Култура

frule 2

Gotovo tri decenije Kulturno-prosvetno društvo „Milivoj Omorac“ iz Iđoša domaćin je regionalnog takmičenja frulaša, odnosno sabora pod nazivom „Škripi đeram“. U Iđošu je ove godine održan i sastanak organizatora predtakmičenja sa kojih se najbolji plasiraju na centralni sabor u Prislonici kod Čačka.

Sabor frulaša, 27. put, održaće se u subotu, 17. juna, u iđoškom Domu kulture.

– Prijavilo nam se 15 takmičara koji će nastupiti u četiri kategorije: mladi frulaši, izvorno sviranje, savremeno sviranje uz pratnju orkestra i dueti. Frulaši nam stižu iz Srbobrana, Leštana, Beograda, Pančeva, Novog Sada, Kikinde i Iđoša – kaže organizator, Željko Mirkonj, takođe jedan od dvojice iđoških predstavnika.

Prvi Sabor frulaša održan je 1995. godine, na inicijativu Radovana Mirkonja, Željkovog oca, koji je želeo da upravo Iđoš bude čuvar frulaške kulturne baštine u regionu.

Odlukom organizatora, predtakmičenje u Iđošu obuhvata region Vojvodine i Beograda. Osim ovog mesta, domaćini kvalifikacionih nadmetanja su Rača, Boljevac, Vranjska Banja i Šabac.

Na Saboru u Iđošu takmičenje će ocenjivati žiri: dr Danka Lajić, etnomuzikolog, predsednik, Dejan Anđelović iz Subotice, umetnik na fruli, član grupe „Iskon“, i Dalibor Todorović, majstor frule iz Raške. Nastupe će pratiti i organizator centralnog takmičenja u Prislonici, Zoran Rajčić. Najbolji iz Iđoša oprobaće se u konkurenciji pobednika regionalnih takmičenja, na 36. Saboru frulaša „Oj Moravo“, već 22. i 23. juna.

Organizaciju manifestacije podržale su Mesna zajednica Iđoš i Gradska uprava Kikinda. Prva frula zasviraće u subotu u Iđošu u 20 sati. Događaj će uveličati i gosti, folklor KUD „Mokrin“. Ulazak na Sabor je besplatan, a Iđošani se, kažu, nadaju dobroj poseti domaćina iz svog i drugih mesta sa područja grada.

Vanzemljaci 3 (5)

Neformalna umetnička grupa „Vanzemljaci“, već prepoznata po slobodi izraza i neobičnim izlagačkim prostorima, ovoga puta, čini se, učinila je ustupak i razmahnutu inspiraciju kanalisala na lica i figure, što je i naziv sinoć otvorene izložbe.

Ipak, dosledni sebi, izabrali su zanimljiv prostor za izlaganje – hol i stepenište cele zgrade Veća Saveza samostalnih sindikata (bivšeg „Radničkog bioskopa“).

– Sve je i počelo, pre više od tri godine, izlaganjem u alternativnim prostorima – kod Frica u izgorelom lokalu, kod Brice na uglu Braće Bogaroški, ali smo izlagali i u „Teri“ i od tada smo nekako i ozvaničili svoje postojanje kao grupe. Kikinda je dosta konzervativna, čak i po pitanju klasičnog slikarstva i vajarstva. Zato su kreativci dobrodošli – kaže Aleksandar Joksimović, akademski slikar i jedan od osnivača.

Grupa ima osam akademski obrazovanih likovnih umetnika, ukupno tridesetak članova, kao i podmladak.

– Imamo sve generacije, zastupljene su i razne profesije i različiti umetnički izrazi, stvaramo bez kalkulacija. Spaja nas ljubav prema umetnosti kao i potreba da se nešto događa, da Kikinda ne bude učmala sredina, kao što ljudi kažu da jeste – objašnjava Igor Grandić, jedan od izlagača i osnivača.

Izložba „Lica i figure“ je i prvo kikindsko izlaganje radova akademskog slikara Nikole Gajića iz Trebinja, odnedavno našeg sugrađanina.

