децембар 6, 2025

Култура

cigra1

Društvo za pomoć MNRO „Čigra“ u subotu je bilo domaćin devete likovne kolonije pod nazivom „Humani umetnici za „Čigru““. Osamnaest slikara iz Sombora, Beograda, Novog Miloševa, Novih Kozaraca i Kikinde odazvalo se pozivu da svoje vreme i radove doniraju za plemenit cilj.

– Koloniju je podržala lokalna samouprava po projektu udruženja građana od posebnog značaja za grad za 2025. godinu. Sve slike koje danas nastanu, naši sugrađani moći će da kupe i na taj način potpomognu rad društva za pomoć MNRO. Sva sredstva koja skupimo upotrebićemo za uređenje prostorija i potrebe naših članova, a trenutno je najhitnije renoviranje fasade, izjavila je Biljana Nedomački, sekretar udruženja.

Među učesnicima iz Sombora, zatekli smo i Minu Ševo, slikarku i predstavnicu udruženja „Art Nostra“. Iako su njene kolege prethodnih godina sarađivale sa „Čigrom“, Mina se prvi put pridružuje ovom projektu.

– Naše udruženje podržava humanitarni rad. Stoga smo došli da uradimo nešto korisno ali i da se družimo, da razmenimo iskustva i da nam bude lepo u svetu boja, rekla je Mina Ševo.

Likovna kolonija trajala je jedan dan, a građani su mogli da obiđu umetnike i da na licu mesta vide kako od praznog platna nastaje umetnički rad. Umetnici su stvarali dela raznovrsnih motiva od pejzaža i studija konja, do mrtve prirode, svako kroz svoj prepoznatljiv izraz i tehniku.

Inače, stručni tim društva za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Čigra“ trenutno radi sa dvadeset i pet korisnika uzrasta između tri i pedeset godina. Iako lokalna samouprava kao i sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja podržavaju njihov rad, dodatna finansijska sredstva su uvek neophodna. Stoga slikari i učesnici ove humanitarne kolonije pozivaju sve Kikinđane da kupovinom slika i sami doprinesu ovoj dobrotvornoj misiji.

T. D.

 

hor-edjseg-(2)

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ sutra, 18. oktobra, organizuje 9. Susret horova. Kikindskoj publici predstaviće se pet horova iz Novog Kneževca,Mola, Nove Crnje, Ruskog Sela, Sajana, kao i domaćini.

Manifestcaija počinje u 17 sati u sali „Eđšega“ i kako najavljuju organizatori cilj je razmena iskustava, negovanje tradicionalne pesme i muzike, upoznavanje i razmena iskustava, ali i promocija Kikinde.

pozoriste-noc

Iz Narodnog pozorišta Kikinda obaveštavaju da su, zbog bolesti glumca, otkazane predstave „Heroj nacije“ (zakazana za 18.10) i „Pidžama za šestoro“ (zakazana za 25.10).

IMG-20251016-175708

U Galeriji Kulturnog centra otvorena je izložba slika amaterskog umetnika Dragana Dmitrova iz Orlovata, koji se više od pola veka, kako kaže, „čisto iz ljubavi“ bavi slikanjem. Njegova prva samostalna postavka u Kikindi obuhvata oko četrdeset radova nastalih u poslednjih pet godina – ulja na platnu koja donose portrete, pejzaže, životinje i ikonografske motive.

– Slikam sve što mi padne na pamet, sve što vidim i što me pokrene. Pokušavam to da prenesem na platno, bez pretenzija, bez kalkulacija. Ja sam amater, ali se slikanjem bavim skoro pola veka – iz čiste ljubavi, kaže Dmitrov.

Njegovi radovi odišu toplinom, neposrednošću i iskrenošću koja dolazi iz dugogodišnje posvećenosti i radoznalosti. Kaže da je sve počelo još u školskim danima:
– U osnovnoj školi sam počeo da crtam, spontano, bez ikakvog uticaja. Nešto vas povuče, krenete da slikate, pa kako ispadne.

Posebnu vezu ima sa svojim zavičajem, Orlovatom, rodnim mestom velikog slikara Uroša Predića.
– Uroš Predić je bio moj zemljak i, da budem iskren, veliki uticaj na mene. Prve slike koje sam u životu video bile su njegove, u našoj seoskoj crkvi. Kao dete sam često tamo išao, to je bilo jedino mesto gde ste mogli da vidite nešto lepo, nešto što vas inspiriše, priseća se slikar.

Iako radi u Naftnoj industriji Srbije i, kako kaže, „bavi se svim i svačim“, njegova prava strast ostaje slikarstvo.

