Култура

krila-andjela-kolonizacija-(1)

U galerijskom prostoru udruženja građana „Krila anđela“  otvorena je izložba „Kulturno nasleđe“ čija je tema kolonizacija.  Jelena Vušurović, slikarka sa Cetinja srećna je što je postala deo Kikinde.

-Već nekoliko dana stvaram u Novim Kozarcima i dela koja sam naslikala ostavljam udruženju. Saradnja će u narednom periodu biti bolja i sadržajnija i na ovaj način povezujemo Cetinje i Kikindu. Duhovnost koja je vladala u porodici Reljić inspirisala me je da uradim konfiguraciju Isusa i Marije. Na mojim slikama ima puno žute i narandžaste boje što je zapravo apstrakcija naše misli jer volim svetlost i pozitivna sam, a to su najveselije boje – istakla je Jelena Vušurović.

Danijel Peršić, predsednik i osnivač umetničkog studija „Sombor“ podsetio je na odličnu saradnju sa udruženjem „Krila anđela“.

-Nekoliko godina unazad okupljamo decu i mlade koji su deo  saborovanja u Novim Kozarcima. Omogućeno im je da slikaju i razvijaju se, a ove godine tema je bila kolonizacija i nastale su izuzetne slike. Deci je važno da se i njihov rad među delima izuzetnih slikara, ali i da uče i rade sa njima. To im daje podstreka da budu još bolji – naveo je Peršić.

Udruženje „Krila anđela“ važan je činilac kulturne slike naše sredine, rekao je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan prilikom otvaranja izložbe kojoj su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Aleksandar Aćimov.

-Udruženje se trudi da podstiče i afirmiše mlade i talentovane ljude. Naša želja je da pomognemo svima koji se trude da razvijaju kulturne sadržaje i uspostavljaju nove saradnje. Tema izložbe i saborovanja je kolonizacija koja je temelj bitisanja sugrađana koji su naselili deo teritorije našeg grada. Važno je očuvati sećanje na pretke i korene i u sredini koju su naselili – dodao je Bogdan.

Izložba je deo desetogodišnjeg projekta „Čuvanje srpskog nacionalnog identiteta“ u okviru kog se čuva kulturno nasleđe ovog dela Banata, pojasnio je Milan Reljić, predsednik udruženja „Krila anđela“.

-Projekat „Kolonizacija 1946 -1947 u Nove Kozarce i Banat“ ima za cilj da na slikarskim platnima sačuva autentične događaje iz svakodnevnog života naših predaka i da ih ostavimo našim potomcima. Ovekovečen je i dolazak naših predaka iz Bosne vozom. Njih su dočekali domaćini, ali i oni koji su stigli pre njih. Cilj mi je da budućim generacijama ostavimo živu istoriju

Otvaranjem izložbe ujedno je obeležena i decenija postojanja „Krila anđela“.

A.Đ.

tera-viva-(1)

Festival  „Tera Viva“, 13. po redu, organizovan je u Ateljeu „Tera“ u okviru Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Dvodnevni program namenjen je deci, popularizaciji mladih književnika i bendova. Radionice „TeraKids“ ispunile su očekivanja mnogobrojnih posetilaca. U okviru „Potrage“ izgubljen skulpture tražili s mlađi i nešto starije sugrađani.  Katarina Krnić uživala je u ovoj igri.

– Zadaci su vezani za postavljene skulpture i „Teru“. Trebalo je da se pronađu zadate skulpture na mapi, da se docrtaju, prebroje i ostalo. Jako je interesantno i ovo mi je prvi put da učestvujem u nekoj potrazi. Nije težak zadatak i zabavno je, a ovako sam na najbolji način videla koje sve skulpture postoje na ovom prostoru – rekla je Katarina.

Filipa Milanovića zatekli smo u pravljenju skulptura od gline u vajarskoj radionici.

-Prvi put sam ovde i drago mi je jer volim da pravim skulpture od gline.  Napraviću tvrđavu sa okolinom i odneću je kući da se pohvalim svima– saznali smo od Filipa.