– Izložio sam skulpturu „Palma“ i crteže ruku koji su fragmenti mini konstrukcije vetrenjače – kaže Nikola. – Tehnike se lako nauče, ono što je teško u umetnosti su ideja, koncept, poruka. Nastavljam da stvaram jednu zamišljenu celinu i nadam se i samostalnoj izložbi do kraja godine.

„Vanzemljake“ – izlagače na ovoj izložbi čine još: Andrea i Milivoje Vukojević, Jovan Isakov, Sonja Beloš, Katarina Dragin, Jelena Volkov, Katarina Tubin, Milica Benjocki, Zoran Kuzmanov – Toza, Zoran Srbljin – Dok, Nenad Miladinski – Kele i Vjećeslav Berar.

Shodno opredeljenju da se odmaknu od konvencija, „Vanzemljaci“ su na otvaranju imali muzičare: dobošare Studija „Maus“, Milana Vašalića sa gajdama i Vladimira Sedljaka Krecu na harfi. Zahvaljujući razumevanju iz Sindikata, kažu, izložba će biti dostupna do kraja meseca, radnim danima do 20 sati. Na polovini izlagačkog perioda, kako su najavili, organizovaće i vođenje i okrugli sto sa posetiocima.

Arhiv predavanje 1

Kako je nastalo Panonsko more, šta su Tetis i Paratetis, kako je Vojvodina postala plodna ravnica i kako je dobila ime, samo su neke od priča, potkrepljenih podacima iz relevantnih izvora koje publici, širom pokrajine, predstavlja novosadski publicista Zoran Knežev.

Njegovo predavanje pod nazivom „Hronika nastajanja Vojvodine“ sinoć je u svečanoj sali muzeja, imala priliku da sluša i publika u Kikindi.

– U sat i po vremena smestio sam priču, prilagođenu svim uzrastima, o tome kako su nastali ovi prostori – kaže Knežev. – Čitavo čovečanstvo je zasnovano na mitu, mi imamo zapise poslednjih 300, 400 godina, sve pre toga su legende. Zato sam prikupljao razne informacije, kako bih Vojvođanima ispričao priču o Vojvodini. Niko nam, do sada, recimo, nije objasnio Panonsko more ili kako je nastao Dunav.

U mnoštvu zanimljivih činjenica sa ovih prostora je i podatak da je, u 15 veku, u Vojvodini bilo samo 0,5 odsto obradive površine. Usledile su kolonizacije i veliki trud i muka da se stvore bolji uslovi za život, napominje Knežev.

– Malo ljudi zna da se ovde gajio pirinač, kao i da je Vojvodina, pre i posle Drugog svetskog rata, bila jedan od najvećih evropskih izvoznika šafrana, najskupljeg začina. Nedovoljno su poznate i zdravstvene prilike. U 18. veku, prema podacima koje je ostavio jedan Francuski lekar, od hiljadu rođenih, do 10. godine je umiralo više od 500.

Sekretarijat za kulturu Grada Novog Sada prepoznao je značaj predavanja Zorana Kneževa i podržao njegovo održavanje u desetak vojvođanskih mesta. Tako su priče iz davnina, posle Sombora, Vrbasa i Novog Bečeja, stigle i u Kikindu, u organizaciji Istorijskog arhiva.

Zoran Knežev istražuje prošlost naših prostora 15 godina. Autor je velikog broja istoriografskih dela: „Vojvodina: kazivanja i sećanja“, „Vojvodina: hronike i legende“, zatim pet dela iz istorije Novog Sada, „Tamburaške priče iz davnina“. Izdavač je „Laguna“, ali se knjige mogu kupiti i preko njegovih profila na društvenim mrežama, kaže autor.

Posle predavanja usledila su pitanja iz publike i razgovor o davnim vremenima o kojima priče, bile one mitovi ili činjenice, svakako treba sačuvati.