– Ne živim od slikanja, ali živim za njega. To je moj mir i moja radost. Ako me zdravlje posluži, radiću još dugo, bez velikih planova, ali sa velikom voljom, iskren je Dragan.

Na otvaranju izložbe, o Draganu Dmitrovu, govorio je hroničar Ervin Gazdag, a Zdenka Trifunjagić publici se obratila Nerudinim stihovima.

Izložba će biti otvorena narednih desetak dana u Galeriji Kulturnog centra, a svako ko poželi da zaviri u svet jednog posvećenog amatera, imaće priliku da vidi kako na platnima izgleda kada ljubav prema umetnosti traje celog života.

 

kud-petar-kocic-(2)

Članovi Kulturno umetničkog društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca nastupili su  na 62. „Saboru izvornog narodnog stvralastva Srbije“ u Topoli. Kozarčani su nakon što su  bili pobednici festivala „Najboljih ansambala sela Srbije“ u Kličevcu i titule apsolutnog pobednika festivala „Markovi dani“ u Boljevcu stekli uslov da učestvuju i u takozvanoj srpskoj Toskani.

Ovom prilikom su predstavili igre i pesme kolonista naseljenih u Novim Kozarcima koje su zabeležene i prenete na scenu zahvaljujući višegodišnjem terenskom istraživanju koreografa Milana Vašalića. Reč je o narodnoj tradici iz Kupresa, Potkozarja, Sanskog Mosta, Zmijanja, Ključa, Mrkonjić Grada.

Sabor predstavlja krunu Oplenačke berbe i daje joj poseban pečat koji je kulturno oplemenjuje. Čine ga folklorne, pevačke grupe i instrumentalisti, odabrani na saborima i smotrama narodnog stvaralaštva Srbije.

 

IMG-593e3880bdd452335095a299228ae1f2-V

Spektakularno je bilo minulog vikenda na prvom Festivalu stripa u Kikindi i Novim Kozarcima.

Za tri dana predstavili su se neki od najpoznatijih domaćih crtača devete umetnosti, a interesovanje posetilaca i učesnika je prevazišlo i najoptimističnija očekivanja.

Sve je počelo u petak 10. oktobra izložbom i prigodnom besedom gostujućih umetnika iz Subotice u Galeriji „Zdravko Mandić“, koja je uz kikindski Kulturni centar bila suorganizator festivala. Posetioci u punoj sali Galerije u Novim Kozarcima mogli su da pogledaju izložbu radova ovdašnjih i gostujućih majstora tuša i pera, a svoja crtačka iskustva je podelio i jedan od doajena devete umetnosti, Geza Šetet, koji je Njegošev „Gorski vijenac“ pretočio u strip sa petocifrenim tiražom.

Program je nastavljen u subotu u Kulturnom centru, gde su među gostima bili organizatori somborskog i zrenjaninskog festivala stripa Danilo Bogdanović i Branko Đukić. U prepunoj Galeriji KC podelili su svoja iskustva, navodeći da je pred Kikinđanima lep, ali i vrlo zahtevan zadatak da održe manifestaciju i u narednim godinama.

– Malo smo strepeli da možda neće biti veliki odziv publike, pa smo program organizovali u našoj Galeriji, navodi Tanja Nožica, zamenica direktora KC.- Pokazalo se da bi i Velika sala bila premala, jer je zainteresovana publika stajala i u holu. Prvi put se susrećem s organizacijom ovakvog festivala, ali pokazalo se da je odziv publike bio veliki i jako sam zadovoljna kako je sve proteklo – dodaje.

Zbog festivala u naš grad su pristigli i gosti iz susedne Rumunije. Jovan Kiridžić je sa suprugom i prijateljem došao kako bi se bliže upoznao s autorima i ljubiteljima stripa.

–Za ova dva dana, koliko sam bio ovde, shvatio sam da strip nije samo umetnost, nego i ljubav koja se prenosi na papir. Prvo što ćemo uraditi po povratku u Rumuniju, pokušaćemo da napravimo prekograničnu saradnju i da i u Rumuniji zaživi ovakav festival, jer postoji veliko interesovanje za strip.

Publici su se predstavila i druga poznata imena ovdašnje strip scene: Zoran Aladžić, Kristijan Relić, Vladimir Topolovački, Jovan Isakov, Emilija Despotov, Borivoje Grbić, Zorana Stojkov, Kristijana Reljić, Ivan Šainović, Andrea Vukojević, Marina Stefanović, Vladan Nikolić, Zoran Stojković, Vladimir Popov i možda kao najpoznatije ime Miodrag Mikica Ivanović, legendarni autor još iz vremena edicija „Nikad robom“, „Eks almanah“, i Dnevnikovih „Zlatne serije“ i „Lunovog magnus stripa“.

