Култура

sa-piscem-na-ti-2

Književni razgovor sa Radovanom Vlahovićem pod nazivom „Sa piscem na ti” održaće se u utorak 2. septembra, u Klubu pisaca u Novom Sadu (Bulevar Mihajla Pupina 9), s početkom u 18 sati. Učestvuju: Radovan Vlahović i Franja Petrinović.

Program se održava u okviru Književnog festivala „Perpetuum Mobile” koji organizuje Društvo novosadskih književnika čiji je Radovan Vlahović počasni član.

Radovan Vlahović je autor oko 70 knjiga proze, poezije, eseja i brojnih prevoda svojih knjiga na desetak jezika sveta. Dobitnik je više značajnih nagrada, među kojima je i prestižna Vukova nagrada koju je dobio ove godine. Osnivač je, direktor i urednik izdavačke delatnosti Banatskog kulturnog centra.

Nedavno su mu objavljene knjige poezije „Vodiči zlatnog teleta” i „Prolazna soba” i knjiga proze „Zaratustrin ples nad Jugoslavijom” u izdanju Banatskog kulturnog centra.

Pored ovih novih naslova, objavljena su mu i dva prevoda na engleski jezik: romana „Bapa” i putopisa sa Svete Gore „Paterica”. U ovoj godini objavljena je i monografija koju je Vlahović priredio „Proleće Sime Cucića: petnaest godina književne manifestacije”.

Radovan Vlahović živi i stvara u Novom Miloševu.

Heroj-nacije-(5)

U Narodnom pozorištu danas je najavljena premijera koja će otvoriti sezonu početkom oktobra – predstave „Heroj nacije“, Ivana M. Lalića, u režiji Dajane Josipović. Kao žanrovsko određenje rediteljka navodi tragikomediju, a kao svrhu postavljanja ovog komada – za nju intrigantan sukob, metaforički ali i stvarni, između sistema vrednosti dveju generacija u vremenu tranzicije u kojem živimo.

– Zainteresovalo me je da preispitam da li postoji opcija dijaloga između sistema kapitalizma koji je sve što je vredno pretvorio u robu i onog sistema koji nas je vaspitao i podizao u ljude i koji podrazumeva rad i život u zajednici kao suštinskoj vrednosti. Predstava neće braniti jedan stav niti jednu stranu, nego će otvoriti to pitanje, što i jeste uloga pozorišta – kaže rediteljka Josipović. – Želja mi je da publika posle predstave razmisli o sopstvenom životu i odlukama koje donosi, da postavi pitanje da li su to zaista njihove odluke ili su već, u njihove intimne prostore, ušli mehanizmi manipulativne moći onoga što nas trenutno nadilazi.

U predstavi se, kako je objasnila rediteljka, stvar „lomi“ na čoveku koji je veran sistemu i poretku, vertikali koja ga „uzemljuje“. Kada se u takvo osećanje sveta uplete nešto što je njemu nespojivo, otvara se pitanje koja je cena komunikacije i da li uopšte postoji opcija dijaloga. Autorski tim predstave je tu manipulativnu moć sistema drugih vrednosti otelotvorio u producentu emisije čija je ideja da napravi rijaliti šou od doma glavnog junaka.

– Stalno govorimo o društvenim mrežama, o internetu, o bombardovanju informacijama, ali važno je da li primećujemo te mehanizme, u kakvim oblicima se pojavljuju, ko je taj što drži konce na svim nivoima stvarnosti. Da li se vidi neprijatelj sistema vrednosti u koji veruješ i ko je to. Putem sina koja je predstavnik novog vremena, generacije koju su uspeli da uvere u materijalno, koja je intimu trampila za vidljivost – za razliku od oca koji veruje u poredak u kojem moraju da postoje granice, da ne može sve da bude predmet šale i zabave – ulazi potpuno poremećeni sistem vrednosti koji kvari ovaj na kome se on lomi i zato otvaramo pitanje intime – da li smo zaista toliko daleko otišli da smo od porodice napravili izlog – navodi rediteljka Josipović.