DSC_6914

Mladoj kantautorki iz Kikinde Tamari Ristić pripala je čast da bude prvi izvođač iz naše zemlje koji će nastupiti na prestižnom Glastonberi festivalu koji će biti održan u Velikoj Britaniji od 21. do 25. juna. Festival je poznat po šarolikosti muzičkih žanrova, kao i učešću zvučnih imena iz sveta muzike. Tamara poznata pod umetničkim imenom Kezz imaće dva nastupa- 1. juna solo, a dva dana kasnije sa umetnicom ILAEY na Toad Hall ctejdžu. Predstaviće svoj poslednji album „Elektroizvorika“ i još nekoliko novih numera.

-Trenutno sam fokusirana na poslednje pripreme nastupa, tako da ne razmišljam previše o samom značaju koji ovakvo dostignuće nosi. I meni je sve ovo delovalo neverovatno dok nisam dobila zvaničnu potvrdu i čestitku od organizatora. Ali prelep je osećaj da muzika koju stvaraš, iako je nezavisna i nekomercijalna, a iza nje ne stoji iko drugi osim mene same, pronađe nekako svoj put u ovom ludom vremenu- kaže Tamara za Kikindski portal.

Svestrana muzička umetnica, kantautorka, producentkinja, istoričarka umetnosti i pesnikinja Tamara Ristić autentičan talenat iz kog izvire prepoznatljiv umetnički izraz i kreativnu muzičku filozofiju pretočila je u svoj treći album „Elektroizvorika” objavljen krajem prošle godine. Ostala je verna spajanju tradicije i modernog, izvornog i elektronskog zvuka. Skrenula je pažnju intrigantnim scenskim nastupima, nespornom muzikalnošću i iskrenim emocijama. Proteklih godina živi u Sloveniji.

– „Elektroizvorika” je deo mog dugoročnog projekta, promovisanje nasleđa kroz savremeni zvuk. U ovom slučaju, u pitanju je balkansko muzičko nasleđe, koje uključuje srpske, makedonske, romske pesme, kao i po jednu bosansku, bugarsku i albansku, u sinergiji sa elektronikom koja se prostire od eksperimentalnog do klupskog zvuka- izjavila je Tamara za naš portal, povodom objavljivanja „Elektroizvorike“.

Glastonberi je najveći festival na travi i održava se od 1970. godine u mestu Pilton u Engleskoj. Poznat je po tome što osim savremene muzike ima i druge programe poput plesa, pozorišta, kabarea, cirkusa. Okuplja više od 200.000 posetilaca. Neki od muzičara koji su nastupali na Glastonberi festivalu su Roling Stons, Dejvid Bouvi, Adel, Lejdi Gaga, Pol Makartni, Koldplej…

Zorica Vujić

Sugrađanka Zorica Vujić Bajin poeziju piše od rane mladosti. Mladalačke stihove zamenile su pesme sećanja i nostalgičnih nota. Sve protkane ljubavlju, kaže autorka.

– Pesme su o mom devojaštvu, o gradu, o mom suprugu. Bili smo petnaestogodišnjaci kada se rodila ljubav. Sve je to u mojim stihovima. Njima poručujem ljudima da budu fleksibilniji, da gledaju na život i sa malo vedrine jer živimo u surovim vremenima. Inače, sve što želimo uvek možemo da stavimo na papir jer tako niko ništa ne može da nam ospori – kaže pesnikinja.

Zorica je penzionisani službenik Gradske, tada Opštinske uprave. Iako njen opus broji više od trista pesama, u književni prvenac pod nazivom „Kikindske jeseni“ stalo je tek osamdesetak. Najviše je, kaže, pisala u vreme pandemije.

– Uvek sam želela da ostavim neki trag, da sutra, kada me ne bude, moji unučići mogu da imaju knjigu svoje bake. To me je kompletiralo kao ličnost. Negde sam prolitala da uspešna žena treba da rodi dete, da zasadi drvo i da napiše knjigu. Sada sam sve to ispunila.

