulteta za muziku i teatar Zapadnog univerziteta iz Temišvara i ženska pevačka grupa, solisti i Veliki narodni orkestar Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ nastupili su večeras u prepunoj sali Narodnog pozorišta.

Koncert pod nazivom „Muzička čarolija“ deo je programa predviđenog Protokolom o partnerstvu i saradnji koji su potpisali, ovog leta, ADZNM “Gusle” i strukovna Asocijacija muzikologa i etnokoreologa “Banat”, koju vode stručnjaci iz Rumunije i profesori Akademije Zapadnog univerziteta. Saradnja je, inače, započeta godinu dana ranije, a pored zajedničkih nastupa, obuhvata i zajedničke projekte, snimanja i štampana izdanja.

– I naši prijatelji iz Temišvara i mi imamo bogat program i želju da nastavimo saradnju razmenom nastupa. Mi već u utorak putujemo u Temišvar. Naši solisti, ženska pevačka grupa i veliki narodni orkestar nastupiće u velikoj auli Zapadnog univerziteta – rekao je Zoran Petrović, direktor „Gusala“.

U ime Grada, koncertu su prisustvovale zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić i članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Saradnja između kulturnih i obrazovanih istitucija veoma nam je važna, a u ovom slučaju ostvarena je vrlo plodonosna međunarodna saradnja. Kao predstavniku Grada veoma mi je drago što možemo da podržimo ovaj događaj i „Gusle“ koje s ponosom nose titulu udruženja građana od posebnog značaja za Grad – izjavila je Mickovska.

Publiku je, na početku koncerta, pozdravio profesor doktor Lučian Emil Roške koji rukovodi gostujućim ansamblom, a zatim su usledile Rumunska svita i nastupi vokalnih i solista na tradicionalnim instrumentima.

U Rumuniji će, u gradu Deti, narednog vikenda nastupiti i igrački ansambli „Gusala“. Iz ovog Društva već najavljuju i novogodišnji koncert hora sa gostima koji će se održati 28. decembra, a zatim i koncert božićnih i koledarskih pesama 5. januara u Hramu Svetih Kozme i Damjana.

Prvi naredni koncert priređuje se za ljubitelje folklora. Igrački ansambli „Gusala“ nastupaće u sredu, 14. decembra, takođe u sali Pozorišta – dečiji od 17.30, i izvođački od 20 sati. Pokrovitelj programa je Grad Kikinda, a ulazak je besplatan.

Sebica

Ansambl srpske horske umetnosti „Serbica“ iz Sremske Mitrovice apsolutni je pobednik trećeg Međunarodnog festivala horova „Melodianum“, održanom u Kikindi.

Odluku stručnog žirija saopštila je predsednica, prof. dr Biljana Jeremić. Hor „Serbica“, sa dirigentom mr Vladimirom Opačićem je i pobednik u kategoriji mešovitih kamernih horova i dobitnik specijalne nagrade za najbolju interpretaciju kompozicije starog majstora.

Festival „Melodianum“ organizovao je Kulturni centar Kikinda, uz podršku Grada Kikinde i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Svi rezultati saopšteni su onlajn, a proglašenju pobednika prisustvovao je i gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač.

– Imamo izuzetnu čast i zadovoljstvo da budemo domaćini festivalu horova i uspevamo, treći put, da organizujemo program na izuzetno visokom nivou – rekao je Lukač. – Zahvaljujem se svim učesnicima i žiriju koji je doneo teške odluke u izuzetnoj konkurenciji. Pozivam sve da učestvuju i sledeće godine i siguran sam da ćemo ovaj horski festival podići na još viši nivo. Dobrodošli u Kikindu!

( Kompletan spisak nagrađenih pogledajte samo na Kikindskom portalu)

 

Res Miranda 7

Treći Međunarodni festival horova “Melodianum” završen je večeras, nastupom prošlogodišnjih pobednika – vokalnog sastava „Res Miranda“ iz Novog Sada. U svečanoj sali Narodnog muzeja gran-pri im je uručio Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra Kikinda, organizatora Festivala. Uz njih, nastupila je i muška vokalna grupa „Panonica“ iz Zrenjanina.

Kikindski „Meloidianum“ nastao je 2020. godine, u vreme pandemije, kao prvi i do danas i jedini onlajn festival horova u našoj zemlji.