Glumačka podela okupila je deo stalnog ansambla Pozorišta: oca porodice igra Mihajlo Laptošević, majku Gordana Rauški, Vladimir Maksimović igra sina, a likovi novinarke i producentkinje povereni su Anđeli Kiković i Mini Stojković.

– Majka je simbol tradicionalne porodice, požrtvovana u nameri da sve što ima ulaže u ono što je njoj najsvetije – u svoju porodicu – kaže glumica Gordana Rauški. – Ona se  trudi da taj dom očisti, uredi, napuni hranom i da ga, na taj način, „namagnetiše“ dovoljno da bi stalno privlačio ukućane – to je njena životna misija. Kada se članovi porodice raziđu u meri da postanu nesposobni da borave zajedno u kući, dolazi do loma i preispitivanja ženskog i ljudskog u njoj, i zato mislim da bi ženski deo publike trebalo da dođe da gleda predstavu i da proveri svoje mišljenje o tome.

Mladoj talentovanoj beogradskoj rediteljki Dajani Josipović ovo je prva saradnja sa kikindskom teatarskom kućom. Rođena u Doboju, iza sebe već ima značajan opus, a za kikindsku publiku možda je interesaantan i podatak da je, svojevremeno, asistirala i reditelju Kokanu Mladenoviću koji je u Kikindi režirao kultnu predstavu „Kauboji“.

Brane Marjanović, v. d. direktor Pozorišta najavio je da će ova premijera označiti  početak nove sezone u prvim danim oktobra i da se predstava radi i zahvaljujući sredstvima dobijenim od Pokrajinskog sekretarijata za kulturu. Biće to 346. premijera kikindskog pozorišta koje će 2. decembra obeležiti 75 godina postojanja.

S. V. O.

1756207048849-3

Kikindskom akademskom slikaru i profesoru na Visokoj  školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, dr Miloradu Stepanovu  od danas, 27. avgusta, u Kragujevačkoj galeriji „Đura Jakšić“ priređena je samostalna izložba „Banat između zemlje i neba“.

Reč je o likovnim preokupacijama Stepanova koje su nastale u poslednjih pet godina i predstavljaju banatske predele izvan konvencionalnih prikaza. Stepanov navodi da je prostor ravnice koji prikazuje na ovoj izložbi sagledan kroz ličnu vizuru, ujedno i kao slikarska impresija, ali i ekspresija. Mitologija iščezlog mora, prirodno i društveno nasleđe i drugi elementi koji sačinjavaju ovaj ciklus, čine Banat još više likovno izazovnim, pa se nada da će i Kragujevčani prepoznati mistiku ovdašnjeg podneblja.

U okviru kragujevačke postavke, izložena su i dva grupna rada koja su nastala na likovnim radionicama u okviru mentorstva dr Stepanova na Visokoj školi za obrazovanje vaspitača. Pomenute radionice su održane u sklopu obeležavanja sedam decenija škole i u njoj su učešće uzeli kako bivši studenti, tako i deca predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta.

N.S.

melizmi-ohrid

Ženska pevačka grupa Melizmi učestvovala je na 20. Internacionalnom festivalu folklora “Ohridsko sunce” (Ohrid Sun) u Ohridu.

Kako ističu, prava čast i zadovoljstvo je bilo predstaviti svoju zemlju, grad Kikindu, instrument, nošnju, pesmu, među dvadeset grupa iz Evrope i sveta.

-Dali smo pun ugođaj ljubiteljima tradicionalne pesme,a zauzvrat dobili srce puno ljubavi, radosti koje akumuliramo za dalji rad i bezuslovno prenošenje svega što su nam naši preci ostavili. Našu banatsku pesmu je svojim specifičnin i atraktivnim zvukom obogatio mladi Mokrinčanin na gajdama. Veliko hvala svima koji prepoznaju važnost našeg dvadesetogodišnjeg rada- ističu u ovoj Ženskoj pevačkoj grupi.

Festival  “Ohridsko sunce” u Severnoj Makedoniji okuplja folklorne grupe i etno sastave iz celog sveta.

kud-petar-kocic

Članovi Kulturno-umetničkog društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca ostvarili su zapažen uspeh na manifestaciji „Markovi dani“ koja se održava u opštini Boljevac, u mestu Valakonje-Bukovo. Na ovom festivalu narodnog stvaralaštva Novokozarčani su osvojili dve prve, jednu drugu i jednu treću nagradu, kao i titulu sveukupnog pobednika ovogodišnje manifestacije.