U prvoj zbirci Zorice Vujić je i pesma koju je napisala sa svojim suprugom povodom manifestacije „Dva pera u jednom dahu“ koju organizuje Klub ljubitelja knjige Majdan u Kostolcu. Upravo je ovaj klub, čiji je Zorica član, i izdao zbirku.

Prvu promociju, u rodnom gradu, upriličio je, u maju, Klub književnika „Duško Trifunović“. Pre nego što objavi još jedan deo pesničkog opusa, Zorica ima želju da, upravo na jesen, održi još jedno predstavljanje, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“.

Knjiga koja će vas vratiti u mladost, podsetiti vas na prvu ljubav i na vaše kikindske jeseni, nalazi se na policama knjižare „BIS“.

 

Gusani izložba 1

Mnogo radosti bilo je, večeras posebno, u kući Umetničke škole Humanitarnog teatra „Gusani u magli“. Otvorena je prva izložba polaznika likovne radionice koji su prethodna četiri meseca, od ponovnog otvaranja Teatra, stvarali sa mentorima. Izložba je, kao i svi događaji na ovoj adresi, humanitarna, od dobrovoljnog priloga polovina se sada izdvaja za audiometar u kikindskoj bolnici.

Talenat i vredan rad pokazali su likovnjaci na časovima, a njihovi profesori uložili su veliki trud da izabrane radove urame i njima ispune svaki zid u kući „Gusana u magli“.

Na radionicama se radilo pod budnim okom mentora, mastera vajarstva Sonje Beloš i Nikole Gajića, master slikarstva.

–  Drago mi je što nam je ukazano poverenje da podržimo polaznike da počnu da stvaraju. Od kada smo ponovo aktivirali „Gusane u magli“ u februaru, imali smo polaznike od pet do 75 godina. Uglavnom su radili slikarske tehnike, skulpture u glini i od žice, akvarel, punjeni pastel, ugljen, analitičko crtanje. Nisu svi bili potpuni amateri, neki su već radili kod kuće, ali je bilo i mnogo početnika. Na radionicama je bila divna, topla atmosfera. Nastavićemo rad i sa novim i sa dosadašnjim polaznicima – kaže Sonja Beloš.

Pored talenta i velike volje polaznika, mentorski pristup bio je presudan u otkrivanju i razvijanju talenata četrdesetak polaznika, složili su se i autori i gosti na otvaranju.

– Likovna radionica pružila je priliku nama amaterima da dotaknemo različite tehnike likovne umetnosti otvorivši vrata svima nama koji uživamo u učenju i kreativnosti. Negde sam pročitala da je svaki umetnik na početku bio amater, tako se nadam da će se, u budućnosti, neki od nas istaći sa svojim radovima. Umetnost je ljubav, pokreće svet i čini ga lepšim. Hvala našim profesorima koji su učinili i nas polaznike i naš grad i lepšim i boljim i želim nam svu sreću u budućem radu – rekla je Jelena Sivčev, jedna od polaznica radionice, na otvaranju izložbe.

Daša Jerković živi u Kikindi i učenica je sedmog razreda OŠ „Vasa Stajić“ u Mokrinu. Na izložbi je nekoliko njenih radova.

– Volela bih da budem slikarka. Ovo mi je prvi ozbiljan rad i prva izložba. Lepo se osećam, lepo se družimo, stekla sam prijatelje i sa voljom dolazim na radionice. Planiram da upišem Likovnu akademiju – kaže Daša.

Dermatolog u penziji, Nevenka Mijatović, kaže da je na radionicama ostvarila svoj san.

– Mnogo godina sam imala žarku želju da slikam, ali nisam imala priliku. Kada  sam videla svoje radove, i sama sam se iznenadila.

Još jedan mladi talenat večeras je bio ponosan.

– Upisao sam se jer mislim da ću tako naučiti bolje da crtam. Možda ću uspeti da od toga napravim neki biznis, da porodajem svoje radove, i nastaviću da dolazim u ovu školu – rekao nam je Dušan Babić, učenik petog razreda u OŠ „Jovan Popović“.

