Култура

Lila-kabare

Kombinaciju kabarea i stendap-a, izvela je večeras, u okviru “Kikindskog leta” u dvorištu Kurije glumica Monika Romić. Pred ovdašnjom publikom nastupila je treći put, sada sa najnovijim autorskim projektom koji je premijeru imao u februaru. „Lila kabare“ joj je, kaže, najdraža od 12 predstava u kojima potpisuje autorstvo.

– Vrlo rado je igram, tu su i pesma i ples, što je u mojoj biti. Ovo je dobronamerna predstava, veliča dobro. Neobična je forma, publika uživa u pesmama i dirnuta sam njihovim reakcijama. Nema ciljnu grupu, vole je sve generacije, i muškarci i žene, a posebno su ganuti stariji gledaoci jer se prisećaju trenutaka iz pedesetih i šezdesetih godina. Mladi nauče, stariji se podsete, a svi zajedno uživamo – kaže Monika Romić.

U izvođenju muzike, uglavnom hitova iz pedesetih, šezdesetih i jednog iz četrdesetih godina prošlog veka, uz Moniku Romić nastupaju i vokali Nađa Pročković i Veronika Vanja, dok u predstavi pruža tehničku podršku i glumi i Vojislav Savić.

Dramski predložak stendapa zasniva se na pričama o velikim ženama kakve su bile glumica i pronalazačica Hedi Lamar, Džozefina Bejker, plesačica, pevačica i glumica, ali i borac protiv rasizma, naučnica Mariji Kiri, zatim prva Afrikanka dobitnica Nobelove nagrade za mir, Vangari Matai, prva naša pozorišna i filmska rediteljka Sofija Soja Jovanović, japanska alpinistkinja koja se prva popela na Mont Everest, Džunko Tabej i druge, ali glumica na sceni govori i o ličnim iskustvima.

Monika Romić rođena je u Doboju, diplomirala je na Akademiji u Novom Sadu. Ostvarila je brojne uloge u pozorištima, mnoge i u predstavama za decu. Igrala je, između ostalog, u televizijskim ostvarenjima: „Žene sa Dedinja“, „Lud, zbunjen, normalan“, „Tajna vinove loze“, „Zakopane tajne“.

Autorka je i šest edukativnih mjuzikala za decu i večernjih projekata: „Evo kabare“, „Otkačene“, „Povratak otkačenih“, „Balon“, „Život je loto“, i već najavljuje sledeći kabare.

Kikindska publika koja je, i ovoga puta, napunila dvorište Kurije, pažljivo je pratila predstavu i uživala u muzici i uigranom izvođenju kabarea u boji nostalgije.

Dzev-(6)

Likovna kolonija „Dušan Kerkez Džev“ koja se, od 2017. godine, održava u čast prvog slikara akademca iz Banatskog Velikog Sela, svečano je otvorena večeras, u parku pored Zavičajne kuće. Ovde će, naredna dva dana, stvarati slikari-gosti iz Beograda, Niša, Kovilja, Sremskih Karlovaca, kao i domaćini.

– Na samom otvaranju izložbu je upriličio naš meštanin, Marko Cvetićanin. Slikari na istom prostoru počinju da rade već sutra i dobrodošli su svi koji žele da nas posete i da vide njihove radove – kaže Marko Đaković, predsednik Udruženja likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela, organizatora kolonije.

Đaković je podsetio da će jedna od tema umetnika biti i kolonizacija, u susret obeležavanju osam decenija od doseljavanja  sledeće godine.

S. V. O.

lane-premijera-(4)

Pozorište „Lane“ poslednje dve nedelje u avgustu pripremilo je premijerno izvođenje predstava „Zbrka u šumi“ i „Šašava bajka“ . Tekst je napisao Aleksandar Maletin, direktor pozorišta, a režija je kolektivna.