– Korona i zabrana okupljanja naterale su nas da budemo kreativniji nego inače, tako smo dobili ideju da organizujemo onlajn festival horova. Te godine imali smo i najviše učesnika, pedeset horova se prijavilo u devet kategorija. Već naredne, 2021. godine, došli smo na ideju da  dodamo i koncertne večeri sa  najboljim horovima prethodnog festivala. Tako su prošle godine nastupili prvi pobednici, vokalni ansambl „Brevis“ iz Osijeka, a ove godine „Res Miranda“. Kvalitet horova koji šalju snimke nastupa značajno se popravio, neki učestvuju već treći put, neki su prvi put u konkurenciji, sve više se radi, ulazimo u horsku normalu – kaže direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Markovljev je, na početku večerašnjeg koncerta uručio gran-pri za 2022. godinu Dunji Huzjan, umetničkom rukovodiocu ženskog vokalnog sastava „Res Miranda“.

– Mnogo nam znači nagrada jer su veliki stručnjaci u žiriju. Inače, najviše volimo žive nastupe zbog kontakta s publikom kojoj, verujemo, oplemenjujemo  živote i zato i ovo što radimo ima smisao – rekla je Dunja Huzjan.

„Res Miranda“ je, za kikindsku publiku izvela jednu Mokranjčevu rukovet, splet vojvođanskih pesama i šumadijsko kolo, specijalno kompovano za njih, kao i  narodne pesme iz Bugarske, SAD-a i Finske.

Gost „Melodianuma“ večeras je bila i muška vokalna grupa „Panonica“ iz Zrenjanina. Njihov nastup sadržao je duhovne kompozicija i aranžmane starogradskih i folklornih pesama, kao i mornarsku pesmu sa Novog Zelanda.

– Horska muzika se reanimira, dirigenti se trude da povrate pevače. Drago mi je da smo ove godine uspeli i da nastupamo. Mogu da primetim da više neće biti velikih horova, sada rade, uglavnom, kamerni horovi i težište je na vokalnim grupama – kaže dirigentkinja hora „Panonica“, Zorica Kozlovački.

Ovogodišnji program „Melodianuma“ sadržao je i dva stručna predavanja. Prvog dana, u petak, na temu „Horsko pevanje – iz različitih perspektiva“, govorila je prof. dr Antoaneta Radočaj Jerković. Večeras je prof. dr Agota Vitkai Kučera održala predavanje „Glas kao čovekov najvažniji instrument“. U Hramu Svetog oca Nikole sinoć je nastupio hor „Prepodobni Rafailo Banatski“ iz Zrenjanina.

Kada je u pitanju takmičarski deo, na Festival je stiglo 40 prijava horova iz Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Nastupe horova ocenjivao je žiri koji su činili: prof. dr Desanka Trakilović, prof. dr i prof. um. Antoaneta Radočaj Jerković, prof. dr i dr um. Agota Vitkai Kučera, prof. dr. Bogdan Đaković, prof. dr Dragana Sarajlić, mr Igor Sarajlić, doc. dr Jelena Trakilović i doc. Milica Stanković. Predsednica žirija bila je prof. dr Biljana Jeremić.

Profesorka Jeremić ocenila je da se, u odnosu na prethodna dva festivala, primećuje boljitak.

– Horovi su pripremljeniji jer se u poslednjih godinu dana nesmetano radi. Imamo veći odziv kvalitetnih horova, raduje nas da se ljudi prijavljuju i da vode računa o kvalitetu. Prema mišljenju žirija, a to je i moje lično mišljenje, naš Festival je sve bolji – rekla je prof. dr Jeremić.

Odluke o dobitnicima priznanja u svih devet kategorija žiri je saopštio večeras, onlajn. Apsolutni pobednik trećeg „Melodianuma“ znaće se sutra, u nedelju, u prepodnevnim satima; tada će biti objavljeno ko je dobio gran-pri Festivala.

Na taj način biće i zvanično završeno ovogodišnje takmičenje, ali i programi jer je, za sutra zakazan koncert Zrenjaninskog kamernog orkestra otkazan zbog bolesti dela ansambla. Festival je održan pod pokroviteljstvom Grada Kikinde i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Četvrti „Melodianum“ biće održan od 7. do 10. decembra 2023. godine.