Aleksandar Lipovan, v.d. direktor CLPU „Tera“ napominje da je ove godine festival okupio najviše dece do sada.

-„Tera Vivi“ podjednako se raduju posetioci i, mi, zaposleni. Cilj nam je da otvorimo našu ustanovu za što veći broj posetilaca različitog uzrasta. Novina je da smo ove godine organizovali predstavili mlade beogradske pesnike koji pripadaju alternativnoj sceni, a moderator ovog događaja bila je Milana Grbić, kikindska književnica – istakao je Lipovan.

Radionice su organizovali Streličarsko udruženje „Apolo“, članovi pozorišta „Lane“, bila je tu i radionica fraktala, skulpture od papira koje je sa decom izrađivao Jovan Isakov, slikanje portreta.

A.Đ.

arhiv 2

Kopije dokumenata razmenjenih između Kraljevine Srbije i Austrougarske monarhije posle Sarajevskog atentata, pre početka Prvog svetskog rata, izložene su, od utorka, u Istorijskom arhivu. Povodom 110 godina od početka Velikog rata Arhiv se pridružuje akciji Ministarstva kulture i Državnog arhiva Srbije u kojem su, do 28. jula, izložena originalna dokumenta.

U tri vitrine postavljeni su: Ultimatum Austrougarske Srbiji i odgovor Kraljevske vlade, oba na desetak stranica, pisana na francuskom jeziku koji se tada koristio u međunarodnoj diplomatiji, i telegram, sa prevodom, kojim je Austrougarska objavila rat Srbiji 28. jula 1914. godine.

– Trzavice sa počele još 1912. godine, kada je Srbija pobedila u Balkanskim ratovima i od tada se očekivalo da će doći do okršaja između dve države, ali ne i da će se pokrenuti lanac događaja i savezništava između Antante i Centralnih sila, što će biti ključ otpočinjanja Prvog svetskog rata – kaže direktor Istorijskog arhiva, Srđan Sivčev. – Tenzije su trajale gotovo dve godine i samo se čekao povod za rat koji se i desio kada je, na Vidovdan 1914, Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i na njegovu suprugu, vojvotkinju Sofiju Čotek. Mesec dana je trajala diplomatska borba Srbije da se očuva mir, da se ne ulazi u rat sa Austrougarskom, ali je Ultimatum bio previše ponižavajući za Srbiju i stavljalo je u kolonijalni položaj. Sve tačke su bile pozitivne osim jedne – učešće austrougarskih policijskih snaga u istrazi na teritoriji Kraljevine Srbije, što je bilo nedopustivo za jednu nezavisnu državu. Austrougarska nije prihvatila odgovor na Ultimatum i krvavi sukob je započeo. Očekivalo se da će to biti kratkotrajna akcija, da će Srbija brzo biti slomljena, ali su pokrenuti lanci savezništava i taj krvavi sukob je trajao četiri godine.

Na predlog Arhiva Srbije, Unesko je, 2015. godine Telegram objave rata Austrougarske Srbiji upisao u Međunarodni registar “Sećanje sveta”.

U holu Istorijskog arhiva dokumenta su dostupna do 28. jula, do datuma izbijanja Prvog svetskog rata.

S. V. O.

etno-kamp-2024-(1)

Nematerijalno nasleđe srpskog, rumunskog i mađarskog dela Banata zahvaljujući etno kampu ADZNM „Gusle“ ostaće sačuvano od zaborava. U naučno- istraživačkoj stanica muzičko-tradicionalnog folklora, koja traje 23 godine, ove godine je tridesetak studenata i učenika srednjih muzičkih škola. Do nedelje će se družiti, istraživati, učiti o radu na terenu, ali i steći iskustva koja će primenjivati u radu. Mila Topić iz Banja Luke studentkinja je etnomuzikologije na Akademiji umetnosti i drugi put je na kampu.

-U Kikindi sam upoznala studente sa drugih univerziteta sa kojima delim slična interesovanja s obzirom na to da studiramo srodne nauke. Pored vršnjaka, tu su i profesori sa drugih fakulteta od kojih sam puno naučila. Učimo nove igre, pesme, upoznajemo se sa tradicijom i kulturom ovog kraja. Kamp pruža velike mogućnosti, a u kasnijem školovanju i radu dosta toga mogu da primenim – istakla je Mila.