– Upoznao sam organizatora Milivoja Vukojevića na Somborskom festivalu stripa. Ne odazivam se često na festivale, ali sam želeo da pomognem Kikinđanima, jer je Milivoj moj kolega crtač. Drago mi je i što sam i drugima mogao da pomognem u crtanju, naročito kad je u pitanju likovno poznavanje anatomije čoveka.

Poseban deo programa bio je posvećem predstavljanju dva strip albuma majstora crno-belih sličica iz Mokrina – Spasoja Kulauzova.

– Predstavio sam svoju sedmu i osmu knjigu koji je izdao Kulturni centar. I ove knjige, kao i prethodne sadrže žanrovski različite stripove koje sam radio u karijeri: vestern, kriminalistički, humoristički i druge. Objavljivao sam svojevremeno i u „Plavom Vjesniku“,  „Dečjim novinama“ i „Dnevniku“, a od onog što sam radio, mislim da je posle edicije „Nikad robom“ ipak Veliki Blek bio najčitaniji. Radio sam i vrlo čitanog junaka „Gringa“. Meni je malo problem scenario, a kad bih imao kvalitetan scenario, ne bi mi predstavljalo teškoću i danas da nacrtam bilo šta što bi publika rado čitala- rekao je Kulauzov.

Treći dan festivala bio je rezervisan za druženje s crtačima stripa i kikindskim slikarima.  U dvorištu Galerije „Zdravko Mandić“ posetioci su mogli da se uvere kako nastaju neka od remek-dela devete umetnosti, ali i zapaženi akrili ovdašnjih slikara Dragane Karanović, Tanje Nožice, Milana Dragoljevića, Dušanke Vujović, Svetlane Petrov Rackov, Vinke Sekulić i Brace Azarića, koji je o prvom Festivalu stripa izneo interesantan zaključak:

– Voleo bih da su profesori i nastavnici likovnog doveli đake da posete festival, jer bi imali šta da nauče o ovom mediju, međutim, takvih grupnih đačkih poseta izložbama nema već skoro tridesetak godina, što je šteta. Celokupan festival je protekao sjajno i daće Bog da se vidimo i dogodine sa eminentnim strip crtačima- rekao je Azarić.

PRVA „KOMUNA“

– Prezadovoljan sam odzivom gostiju i kolega crtača, koji su nam puno pomogli i savetodavno i u umetničkom delu programa. Odziv publike je bio iznad očekivanja, a puno mi je srce što su i mediji propratili naš festival. Ipak, posebna zahvalnost ide na adresu „Komune“ koja je prva, još pre mesec dana, najavila naš festival i čija je medijska podrška bila izuzetna tokom čitavog trajanja festivala – naglašava Milivoj Vukojević, idejni tvorac ove manifestacije.

N. Savić

jovan-popovic
Žiri za dodelu regionalne književne nagrade Jovan Popović objavio je uži izbor od 11 rukopisa zbirki poezije i kratke proze. Konkurs je raspisala izdavačka kuća Partizanska knjiga u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.
Na konkursu su učestvovali autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Andrea Protić (Novi Sad) – Kuća za snove, proza
Dragana Stojanović (Novi Sad) – Lutke putuju same, poezija
Hana Rastoder (Podgorica) – Plava Una, poezija
Miloš Živanović (Beograd) – Obale dobre vode, poezija
Natalija Milovanović (Ljubljana) – Soba za buđenje, poezija
Nedžad Ibrahimović (Tuzla) – Pjesme diletanta, poezija
Sandrijela Kasagić (Banja Luka) – Lekovitost noći, poezija
Snježana Vračar Mihelač (Ljubljana) – San na suncu, poezija
Tino Deželić (Zagreb) – Priča toliko uvrnuta i neverovatna da ne može biti, proza
Žarko Milenić (Brčko) – Sjećaš li se?, proza
Željko Ivanji (Beograd) – Krijumčar igračaka, proza
Najuži izbor biće proglašen do 5. novembra.
Autorki/autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju Partizanske knjige, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.
Jovan Popović (1905–1952) bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu. Partizanska knjiga je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela.
Konkurs za regionalnu književnu nagradu Jovan Popović podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.
strip2

U sklopu „Miholjskih susreta sela”, od 10. do 12 oktobra, Kikinda i Novi Kozarci biće prestonica srpskog stripa. Inicijator i idejni tvorac prvog festivala stripa u severnom Banatu je ovdašnji slikar i strip crtač Milivoj Vukojević, a organizatori Kulturni centar Kikinda i Galerija „Zdravko Mandić” u Novim Kozarcima.