Mentori u toku leta najavljuju dnevne aktivnosti u Umetničkoj školi, a zatim, od septembra, ponovo radionice za stare i nove talente.

Izložba crteža, slika, akvarela, kolaža i skulptura neverovatno talentovanih polaznika, posle večerašnjeg svečanog otvaranja, biće dostupna do kraja meseca, četvrtkom, petkom i subotom od 18 do 21 sata. Iz „Gusana u magli“ pozivaju vas da vidite koliko plemenitih veština poseduju naši sugrađani svih generacija, i zašto bi trebalo svi da budemo ponosni na ovo umetničko središte našeg grada.

Izložba salon muzeja a

U salonu Muzeja „Tera“ otvorena je izložba „Prelaz 3” Daniele Fulgosi. Autorka je istakla da su radovi nastajali duže od pet godina.

– Prelaz, u svakom smislu, od toga da sam ranije radila kolaže i grafiku, do traženja novog načina izražavanja. Tranzicija, koja je sudbina našeg društva, strašna je i hronična i iziskuje od nas konstantna prilagođavanja. Tu je i moj lični period jer starim i osećam da prelazim u novi životni ciklus. Kontradiktorno i paradoksalno je to da uvek ima nade. Treba biti čovek i biti svoj – istakla je umetnica.

Verica Nemet, kustoskinja Muzeja „Tera“, podsetila je da je izložba „Prelaz 3“ peta izložba od početka godine.

– Čast nam je da predstavimo izložbu koja u svom fokusu ima elemente grafike, crteža i kolaža. Radovi predstavljaju emotivnu tranziciju umetnice koja ima i  dug pedagoški rad – dodala je Verica Nemet.

Daniela Fulgosi je profesorka Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu . Kroz umetnost izražava svoja silovita, ponekad i melanholična razmišljanja o izdaji, predaji, sreći, smrti ali i zovu njenog porekla – Dalmacije i Mediterana. Izložba je otvorena do 22. juna.

Udruženje Raša Popov 1

Udruženje građana „Raša Popov“ iz Mokrina otvorilo je pesnički konkurs za starije osnovce. Tema konkursa je „Hoću-neću“ i raspisuje se povodom šeste manifestacije „Dan Raše Popova“.

Žiri će, za pobedničku pesmu, dodeliti Nagradu Rašin šešir i, pored nje, jednu prvu, dve druge i tri treće nagrade. Nagrađeni će svoje pesme čitati na manifestaciji posvećenoj ovom književniku, rođenom Mokrinčaninu. “Dan Raše Popova” održava se na dan njegovog rođenja, 26. juna i u okviru Nedelje kulture u Mokrinu.

Pesme se šalju isljučivo ektronskim putem, na mejl: danrasepopova@gmail.com, do 10. juna.

Azarić 2

Braco Azarić i Milan Dragoljević iz Novih Kozaraca učestovali su na Međunarodnoj likovnoj koloniji u Drobeta-Turnu Severinu. Na poziv Unije vizuelnih umetnika Rumunije dvojica slikara bili su među petoricom iz naše zemlje – stvarali su sa kolegama iz Ukrajine, Bugarske, Mađarske, Beograda, Pančeva i Prizrena.

– Kolonija je trajala deset dana i, osim nas slikara, radili su i vajari koji stvaraju u mermeru. Završna izložba održana je u muzeju u Severinu. Počastvovani smo pozivom jer je učešće na ovakvoj koloniji za nas veliki uspeh – rekao je Azarić.

Braco Azarić i Milan Dragoljević priređivali su do danas veliki broj grupnih i samostalnih izložbi i učesnici su brojnih likovnih kolonija. Azarić je organizator tradicionalnog susreta likovnih umetnika „Dani Zdravka Mandića“, nazvanog po slikaru iz ovog mesta čiji legat, od 2012. godine postoji u Vili u Novim Kozarcima.