Vanja Vujičić iz Novog Sada, studentkinja je veterinarske medicine. Kao članica folklornog ansambla „Vila“ interesuje je ova oblast tako da se rado pridružila etno kampu.

-Pevam i igram i kamp je važan za sve nas koji se amaterski i iz ljubavi bavimo tradicionalnom igrom, pesmom i sviranjem. Imamo priliku da od eminentnih predavača saznamo puno toga. Treći put sam u Kikindi i svaki put kamp je drugačiji i bolji i iz vašeg grada odem sa novim prijateljstvima i znanjima – dodala je Vanja.

Mentorka je dr Dragica Panić, šef katedre za etnomuzikologiju iz Banja Luke, dok je novina da su, pored Igora Popova, umetničkog rukovodioca „Gusala“,  komentori kampa ove godine i master Katarina Nikolić sa muzikološkog instituta akademije umetnosti i Davor Sedlarević iz Centra za kulturu iz Kolašina.

-Temelji koje smo postavili pokazali su se odlični i kamp je nadrastao sam sebe. Pored očuvanja tradicije, naš cilj bio je povezivanje studenata i akademija u čemu smo uspeli i sada se uključuju i druge zemlje. Pohvalila bih sve zaposlene u „Guslama“ koji već 23 godine predano rade i niko od nas, kada smo počinjali, nije očekivao da će se kamp ovoliko razviti i da će biti uzor sličnim kampovima u regionu. Studentima je značajan jer nauče metodološke osnove terenskog istraživanja. Ovaj predmet ne postoji na fakultetima, iako se o terenu puno priča. Zato od ove godine na Akademiji u Banja Luci uveli smo u redovnu nastavu. Etno kamp okuplja veliki broj mladih ljudi. Pored igračkih i pevačkih radionica i upoznavanja sa tim kako se prikuplja materijal na terenu, oni stiču nova prijateljstva i razmenjuju iskustva – dodaje dr Panić.

Učesnici su sa Fakulteta muzičke umetnosti iz Beograda, Akademije umetnosti iz Banja Luke, Muzičke akademije iz Novog Sada, Štipa iz Makedonije, Zapadnog univerziteta iz Temišvara, muzikološkog instituta srpske akademije iz Beograda, Centra za kulturu „Mijat Mašković“ iz Kolašina, učenici srednje muzičke škole iz Subotice, Sombora i Kraljeva. Prvi put učestvuju i polaznici  Akademije iz Prištine i učenici Baletske škole iz Pančeva.

ISTRAŽIVANJE BANATA

Međunarodna studijska istraživačka stanica, etno kamp, ove godine obuhvatiće istraživanja u Rumuniji u Aradu Gaju i Deti. Studenti će posetiti Sečanj, biće prisutni u Padini gde će se upoznati sa tradicijom i običajima Slovaka. U „Guslama“ će se obaviti terensko istraživanje tradicije Roma u našem gradu, a gost će biti i Milan Prunić Duma koji će govoriti o običajima kojih više nema.

A.Đ.

 

fenok-23-(1)

Koncertom Velikog narodnog orkestra ADZNM „Gusle“ i gostiju iz Turske, Italije, Rumunije i Novog Sada, svečano je otvoren 23. Međunarodni festival narodnih orkestara. FENOK su podržali Grad Kikinda i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, tako da je ovogodišnji festival otvorio mr Dragan Traparić, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu.

-Međunarodni festival narodnih orkestara Kikindu stavlja na mapu kulturnih dešavanja u čitavom svetu i svi treba da se ponosimo „Guslama“ koje postoje od 1876. godine. FENOK i etno kamp  su pravi način da se decentralizuje kultura, a kako „Gusle“ utiču na stanovnike Kikinde, tako i Kikinđani određuju ovo društvo, što vas čini jačim i boljim ljudima – precizirao je mr Traparić.