– Hvala divnom domaćinu na vrhunskoj organizaciji i trudu, žiriju na ukazanom poverenju i potvrdi rada, hvala divnoj publici i preko 1000 učesnika festivala koji čuvaju zavet i ostavljaju svetle tragove. Pod Rtnjom se ostvaruju snovi. Hvala mesnoj zajednici Novi Kozarci na nesebičnoj podršci i organizaciji prevoza, na vetru u jedra. Svi smo dali sve od sebe i više od sebe – ponosno ističu u KUD-u „Petar Kočić“.

Umetnički rukovodilac i koreograf KUD-a Milan Vašalić proglašen je za najboljeg instrumentalistu festivala, dok je Vid Vašalić u istoj kategoriji osvojio treću nagradu. Izvođački folklorni ansambl je osvojio prvo mesto, a muška pevačka grupa, u sastavu Milan Vašalić, Vid Vašalić, Nedeljko Lakić i Branko Đenić, drugo.

Takođe, Novokozarčani su se plasirali na festival tradicionalnog kulturnog nasleđa „Orfej“ koji će biti održan u novembru u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu.

Pomenimo i to da je u okviru 18. Markovih dana, u izboru za najlepšu čobanicu koji podrazumeva scenski izgled, članica KUD-a Maja Banjac, bila druga, dok je Branko Đenić bio uspešan i u bacanju kamena s ramena.

gusle-makedonija-1

Ansambl narodnih pesama i igara i veliki narodni orkestar  Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ učestvovali su na 6. Međunarodnom festivalu folklora u  Makedoniji u Kumanovu.  Organizator festivala je KUD „Panče Pešev”, a pokrovitelji opština Kumanovo i Ministarstvo kulture i turizma.

-Sjajna organizacija, kvalitetan festival i odličan nastup našeg ansambla, ostavili su utisak na sve prisutne – rekao je umetnički rukovodilac Igor Popov. – Predstavili smo se brojnim  koreografijama iz bogatog programa, sa posebnim naglaskom na igre i pesme iz Banata. Nismo propustili priliku da afirmišemo bogato kulturno nasleđa Srbije koje najbolje opisuje naše poreklo i identitet. Na poziv velikog makedonskog umetnika, Nina Veličkovskog, članovi Velikog narodnog orkestra „Gusala“ i solisti, produžili su svoj boravak u Makedoniji,  jer su učestvovali i na Muzičkom festivalu „Tumba fest 2025“ te smo još jednom predstavili tradicionalne kompozicije i pesme iz Srbije i regiona.

Na festivalu su, osim domaćina i „Gusala“ koji su bili jedini predstavnici Srbije, učestvovali i predstavnici Meksika, Poljske i Rumunije.

Podsetimo i to da su jednog od najpoznatijih pevača makedonske tradicionalne muzike  Nina Veličkovskog, koji je bio domaćin Kikinđanima, naši sugrađani su imali priliku da vide na prošlogodišnjem FENOK-u.

A.Đ.

nusic-i-prijatelji-(2)

U dvorištu Kurije, u okviru Kikindskog leta sugrađani su imali priliku da vide predstavu „Nušić i prijatelji“. Ovo je je priča o velikanima pozorišne umetnosti s početka dvadesetog veka u kojoj glume Lepomir Ivković, Boško Puletić, Vesna Stanković, Tijana Višković. Dan uoči Nušićeve smrti, obilaze ga prijatelji, kolege, glumci koje je voleo i koji su njega duboko poštovali i voleli. Milivoje Živanović, Žanka Stokić, mlada glumica Javorka, u večitom kamčenju nove uloge, kasnije se pojavljuje i Ljubinka Bobić.

-Drugi puta sam u Kikindi, a moj kolega Boško Vuletić, koji ima karijeru dugu šest decenija, prvi put je u vašem gradu. Radovali smo se dolasku, a publika je opravdala naša očekivanja – rekla nam je Vesna Stanković. – Branislav Nušić nas je sve zadužio je našu naciju i ova predstava je spomenik nje, Milivoju Živanoviću, Žanki Stokić, Ljubinki Bobić, velikanima  srpskog pozorišta.