 

Laureati trećeg Međunarodnog festivala horova

Kategorija mešoviti horovi sa više od 28 pevača

– prva zlatna medalja: Pevačko društvo „Prepodobni Rafailo Banatski“ Zrenjanin, dirigent Senka Milisavljević;

– druga zlatna medalja: Hor mladih „Radojica Milosavljević – Ica“ Niš, dirigent Mila Pužić;

– treća zlatna medalja: Mešoviti hor Gimnazije „Vuk Karadžić“ Loznica, dirigent Darko Nestorović.

Kategorija mešoviti kamerni horovi

– prva zlatna medalja: Ansambl srpske horske umetnosti „Serbica“ Sremska Mitrovica, dirigent mr Vladimir Opačić. Hor je i dobitnik specijalne nagrade za najbolju interpretaciju kompozicije starog majstora;

– druga zlatna medalja: Mešani pevski zbor „Camerata Slovenica“ Sarajevo, dirigent Alek Isaković koji je i dobitnik specijalne nagrade za najboljeg mladog dirigenta;

– treća zlatna medalja: Mešoviti kamerni hor Društva Slovenaca „Kredarica“ Novi Sad, dirigent mr Borut Pavlič;

– četvrta zlatna medalja: Gradski mešoviti hor „Vox Lihnidos“ Ohrid, dirigent Burim Hidri;

– srebrna medalja: Srpsko pevačko društvo Ruma, dirigent Rastko Pavlov.

Kategorija duhovne horske muzike

– prva zlatna medalja: Pevačko društvo „Prepodobni Rafailo Banatski“ Zrenjanin, dirigent Senka Milisavljević; takođe dobitnici specijalne nagrade za najbolje izvođenje pravoslavne duhovne muzike;

– druga zlatna medalja: Mešani pevski zbor „Camerata Slovenica“ Sarajevo, dirigent Alek Isaković;

– prva srebrna medalja: Ženska vokalna grupa „Mironosice“ Subotica, dirigent Dušica Vucelja;

– druga srebrna medalja: Crkveni hor Sveta Tri Jerarha Krupanj, dirigent Goran Andrić;

– treća srebrna medalja: Hor Hrama Svetog Georgija Bežanija, Beograd, dirigent Ana Ivanović.

Kategorija ženski horovi

– prva zlatna medalja: Ženska vokalna grupa „Verse“ Društva Slovenaca „Kredarica“ Novi Sad, dirigent mr Borut Pavlič;

– druga zlatna medalja: Hor Srednje muzičke škole „Stevan Mokranjac“ Bijeljina, dirigent dr Jelena Trakilović;

– treća zlatna medalja: Hor Pedagoškog fakulteta iz Sombora, dirigenti Miona Milić i Jovana milošević;

– srebrna medalja: Hor „Arodisi“ Sremska Mitrovica, dirigent Isidora Skuratović.

Kategorija dečijih horova

– prva zlatna medalja: Dečiji hor „Magični ljiljani“ pri Ateljeu „Maestro“ Požarevac, dirigent Ljiljana Rakić;

– druga zlatna medalja: Hor „Dunavska lira“ Kostolac, dirigent Marija Mitić;

– srebrna medalja: Hor Osnovne muzičke škole „Teodor Toša Andrejević“ Ruma, dirigent Isidora Skuratović.

Kategorija dečijih horova osnovnih škola

– prva zlatna medalja: Hor Osnovne škole „Đura Daničić“ Novi Sad, dirigent Biljana Oravec;

– druga zlatna medalja: Osnovna škola „Jovan Popović“ Novi Sad, dirigent Branislava Marević;

– treća zlatna medalja: Hor Osnovne škole „Slavko Rodić“ Bački Jarak, dirigent Nada Gvozdenović;

– četvrta zlatna medalja: Dečiji hor multietnički hor OOU „Bratstvo-jedinstvo“ Ohrid, dirigent Burim Hidri;

– bronzana medalja: Hor Osnovne škole „Nikola Tesla“ – „Teslini slavuji“, dirigent Milana Bjelivuk Kovač;

– pohvala: Hor Osnovne škole „Đorđe Krstić“ Beograd, dirigent Aleksandra Pavićević.

Kategorija pop-horova

– zlatna medalja: Vokalna skupina “VitaNeo” Ravna Gora, Hrvatska, dirigent Žaklina Majetić Mufić;

– srebrna medalja: Hor „Arodisi“ Sremska Mitrovica, dirigent Isidora Skuratović.