I gradonačelnik Nikola Lukač, zajedno sa saradnicima pozdravio je sugrađane i naveo da su FENOK, ali i etno kamp  koji je u toku veoma važni za našu sredinu.

-Menadžment „Gusala“ maksimalno se trudi da sugrađanima, ali i gostima našeg grada, upriliče izuzetne večeri tradicionalne muzike. Manifestacija traje više od dve decenije i o njenom kvalitetu i značaju ne treba puno govoriti. Tu su nam i studenti, ali i eminentni stručnjaci koji pomažu da etno kamp bude što sadržajniji i bolji, kao i da ponudi što više znanja – rekao je gradonačelnik Lukač.

Narodni orkestar pod vođstvom  profesora Ahmeta Tekina Kumaša iz Istanbula već osam godina je deo FENOK-a. Orkestar iz Turske postoji više od tri i po decenije, a sugrađani su imali priliku da čuju tradicionalne instrumente ove zemlje  balamu, kaval, kabok kemane, bendir.

-Sviram balamu i svi mi trudimo se da donesemo deo naše tradicije u Kikindu. Volimo što smo deo festivala i što smo njegov deo više godina. Turska narodna muzika je muzika duše i to vaša publika prepoznaje – naveo je Ahmet Tekin Kumaš.

Iz Asocijacije za banatsku kulturu iz Temišvara Kikinđanima su se predstavili profesori Muzičke akademije Zapadnog univerziteta.

-Sa „Guslama“ smo potpisali protokol o saradnji i već četiri godine smo deo ovog festivala. Čast nam je što smo deo značajnog kulturnog događaja koji spaja čitav region i deo Evrope.  I ove, kao i prethodnih godina, pripremili smo bogat program koji je uvek drugačiji. Odlučili smo se za tradicionalne pesme iz Banata i Transilvanije – rekao je profesor Lučano Emil Roška, predsednika pomenutog  udruženja.

Orkestar „Moreška Nova“ stigao je iz Gravine iz Italije.

-Drugi put smo deo FENOK-a i presrećan sam što smo ponovo ovde. Zajedno sa orkestrom predstavili smo mediteransku muziku i tradicionalnu muziku sa juga Italije. Festival ima odličnu reputaciju u Evropi i o njemu se puno priča – saznali smo od Pjetra Lajka, vođe orkestra.

Sve što „Gusle“ rade su kultura i negovanje kulturne tradicije, istakao je direktor ADZNM „Gusle“ Zoran Petrović.

 

-Nezamenljiv je doživljaj slušati uživo vrhunske umetnike koji dolaze  iz čitavog regiona i to rade iz ljubavi i zbog toga što poštuju ono što radimo. Odjeci našeg rada izazivaju odlične reakcije u regionu i u stručnim krugovima. Isto tako naš etno kamp postao je model koji mnogi naši susedi kopiraju. Naredni korak je umrežavanje i postizanje realnih rezultata – dodao je Petrović.

FENOK traje do nedelje kada će se pored pomenutih gostiju predstaviti i instrumentalisti, orkestri i solisti iz Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore.

A.Đ.

43-simpozijum-tera-(8)

Šestoro vajara ovog jula ima privilegiju i čast da stvara na svetskom nivou etabliranom, Međunarodnom simpozijumu „Tera“. Večeras su, publici i jedni drugima, predstavili svoje dosadašnje radove, u potpuno prilagođenom i prijatnom ambijentu ateljea nekadašnjeg Pogona tri fabrike crepa. Ovde se, uz pomoć najboljih majstora i sa najvećom peći u regionu, već naziru oblici ideja koje su poneli sa sobom ili bivali inspirisani zatečenim – prostorom, ljudima i istorijom grada.

Stiven Mos, vajar iz Velike Britanije koji živi i radi u Parizu, kaže da je prvi put u Srbiji, a premijerno će uraditi i skulpturu velikog formata od gline sa kojom, takođe, nikada nije radio.