Da bi razonodili i oraspoložili voljenog, govore dosetke, pesme i anegdote prikazujući jedno prošlo vreme, kad je pozorište u Srbiji značilo više od života.

-Pozorište je čarolija u trenutku, ali se glumci brzo zaborave. Niko ne zna kako je glumio Milivoje Živanović ili Žanka Stokić. Možemo samo da nagađamo kako je to bilo jer nema video zapisa o tome. Ovu predstavu igramo godinama i gostovali smo širom Srbije i regiona, ali i u inostranstvu. Zatekao nas je prostor, mnogobrojna publika, kao i veliki broj aplauza koje smo dobili – zaključila je Vesna Stanković.

 

Duhovita, zabavna, ali i setna priča o jednom vremenu, punom nostalgije, začinjeno urnebesnim pričama o ondašnjem načinu života, ali takođe i dramatičnim sudbinama ovih velikana srpske umetnosti biće izvedena naišla je na odličnu reakciju Kikinđana.

A.Đ.

 

iza-kulisa-(6)

U prepunom dvorištu Kurije publika je uživala u kabareu „Ljubav iz kulisa“ u kom igraju Vladimir Posavec Tušek i Mina Lazarević. Posetioci su imali priliku da saznaju o urnebesno zabavnime i dirljivim trenucima iz života dvoje zaljubljenih „matoraca“,  glumačkog para sa gotovo 100 godina zajedničkog profesionalnog iskustva.

-Predstava je nastala u opuštenim trenucima. To je životna priča dvoje sredovečnih ljudi koji se zaljube – istakla je Mina Lazarević. – Bilo nam je zanimljivo da postavimo pitanja, koja, sigurna sam, postavljaju osobe u tim godinama: Da li imam pravo na ljubav u tim godinama?, Da li je moguća?, Kako može da funkcioniše ljubav kada neko iza sebe ima decu, porodicu? Za nas su sve ove teme bile divan poligon za igru i šalu i trudili smo se da budemo duhoviti i auto ironični, ali i da pokažemo kakav je život glumaca kada se ugase svetla i spuste zavese, kad prestane život na sceni.

Glumci na sceni pričaju romantičnu, sentimentalnu i duhovitu priču.

-Ono što život može da izrežira, to niko ne može da izmašta. Potrudili smo se da iz svojih i iskustava naših kolega napravimo koktel u kom će se svako prepoznati. Ukoliko publika, dok gleda predstavu, ostavi, barem na sat i po svoje strahove, svakodnevne stresne situacije i budu sa nama, mi znamo da smo uradili dobar posao – navela je Mina Lazarević.

 

Vladimir Posavec Tušek porodično i emotivno je vezan za našu sredinu s obzirom na to da mu je majka iz Nakova.

-Drago mi je što sam ponovo sa svojim prijateljima iz detinjstva i mladosti. Komad je premijerno odigran 1. decembra i već smo blizu četrdesetog izvođenja, što je mnogo za svega pola sezone. Kabare izvodimo po čitavoj bivšoj Jugoslaviji i reč je o formi koja ima čvrstu dramaturgiju – dodaje je Posavec Tušek.

U Akademiji 28 komad je u redovnom repertoaru.

-Tokom leta izveli smo predstavu u više različitih ambijenata i gradova. To je ljubavna priča koja je svim prijemčiva, ali je istovremeno i priča o našem, glumačkom, poslu. Govori sa čime se bavimo i susrećemo, jer i glumac je običan čovek, ali istovremeno i neobičan – zaključio je Vladimir Posavec Tušek.

U kabareu je Mina Lazarević, uz klavirsku pratnju Milice Radojević, izvela svetske i domaće hitove. Predstavljene su 24 kabaretske scene, 11 muzičkih i pet poetskih tačaka.

A.Đ.

 

 

 

 

books-1678014-1280

S obzirom na to da sever Banata ima razvijenu tradiciju stvaranja i konzumiranja devete umetnosti, kikindski Kulturni centar i novokozaračka Galerija “Zdravko Mandić” u oktobru će organizovati trodnevni festival stripa.