Kategorija vokalnih grupa

– prva zlatna medalja: Muška pevačka grupa „Panonica“ Zrenjanin, dirigent Zorica Kozlovački;

– druga zlatna medalja: Muška pevačka grupa „Fantje“ Društva Slovenaca „Kredarica“ Novi Sad, dirigent mr Borut Pavlič;

– prva srebrna medalja: Vokalni ansambl „Vozglas“ Ćuprija, dirigent Jelena Kačavenda;

– druga srebrna medalja: Hor „Iskončići“ Subotica, dirigent Natalija Lukić;

– bronzana medalja: Ženska vokalna grupa „Mironosice“ Subotica, dirigent Dušica Vucelja.

Kategorija vokalno isntrumentalnih ansambala

– zlatna medalja: hor Fakulteta pedagoških nauka u Jagodini, dirigenti Milica Stanković i Jelena Grkić Ginić;

– srebrna medalja: Hor Gerontološkog centra Zrenjanin, dirigent Vanja Ilijev.

koncert crkva

Prvog dana Međunarodnog festivala horske muzike koji organizuje Kulturni centar Kikinda, u Hramu Svetog oca Nikole upriličen je koncert hora Pevačkog društva „Prepodobni Rafailo banatski” iz Zrenjanina. U Kulturnom centru, prof. dr Antoaneta Radočaj Jerković održala je predavanje „Horsko pevanje-iz različitih perspektiva”.

Večeras (subota) od 19 časova u Narodnom muzeju biće održan koncert Ženskog vokalnog sastava „Res Miranda“ iz Novog Sada, koji je osvojio Gran pri na prošlogodišnjem festivalu, i Muške vokalne grupe „Panonika“ iz Zrenjanina. U nedelju, takođe u Muzeju od 19 sati, nastupiće Zrenjaninski kamerni orkestar sa „Biserima klasične muzike“.

Festival horske muzike „Melodianum“ ove godine pored takmičarskog dela i tri koncertne večeri, uključuje i predavanja eminentnih stručnjaka o horskoj muzici. Danas od 19 sati, predavanje i radionicu na temu „Glas kao čovekov najvažniji instrument” održaće prof. dr Agota Vitkai Kučera.

Za samo takmičenje prijavilo se četrdesetak horova iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. O najboljima u devet kategorija odlučiće osmočlani žiri na čelu sa prof. dr Biljanom Jeremić.

 

 

Pismo

Nova predstava večeras će se predati sudu gledalaca, na premijeri u Narodnom pozorištu. I dok glumce prepuštamo pretpremijernoj neizvesnosti iščekivanja reakcije publike, mi smo predstavu gledali sinoć na generalnoj probi i znamo šta vas čeka.

„Ljubavno pismo“ nije melodrama, nije komedija, nije baš ni čist vodvilj, ono je od svega pomalo. Najviše je glumačka predstava, ako ćemo strogo, jer su glumci svoje likove izgradili dajući najbolje od sebe, a neki su im, zasigurno, dodali  filigransku završnicu. Da im ne biste odoleli, u čemu i jeste smisao.

Ono čemu, takođe, nećete odoleti, jeste datost samog teksta, smeštenog u osamdesete godine prošlog veka, u Titovu Jugoslaviju. Koju, osim po kostimima i muzici, prepoznajete i po nepodnošljivoj lakoći s kojom odrasli likovi rukovode svojim i tuđim životima u opštedruštvenom trendu prepuštanja strogim, ali već formiranim i prilično udobnim vrednostima. S druge strane, mladi naraštaji, rade nešto sasvim suprotno – oni ne znaju šta hoće, jer su mladi naraštaji, razume se, ali srljaju, odlučuju, greše, jednom rečju, otimaju život. Dakle, dok omladina rešava svoje probleme identiteta, odrasli u svojoj lagodnosti, pobrkavši direktive s nagonima, prave probleme bez kojih ovo ne bi bio ni vodvilj, ni melodrama, a sigurno ni ovakva urnebesna komedija. Kada ste poslednji put čuli za taj izraz, a kada ste je poslednji put gledali?