– Sve je jako, jako dobro ovde. Nikada nisam radio velike formate, posebno ne u glini. Vajam sa epoksi smolom – kaže Mos. – Moja skulptura imaće reference na nekoliko umetničkih dela, ali najviše na sliku Pola Sezana „Golubarnik“, iz  1898. godine. U suštini, reprodukujem je u glini i skulpturi. Sve je veoma lepo, ljudi, grad, jako sam zadovoljan iako sam imao nezgodu sa biciklom i polomio sam nogu. To me je malo usporilo, ali sam pun optimizma.

Mos je eksperimentalni vajar i njegovi radovi su u mnogim javnim kolekcijama u Francuskoj.

Na ovogodišnjem sazivu stvaraju i: vajar Milorad Mića Stajčić i slikar Srđan Arsić iz Beograda, Božica Rađenović, vajarka, samostalna umetnica koja živi i radi u Otavi, Vesna Perunović koju je umetnički put odveo u Toronto, i Anamarija Šerban iz Arada. Ona je, na Univerzitetu u Temišvaru diplomirala vajarstvo i doktorirala vizuelne umetnosti.

Prema utiscima koje su podelili sa nama, veoma su zadovoljni što su u društvu odabranih umetnika koji, u izvanrednim uslovima, u potpunom miru na rubu grada, izmaštavaju, grade i podižu nova dela koja će ostaviti svojim domaćinima i svim Kikinđanima kao legat za budućnost.

S. V. O.

suvaca-demo-8

Ako već niste, pravo je vreme da se zaputite ka uglu Moravske i Srbobranske ulice! U toku je osmi Suvača demo fest, a na sceni se smenjuju stare i nove rok generacije.

Među mladim snagama je grupa „Feniks”.

– Godinu dana sam u bendu. Volim rokenrol, najviše slušam domaći rok. Uživam kada sam sa društvom i kada nastupamo. Imali smo i humanitarne svirke, a ovo mi je prvi nastup na Suvača demo festu. Imam malu tremu, ali pozitivnu- rekla je za Kikindski portal Andrea Bereng (14), koja u rok četvercu „Feniksu” svira ritam gitaru.

Ne odustaju ni rok veterani, pa se uvek rado odazovu pozivu prijatelja da nastupe. Sinišu Pašića i grupu „Kum” ne treba posebno predstavljati.

-Od 1986. grupa Kum postoji. Sviramo i dalje, svake subote imamo moto skupove i klupske svirke. Na Suvača demo festu smo domaći, čast nam je i zadovoljstvo da smo ovde, jer, bez lažne skromnosti, smatramo da smo još uvek najbolji bend u gradu. Poenta ovakvog događaja je da se što više mladih angažuje oko rokenrola- kaže frontmen Kuma.

I osmom muzičkom festivalu osnovanom kako bi afirmisao mlade i manje poznate bendove, ali nas podsetio i na rok veterane, podršku pruža Puniša Zeljković -Bili King, koji originalnim najavama upotpunjuje muzički hepening.

-Voja (prim. aut. Vojislav Đukić) je zajedno sa familijom Grbić svojim iskustvom, znanjem, posvećenošću, ljubavlju i profesionalnim odnosom pokrenuo ovu priču. Odrastali smo i svirali zajedno, drago nam je da iz godine u godinu vidimo napredak u smislu da što više dece dolazi, da su prepoznali ulaganja, trud, rad i želju da se uključe jer kultura je suština svega. Ljudi su naši najkvalitetniji resursi i tu smo da pružimo podršku onima kojima je potrebna, da im se pruži „vetar u leđa”- kaže Bili King.

Svirka kod starog mlina počela je nešto posle 18 časova i trajaće do dva posle ponoći. Posle nastupa Muzičkog centra Bubamara i The Friends, na bini se smenjuju mokrinsko-iđoški bend Birc, a potom  Feniks, Roj, Kum, Faust (subotičko-kikindska kombinacija), pa zrenjaninski sastav Uroš i nejaki, D’Vluesberry i Zenit.

Očekujte i goste iznenađenja. Popularni su bili devedesetih godina prošlog veka, imali su autentične numere i nastupe, svirali po Srbiji i Republici Srpskoj.