– S obzirom na to da festivali stripa postoje u Kragujevcu, Nišu, Somboru, Zrenjaninu, Novom Sadu, Beogradu i drugim gradovima, mislimo da i naš grad zaslužuje jedan ovakav događaj. U druženju s kolegama koje se bave stripom, pokazalo se da veliko interesovanje za ovu umetnost postoji i u našoj sredini- navodi Vukojević.

U  petak 10. oktobra u 20 časova u Novim Kozarcima u Galeriji „Zdravko Mandić” uslediće svečano otvaranje festivala i izložba jednog dela radova, kao i dodela slikarskog materijala, jer će se u sklopu Festivala održati i umetnička kolonija posvećena stripu, najavljuje Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra. U subotu 11. oktobra u prepodnevnim satima učesnici će preći u Kulturni centar, gde će biti postavljen drugi deo izložbe, a pre samog otvaranja biće upriličeno druženje sa gostima festivala i predstavljanje autora.

– Očekujemo i gostovanje kolega iz Republike Srpske, tačnije iz banjalučkog udruženja umetnika „Deveta dimenzija”, a tu će biti i Zdravko Knežević iz Prnjavora, koji drži uglednu školu stripa i koji će nam, takođe, predstaviti svoje radove. Njima će se pridružiti autori iz Subotice i Sombora, među kojima su Danilo Bogdanović i Miodrag Mikica Ivanović, veoma poznat strip ilustrator još iz vremena „Dnevnikovih” edicija „Zlatna serija” i „Lunov magnus strip”. Radove će izložiti  i nekoliko naših severnobanatskih autora, a tu će biti i najbliže komšije Zrenjaninci, čija je strip scena postala jedna od najjačih u zemlji- najavljuje Vukojević.

Akademski slikar Branko Đukić, glavni i odgovorni urednik zrenjaninskog strip časopisa i organizator tamošnjeg festivala devete umetnosti, ukazuje da je zrenjaninski „Stripolis” u septembru imao svoje 16. izdanje.

– Uspeli smo vremenom da okupimo regionalnu strip reprezentaciju. I ove godine su na našem festivalu gostovali izuzetni ilustratori i teoretičari devete umetnosti: Zefirino Grasi, Momčilo Moma Rajin, Jugoslav Vlahović, Sibin Slavković, Dobrosav Bob Živković, Željko Pahek i mnogi drugi. Izdajemo časopis „Stripolis”, do sada je izašlo sedamnaest brojeva. Rado smo se odazvali pozivu Kikinđana i nadamo se da ćete vrlo brzo uspeti da postanete prepoznati kao značajan strip centar. Predstavićemo u subotu radove zrenjaninskih strip autora, a spremni smo i da savetodavno pomognemo vaš festival i podelimo naše skoro dvodecenijsko iskustvo u organizovanju jednog ovako zahtevnog, ali i atraktivnog festivala- dodaje Đukić.

U subotu u 18 časova u Kulturnom centru predviđeno je predstavljanje dva strip albuma majstora crno-belih sličica iz Mokrina, Spasoja Kulauzova. Pod okriljem Kulturnog centra ovaj autor je već objavio pet strip albuma velikog formata, a s obzirom da je promocija četvrtog albuma izostala, autor će predstaviti prošlogodišnju, kao i ovogodišnju knjigu, odnosno strip-album.

U nedelju, 12. oktobra karavan stripadžija se vraća u Kozarce i u Galeriji „Zdravko Mandić”, pre podne, posetioci će moći da nastave druženje sa slikarima i crtačima. Završetak ovog susreta umetnika i ljubitelja stripa je predviđen za rane popodnevne sate. Cilj festivala je omasovljenje i popularisanje devete umetnosti, a organizatori se nadaju da će manifestacija postati tradicionalna, kao i da će odziv umetnika i publike biti veliki jer crtanje i čitanje stripova u našem kraju imaju dugu tradiciju.

STRIP JUNAK BRACO

– Prvi put u Galeriji u Novim Kozarcima organizujemo umetničku koloniju posvećenu stripu. Svake godine organizujemo likovnu koloniju i ovo će biti već petnaesta, ali ovo je prva posvećena devetoj umetnosti. Posebno mi je drago što, kao slikar, imam prvi put ozbiljniji susret s tolikim brojem ljudi koji se bave stripom i nadam se da će jedan od njih da uradi i crtež mene kao strip junaka, koji bi mi bio baš draga uspomena na festival- navodi Braco Azarić.

sta-nas-snadje-usred-ladje-(1)

U pozorištu „Lane“ večeras će premijerno biti izvedena predstava „Šta nas snađe u sred lađe“. Nakon septembarske pauze, ovo je ujedno i početak nove sezone, istakao je Aleksandar Maletin, direktor.