Bez „spojlovanja“ (neću vam reći šta će se dogoditi), zaplet je sledeći: dve kumovske porodice izgradile su kuće pod istim krovom, imaju svako po jednu ženu, dete, a neki i podstanarku. Između dva Prva maja ili sindikalnog zimovanja ili šta god, deca su porasla do zaljubljivanja i počela da pišu ljubavna pisma. Zahvaljujući kojima odrasli pomisle da imaju nešto s tim, s ljubavlju, razume se, i počinju „da se ponašaju“, što bi rekla ta ista deca, nesebično reflektujući posledice na sve oko sebe.

U dobrom duhu prave komedije tekst su napisali Zlatan Fazlagić i Zoran Bačić, na drugoj godini dramaturgije. Zatim ga je dramatizovao Miodrag Dinulović, a na scenu ga je, u Narodnom

pozorištu, postavio Dragan Ostojić, kikindski glumac i reditelj. Igraju: Branislav Knežević, Gordana Rauški, Mihailo Laptošević, Ružica Nedin, Anđela Kiković, Vladimir Maksimović, Jovana Berić i Branislav Čubrilo Rus.

Predstava je bogata, pitka i zavešće vas istom tom nepodnošljivom lakoćom: glume, režije i tekstom prepunom duhovitih opaski. Možda ćete i vi, tek na kraju shvatiti da su se, u međuvremenu, dogodile velike promene. I da svega toga više nema, a nedostaje vam. I onda će vam, možda, biti malo i tužno, ali šta ćete, pozorište je to, a mi moramo nazad u stvarni život. Još jednom – mnogo, mnogo drukčiji – i teži.

 

(Fotografije: “Foto Sretenović” i Kikindski portal)

pa se vidimo u snu

Predstava kikindskog pozorišta „Pa se vidimo u snu“, po konceptu i ideji Nikole Zavišića i Une Đelošević, gostuje večeras od 20 sati u Bitef teatru u Beogradu. Ovaj komad koji se igra na maloj sceni premijerno je izveden 10. juna.

Nikola Zavišić je i scenograf, dramaturg i reditelj, a Una Đelošević, dramaturg i koreografkinja.

Kostimografkinja je Suna Kažić, a u glumačkoj podeli su: Anđela Kiković, Tanja Markov Križan/ Una Đelošević, Mihailo Laptošević, Vladimir Maksimović, Nikola Joksimović, Aleksa Marković. Koriste se tekstovi Junga Pesoe i svih učesnika predstave.

Melodianum Choir

Međunarodni festival horske muzike „Melodianum“ ove godine pored takmičarskog dela i tri koncertne večeri, obuhvatiće i predavanja eminentnih profesorki o horskoj muzici. Za takmičenje se prijavilo četrdesetak horova iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. O najboljim nastupima, u devet kategorija, odlučivaće osmočlani žiri na čelu sa prof. dr Biljanom Jeremić.

Za publiku će biti organizovane tri koncertne večeri. U petak u Hramu Svetog oca Nikole sa početkom u 20 sati biće upriličen nastup Hora pevačkog društva „Prepodobni Rafailo banatski“ iz Zrenjanina. U subotu, od 19 časova u Narodnom muzeju biće održan koncert Ženskog vokalnog sastava „Res Miranda“ iz Novog Sada i Muške vokalne grupe „Panonika“ iz Zrenjanina, a u nedelju, takođe u Muzeju od 19 sati, nastupiće Zrenjaninski kamerni orkestar sa „Biserima klasične muzike“.

-Hor „Res Miranda“ je osvojio Gran Pri našeg festivala prošle godine, pa ćemo im u subotu uručiti nagradu- kaže za Kikindski portal Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra Kikinda.

-Za horske pevače i sve one koji su ljubitelji horske muzike, na ovogodišnjem festivalu imaćemo i dva predavanja odnosno radionice. Tema prof. dr Antoanete Radočaj Jerković biće „Horska umetnost iz različitih pespektiva“, a prof. dr Agote Vitkai Kučere „Glas kao čovekov najvažniji instrument“.

Počeli smo 2020. godine, za vreme pandemije, kada ni mnoge manifestacije koje su postojale, nisu mogle da se održe. Veoma smo zadovoljni što svake godine uvodimo neku novinu i postajemo značajno mesto u horskom i muzičkom svetu. Sledeće godine, nadam se, imaćemo više obrazovnih sadržaja, a u nekom budućem momentu očekujem da ćemo moći da takmičenje održimo i uživo- zaključuje Markovljev.

Organizator Festivala „Melodianum“ je Kulturni centar Kikinda, a pokrovitelji su Grad Kikinda i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.