Velike priče dolaze iz malih sredina

Pored toga što je završio solo pevanje i teoriju muzike, Bili King je ceo život u muzici kao izvođač i autor, i ne sumnja da upravo ovakvi muzički događaji potvrđuju da rokenrol ima dostojne i iskrene naslednike.

– Sarađujem sa mnogima i u oblasti primenjene muzike za film, pozorište, radio i tv produkciju, sarađivao sam sa mnogima koji su pokrenuli celu tu subkulturnu priču u Jugoslaviji. Večita je to borba. Kao da neko radi na tome da deca ne čuju ništa osim onog što im se tendeciozno plasira. Deci treba dati prostor i mogućnost da sami odluče šta će slušati. Druga stvar, rekao sam to u nedavnom intervjuu, sve velike priče potiču iz malih sredina, od dece koja su potpunosti jedan na jedan sa muzikom, vole je, iskreni su, od njih slede velika dela- navodi Puniša Zeljković.

Prva bina

Suvača demo fest organizuje istoimeno udruženje građana čiji je osnivač Vojislav Đukić.

-Naš festival bi se mogao nazvati i „prva bina“, jer upravo na njemu neke mlade grupe imaju prvi javni nastup. A mnoge od grupa su baš preko našeg festivala i stekle afirmaciju. Inače, kad je reč o samom festivalu, to je muzički događaj na koji se učesnici uvek rado vraćaju i koji im ostane u izuzetno lepom sećanju- rekao je Đukić najavljujući za Kikindski portal osmi Suvača demo fest.

 

 

letnja-um-skola-izlozba-(1)

Letnja umetnička škola, u okviru koje je u našem gradu boravilo i stvaralo 40 studenata završena je izložbom radova nastalih u muzičkim, likovnim, dramskim i radionicama keramike koje su vodili dr Marko Stojanović, dr Nemanja Nikolić, dr Tara Manić i dr Ljubica Knežević. Osim iz naše zemlje, deo škole bili su i studenti iz Kine, Amerike, Italije, Poljske, Belgije i Slovenije. Među njima je bila i Aleksandra Milojković iz Užica, studentkinja Akademije likovne umetnosti u Trebinju.

-Prvi put sam u Letnjoj školi, ali i u Kikindi. Bila sam deo radionice vajarstva i za kratko vreme sam puno naučila. Inspiraciju sam našla u okruženju i upoznala značajan broj mladih koji će biti budući umetnici – istakla je Aleksandra Milojković.

Letnja umetnička škola imala je za temu očuvanje prirode i održivost ekosistema, a zeleno okruženje grada Kikinde i Banata predstavljalo je dragocen izvor inspiracije studentima iz zemlje i inostranstva.

-Tokom sedmodnevne umetničke škole pokušali smo da napravimo integraciju različitih umetnosti i da studente obučimo novim znanjima. Naši učesnici su u Kikindi doživeli puno lepih stvari i stekli su nova iskustva. Naš doprinos je taj što vašem gradu ostavljamo artefakte koji su nastali, a ono što studentima ostaje jeste to što su videli na koji način umetnosti mogu da se spajaju, što im je otvorilo nove vidike. Eksplicitno su mi to spomenuli studenti iz Nemačke – rekao je Vladimir Tatrevć, prorektor za međunarodnu saradnju i umetnički direktor Letnje umetničke škole.

Završnoj svečanosti prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač.

-Drago mi je što smo imali priliku da ugostimo studente koji su imali puno toga da vide u našem gradu. Siguran sam da je za njih bilo otkrovenje kakav smo grad koji ih je inspirisao za neka buduća dela. Pokazali smo i sve turističke potencijale i pokazali smo im destinacije po kojima smo jedinstveni. Potrudićemo se da produbimo saradnju sa beogradskim Univerzitetom umetnosti  – naveo je Lukač.

Marko Markovljev v.d. direktor KCK dodao je da je ovo 22.  Letnja umetnička škola.

-Verujem da je ovo samo početak saradnje sa Univerzitetom umetnosti u Beogradu i kroz druge projekte. Već sada mogu da najavim predstavljanje izložbe radova nastalih u Kikindi decembra u okviru Dana Univerziteta – rekao je Markovljev.