-Naši najmlađi glumci, uz pomoć starijih, izvešće novi komad. Igra sedmoro dece od kojih od predškolaca do najstarijeg člana koji je četvrti razred. Reč je komediji u kojoj tri zeca pokušavaju da se osvete lovcu, vuku, lisici i svima koji su im, na neki način, odmagali  u životu. Zajednički kuju plan kako da im napakoste – saznali smo od Maletina.

Crvenkapu glumi Mika Knežević, Sovu Petra Barović, zečevi su: Nemanja Lazić, Anđela Knežević i Dunja Velemirov. U ulozi lisice našla se Mina Bjelić, a najmlađima će pomagati glumci Milan i Miloš Vujić.

Već 25. avgusta prvi put će biti izvedena predstava „Šašava bajka“ po režiji Dragana Ostojića.

-U komadu igraju Milan Vujić, Aleksandar Krulj, Aleksandar Maletin i Tamara Tanackov. Milan i ja smo već igrali u ovoj predstavi pre mnogo godina i sada smo rešili da je obnovimo i „obučemo“ u novo odelo. I ovo je komedija u kojoj imamo interesantnih situacija kna radost publike – kazao je naš sagovornik

Predstave se igraju nedeljom od 19 sati. Ove godine pozorište „Lane“ obeležava 30 godina od nastanka teatra za decu.

A.Đ.

Tera-atelje

Centar za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ objavio je poziv za podnošenje prijava za učešće na 44. Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti „Tera“ koji će se održati od 1. do 31. jula 2025. godine.

Simpozijum obuhvata koncepciju i izvođenje umetničkog dela od terakote, koje će biti trajno postavljeno u „Terinom“ parku skulptura. Umetnička dela kolekcije su isključivo iz oblasti savremene umetnosti i mogu uključivati: vajarska dela, prostorne instalacije ili druga umetnička dela nastala od gline. Zainteresovani se pozivaju da pismene predloge za učešće na 44. sazivu dostave do 30. septembra. Odabrani kandidati biće kontaktirani za detaljnije informacije i obavešteni o učešću najkasnije do 18. oktobra.

Detaljan tekst konkursa (na srpskom jeziku) i prijavni formular nalaze se na linku : https://terra.rs/symposium-open-call/.

nagradajovanpopovic-1

Na prvi nagradni konkurs Izdavačke kuća „Partizanska knjiga“, raspisan u junu, javila su se 242 autora − dva iz Slovenije, osam iz Crne Gore, 14 iz Hrvatske, 29 iz Bosne i Hercegovine i 189 iz Srbije. U većini su pesničke zbirke – 166, uz 76 rukopisa kratke proze.

„Partizanska knjiga“ raspisala je konkurs za regionalnu Književnu nagradu „Jovan Popović“ u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca. Nagrada će biti dodeljena za najbolji neobjavljen rukopis knjige priča ili pesama.

Širi izbor stručni žiri će objaviti do 1. oktobra, a ime laureata biće poznato 18. novembra, na dan rođenja Jovana Popovića. Istog dana autorki/autoru nagrađenog rukopisa u Kikindi će biti uručena plaketa, a „Partizanska knjiga“ će objaviti nagrađeno delo, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.

Jovan Popović (1905-1952) bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.

Kikindska „Partizanska knjiga“ je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela. Konkurs za regionalnu Književnu nagradu „Jovan Popović“ podržao je Grad Kikinda.

monika-romic

U okviru Kikindskog leta, u dvorištu Kurije u petak 16. avgusta biće izveden „Lila” kabare Monike Romić.  Reč je o autorskom projektu pomenute glumice, koja osim što igra glavnu ulogu, potpisuje i režiju, dok je dramaturg ovog komada Slavica Ljujić.

Kako se navodi u najavi, ova predstava ima klasične elemente kabarea, priče, pesme i plesa, ali je prožeta i elementima stendapa, kao i ličnim pričama same Monike Romić.