-Radi se o romantičnoj komediji i predstava je nesvakidašnja, tako da pozivam našu dragu publiku da budu sa nama. Komad je režirao glumac Dragan Ostojić sa kojim smo imali plodonosnu saradnju i u ranijem periodu. „Šta nas snađe u sred lađe“ na repertoaru našeg pozorišta bio je pre desetak godina i sada, sa izmenjenim likovima, vraća se na scenu. U lađi će nas snaći princeza, uplakana Katarina, koja je ima prohteve. Onog momenta kada reši da se uda dolaze razni prosci, gusari, koji bi da osvoje njeno srce, a posebno su zainteresovani za nju jer će im Katarina, ukoliko ih odabere, pokloniti lađu – otkrio nam je naš sagovornik.

Kostime i scenografiju uradio je Milan Vujić, a glume: Marta Katai, Miloš i Milan Vujić, Aleksandar Krulj i Aleksandar Maletin.

Već naredne nedelje, 12. oktobra, takođe će premijerno biti izveden komad „Deda i repa“.

-Za drugu premijeru u oktobru adaptaciju teksta uradila je glumica Gordana Rauški i ovo je lutkarska predstava. U njoj igraju Milan Vujić, Marta Katai, Miloš Vujić i Aleksandar Krulj. Dobro poznatu priču adaptirali smo na naš način i dobili smo komad pun topline o poverenju i velikom srcu koje uvek pobeđuje – naveo je Maletin.

Oktobar je, u jedinom dečijem pozorištu, mesec zlatnog lišća, a komadi se igraju u 17 sati. Kako se očekuje gužva iz „Laneta“ napominju da bi bilo dobro rezervisati ulaznice.

A.Đ.

Untitled-design

Proslavljena kostimografkinja, rođena Kikinđanka, Tatjana Radišić, u Kulturnom centru Kikinda uskoro otvara vrata nove škole crtanja i slikanja. Umetnica koja je reputaciju vrhunskog kostimografa stekla u SAD, a danas uspešnu karijeru nastavlja po mnogim prestižnim pozorištima u regionu, odlučila je da deo svog dragocenog iskustva prenese i na naše sugrađane.

– Ova škola crtanja i slikanja donosi profesionalan, ali i otvoren i podsticajan pristup umetničkom obrazovanju i namenjena je svima koji žele da se izraze kroz umetnost, bilo da se ozbiljno pripremaju za upis na umetničke škole i akademije, ili jednostavno žele da pronađu prostor za kreativnost, unutrašnji mir i lični razvoj- kaže Tatjana.

Foto Sretenović

Program škole obuhvatiće rad sa različitim tehnikama – olovka, ugalj, tuš, akvarel ili akril, ali sa temeljnim veštinama poput crtanja po posmatranju, zatim problemom kompozicije, građenja forme, rada sa bojom i razumevanjem prostora.

– Umetnost nije samo zanatska veština, ona je pre svega radost, razigranost i sloboda izražavanja. U njoj se razvija mašta, ali i uči hrabrost, smelost i autentičnost. Svaki rad na belom papiru je i suočavanje sa sobom, jer kako učimo da savladamo kompoziciju i prostor, tako učimo i kako da savladamo izazove, prepreke i neizvesnosti u svakodnevnom životu- dodaje ova umetnica, napominjući da će škola raditi u okviru Kulturnog centra Kikinda, u, kako kaže, vrlo inspirativnom i kreativnom ambijentu.

Nastava će se odvijati u malim grupama vikendom, sa individualnim pristupom, a, kako se navodi, u školu su dobrodošli polaznici od 7 do 77 godina. Pored redovnih časova, vremenom, planirane su i tematske radionice, gostujuća predavanja i izložbe radova polaznika.

Kako ističe Tatjana Radišić, poseban fokus biće na likovnom obrazovanju kao sastavnom delu opšte kulture, jer razvijanje likovne pismenosti nije važno samo za buduće umetnike, nego je to način da bolje razumemo svet oko sebe, razvijemo osetljivost za lepotu, odnos prema prostoru, formi, izrazu i poruci koju nosimo.

Bez obzira na godine, iskustvo ili ciljeve, ova škola poziva sve koji veruju da umetnost nije privilegija, već unutrašnja potreba da nešto kažemo, izrazimo ili stvorimo, dodaje poznata kostimografkinja.

N. S.

 

Don`t copy text!