U galeriji Kulturnog centra Kikinda otvorena je izložba „Image + Film = Ecology”, dok je na platou ispred Kulturnog centra postavka interdisciplinarnih radova koji spajaju muziku i skulpturu pod nazivom „Echoes of Earth: A Sculptural Installation for 17 Speakers”. Na platou iza spomenika Jovanu Popoviću izvedena je predstava „Zeleno, volim te zeleno“.

Letnja umetnička škola je realizovana u saradnji Univerziteta umetnosti u Beogradu sa Kulturnim centrom Kikinda, i uz podršku Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ i grada Kikinde.

A.Đ.

 

 

Piper-3

Nekadašnji naš sugrađanin, diplomirani ekonomista Nenad Piper, danas živi u Zemunu, ali prvu promociju svoje tek izašle knjige zakazao je u rodnom gradu. Večeras od 19 sati u biblioteci u Kikindi predstaviće svoj roman „Porodični ručak“. U pitanju je njegova druga knjiga, a već je svojom prvom proznom publikacijom „Različiti ljudi“, koja je izašla prošle godine, skrenuo pažnju na sebe osobenom poetikom i motivima.

U „Porodičnom ručku“ ide korak dalje; otvara nova poglavlja, tzv. „vruće teme“, intrige, zablude, želje…

-Roman „Porodični ručak” je drugačiji u odnosu na prethodni, sa mnogo dubljom analizom više likova koji čine porodicu Stanković. On je s jedne strane sociološki, jer se bavi mnogim pitanjima današnjice i aktuelnim temama koje nas okružuju, a s druge psihološki jer duboko prodire u pitanje transgeneracijske traume. Takođe, mnogi čitaoci ga doživljavaju emotivno s obzirom da ima sekvence koje navode na suze. Žanrovski bi mogao da bude svrstan u dramu- ispričao je Piper za „Komunu”.

Knjigu je izdala izdavačka kuća „Besani“, a u biblioteci o njoj će govoriti Milana Bajkin i Dunja Pribiš.

– Roman duboko prodire u porodične odnose i prati sve stadijume porodičnog razvoja. Sadrži mnogo različitih aspekata i pokreće na razmišljanje. Prekid trudnoće, spontani pobačaj, narušeni odnosi samo su deo tema obuhvaćenih romanom. Iako su teme vrlo aktuelne i kontroverzne, smatram da je napisan sa merom i da se niko njegovim čitanjem neće osećati uvređenim. Likovi su odmereni i opisani objektivno, bez osude. Ovo im daje dubinu i mogućnost da se čitaoci povežu sa njima- ukazuje autor.

N. Savić

 

 

 

letnja-umetnicka-skola-(10)

Prezentacija radova i svečano zatvaranje Letnje umetničke škole biće upriličeno večeras u Kulturnom centru Kikinda.

Posetioci će imati mogućnost da pogledaju radove sa muzičke, likovne, dramske radionice i radionice keramike koje su vodili dr um. Marko Stojanović (FMU), dr um. Nemanja Nikolić (FLU), dr um. Tara Manić (FDU) i dr um. Ljubica Knežević (FPU).

U 19 sati, u galeriji Kulturnog centra biće otvorena izložba “Image + Film = Ecology”, dok će na platou ispred Kulturnog centra, biti postavka interdisciplinarnih radova koji spajaju muziku i skulpturu pod nazivom “Echoes of Earth: A Sculptural Installation for 17 Speakers”.

U 20:45 na platou iza spomenika Jovanu Popoviću će biti izvedena predstava „Zeleno, volim te zeleno“.

Ovogodišnja Letnja umetnička škola imala je za temu očuvanje prirode i održivost ekosistema, a zeleno okruženje grada Kikinde i Banata predstavljalo je dragocen izvor inspiracije studentima iz zemlje i inostranstva.

Škola je realizovana u saradnji Univerziteta umetnosti u Beogradu sa Kulturnim centrom Kikinda, i uz podršku Centra za likovnu i primenjenu umetnost Tera i grada Kikinda.