Ovo dramsko delo, između ostalog, govori o ženama iz različitih oblasti koje su na neki način menjale svet, a to su, prema autorkinim rečima, Hedi Lamar, Marija Kiri, Soja Jovanović, Valentina Tereškova…

– Ukoliko želite bar nakratko da odlepršate u neka lepa i čista vremena, uz pregršt dobre muzike i sjajnog humora – dođite u dvorište Kurije, a ne propustite i da izvedete dame – izjavila je Monika Romić.

Pre Kikinde ovu predstavu je između ostalih videla i publika u Beogradu, Aleksincu, Trsteniku, Boru, Požarevcu, a u junu i u Srpskoj Crnji. Tamo je, kaže autorka, kabare izveden u „nepozorišnim uslovima” u restoranu tamošnjeg Kaštela, ali su odziv publike i reakcije bile fantastične, s obzirom na to da je ovaj komad vrlo razigran i obogaćen songovima, pa se takvoj reakciji publike nada i u našem gradu.

– Radujem se dolasku u Kikindu, jer volim da igram u dvorištu Kurije. Uvek imamo dobru konekciju kikindska publika i ja i ovo će biti moje treće gostovanje u vašem gradu. Ovog puta dolazim sa ekipom u formi zabavnog, edukativnog i motivacionog kabarea sa muzikom iz pedesetih i šezdesetih godina.

Dodajmo da će publika te večeri moći da se podseti i nekih evergrin melodija koje se ne čuju baš često: „Šu-šu”, „Lutka koja kaže ne”, naslovne pesme iz filma „Ljubav i moda” , „Autobus Kalipso” i drugih.

Na sceni će, pored Monike Romić, biti i Vojislav Savić, Nađa Pročković i Veronika Vanja.

Početak je u 21 čas, trajanje ovog kabarea je oko sat i po, a ulazak je besplatan.

N. Savić

Fotografije Vojislav Savić

Stefan-kralj

Rok opera „Stefan, kralj“, biće izvedena u Kikindi, u organizaciji KUD „Eđšeg“. Izvođači su solisti Mađarske državne opere: Silvija Dobrotka, Žofija Kalnai i Tivadar Kiš, kao i Tihamer Kiš, pevač rok grupe „Kum“. Braća Kiš su Kikinđani, a Tivadar potpisuje i autorstvo ovog dela.

„Stefan, kralj“ gostovaće u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ u petak, 30. avgusta, od 20.30, i nastup će biti titlovan. U „Eđšegu“ navode da se rezervacije primaju do 26. avgusta.

Koncert se realizuje uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

S. V. O.

Etno kamp 5

U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“ i ovog leta će deci od šest do 12 godina biti omogućeno da, kroz različite aktivnosti, upoznaju kulturno nasleđe svog naroda. Dečiji etno-kamp održaće se, četvrti put, od 19. do 23. avgusta i učešće je besplatno.

– Naša ideja i zadatak su da decu upoznamo sa narodnom tradicijom jer malo  znaju o njoj, o tome ne uče u školi. U radionicama im predstavljamo pesme, igre, nošnju i gastronomiju Srbije. Sve to radimo sami, sopstvenim snagama i sredstvima i drago nam je što nam se vraćaju ista deca i dolaze novi učesnici kampa – kaže Magdalena Popov, umetnički rukovodilac.

Svake godine Dečiji etno-kamp okupi oko 120 polaznika i tako će, kažu u „Guslama“, verovatno biti i ove godine. Do sada je stiglo već stotinak prijava, ali je moguće učešće i bez prijavljivanja jer broj mesta nije ograničen. Sva četiri dana radionice će se odvijati od 9 do 12 sati. Broj telefona za prijavljivanje je 063/80-87-181.

S. V. O.

dujin-i-reljin-(2)

Aleksandar Dujin džez pijanista, aranžer i kompozitor i Nevena Reljin, vokalna solistkinja džez i latino muzike nastupili su na balkonu Gradske kuće. Program pod nazivom „Ponekad u osam“ parafraza je izraza „Ko nekad u osam“, pojasnio je Dujin. Prvi put su nastupali na balkonu i oduševljeni su samim izgledom, ali i utiskom i specifičnim nastupom.

-Postojala je želja da sviramo na sličnom mestu, ali nikada nije došlo do realizacije. Publiku smo proveli kroz muzičku priču koja se sastojala od naših autorskih pesama, najlepših kompozicija na španskom i portugalskom jeziku, filmske muzike i džez standarda koje izvodimo punih 15 godina. Nevenu sam upoznao u džez klubu koji sam držao i od tada datira naša saradnja. Nakon što smo radili zajedno punu deceniju počeli smo da stvaramo autorsku muziku – rekao je Aleksandar Dujin.

Nevena Reljin otkrila nam je da je džez za nju nešto posebno.

-Svakog vikenda svaki izlazak počinjao je u džez klubu na dobroj svirci. Čitav život sam u muzici i odmah po završetku srednje škole shvatila sam da će to biti i moje opredeljenje. Kada sam se upoznala sa Aleksandrom Dujinom tada je započela i moja karijera u pravom smislu te reči. Aleksandar Reljin puno je pomogao moj muzički razvoj  – otkrila nam je Nevena Reljin.

Saradnja je dovela do nastanka studijskog albuma „Zvuci kao boje“.

-Na albumu autor tekstova za 11 numera je moja sestra, a ja sam napisao dve. Nevena je uradila muziku za jednu pesmu, a ja za preostalih 12 i jako sam ponosan na to šta smo uradili jer je ispalo baš kako sam želeo. Ne radi se o muzici koja se danas sluša. Retro je i ima puno zvuka prošlosti, ali kako volimo tu muziku mi je i negujemo – dodao je Dujin.

Aleksandar Dujin i Nevena Reljin vratili su se sa turneje u Istri, a sada se pripremaju za snimanje programa uz tamburaški orkestar RTV-a.

A.Đ.

 

stepanov-izlozba-(4)

U Narodnom muzeju otvorena je  izložba likovnih radova dr Milorada Stepanova i studenata VŠSSOV u Kikindi „Od PoEtike do Metodike“.  Izložbom se obeležavaju dva jubileja 70 godina postojanja Visoke strukovne škole za obrazovanje vaspitača i 20 godina rada Milorada Stepanova u ustanovi.

-Najprimarniji izraz kod dece je likovni izraz tako da su izloženi crteži dece nastalih u proteklih deset godina. Od dece učimo i mi, stariji. Njihova izvornost koju imaju i prenose na crteže sve više su mi inspiracija. Nastavni rad i slikarstvo za mene su etička moralna stvar jer znanje treba dati – rekao je Stepanov.

Tu su i slike nastale na nastavnim i vannastavnim aktivnostima, a čiji autori su studenti.

-Mogu se videti likovne tehnike čiji je pokretač igra. Za decu je ona najvažnija, ali i sloboda da se izraze i da stvaraju. Tome učim studente, a ja se trudim da se vratim likovnoj igri na koju me često deca u vrtiću podstaknu – dodao je naš sagovornik.

Posetioci mogu videti i slike Milorada Stepanov nastale u proteklih pet godina koje su se našle na izložbama u Beogradu i Koreji, ali do sada nisu izlagane u Kikindi.

-Nepresušna inspiracija mi je ravnica i riba i voda kao simbol života. Svakog dana dosta vremena provodim u prirodi i trudim se da imam ekološki pristup slikarstvu. Da zaboravim sve hemikalije koje uništavaju prirodu i da se vratim prirodi tako se trudim da što češće koristim ugljen. Prvi susreti sa prirodom je najupečatljiviji – zaključio je dr Milorad Stepanov.

Već naredne godine u junu Milorad Stepanov izlagaće nekoliko svojih slika sa ove izložbe u Galeriji Kolarčeve zadužbine.

Izložba će u Narodnom muzeju biti otvorena do 22. septembra.

A.Đ.