– Okolni gradovi, pre svih Sombor i Zrenjanin, već imaju ugledne festivale sličnog tipa. Tako smo slikar Braco Azarić, strip crtač Milivoj Vukojević i ja došli na ideju da i našim sugrađanima omogućimo jedan ovakav događaj – kaže Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra.

Kako navode organizatori, ovaj događaj okupiće ne samo ljubitelje stripa nego i neke od uglednih strip crtača. Zasad su učešće potvrdili Mikica Ivanović, koji je najpoznatiji kao crtač Velikog Bleka, potom Branko Đukić, akademski slikar i organizator zrenjaninskog festivala “Stripolis”, kao i nekoliko reprezentativnih banjalučkih umetnika.

 

Vukojević

– Jedan deo programa odvijaće se i u Novim Kozarcima, a to ćemo uklopiti u Miholjske susrete sela, tako da se nadamo da će ovaj festival videti veliki broj posetilaca-navodi Braco Azarić, dok idejni tvorac Milivoj Vukojević dodaje da će uz stripadžije, posetioci videti i neke od radova eminentnih slikara s ovog područja. U sklopu Festivala biće upriličena i promocija pete knjige majstora crno-belih kvadratića, Spasoja Kulauzova.

-Prošle godine ovaj poznati mokrinski strip crtač je bio sprečen, pa nismo stigli da promovišemo ni njegovu četvrtu strip-knjigu, koju je izdao Kulturni centar, zato ćemo ove godine u sklopu programa objediniti i predstavljanje i te četvrte, kao i pete, nedavno izdate Spasojeve knjige, navodi Tanja Nožica, dodajući da će organiziratori učiniti sve da animiraju i mališane koji bi putem radionica ispoljili svoju eventualnu sklonost ka ovoj umetnosti.

-Naša generacija je odrasla uz strip, a mnoga današnja deca ni ne znaju šta je to. Vreme je da se ta situacija konačno promeni i da strip ponovo zauzme zapaženo mesto u pop kulturi- konstatuje Tanja Nožica.

N. Savić

Salasarsko-pozoriste-(6)

Predstavom „Seljački Hamlet“ Salašarskog pozorišta, u režiji Andraša Urbana, sinoć su svečano otvorena vrata novog doma „Eđšega“. U lepo uređenom dvorištu novog prostora koji raspolaže sa 400 kvadrata unutrašnjeg prostora i hiljadu kvadrata dvorišta, Kikinđani su imali priliku da uživaju u zanimljivoj predstavi na mađarskom jeziku u kojoj igraju studenti glume i svršeni glumci Akademije umetnosti u Novom Sadu.

– Ovo je prvi događaj u našoj novoj zgradi i jako mi je drago što smo otvorili kapiju sugrađanima da vide šta smo do sada uradili. Salašarsko pozorište dolazi sa svojom scenom i zato je ovo gostovanje, na neki način, generalna proba za ono što nas čeka – izgradnja naše letnje bine – rekla je Ramona Tot, predsednica KUD-a „Eđšeg“.

U predstavi je igrao i Kikinđanin Danijel Tot, koji je prve glumačke korake napravio upravo na sceni „Eđšega“, a zatim diplomirao na novosadskoj Akademiji. Sa Salašarskim pozorištem sarađuje još od studentskih dana i već peti put je na letnjoj turneji.

– Ovo mnogo znači ljudima u mestima u kojima nemaju lak pristup klasičnom pozorištu. U vojvođanskoj mađarskoj kulturi Salašarsko pozorište je veoma poznato i svake godine se iščekuje lista mesta u koja dolazimo. „Seljački Hamlet“ je kompleksna predstava koja pravi paralelu između nekadašnje socijalističke atmosfere i savremenog doba – istakao je Tot.

Salašarsko pozorište već decenijama neguje mađarsku pozorišnu tradiciju, donoseći je i u najmanja mesta širom Vojvodine. Njihove predstave, često inspirisane lokalnom kulturom i istorijom, predstavljaju važan most između umetnosti i publike, čuvajući i prenoseći mađarsko kulturno nasleđe novim generacijama.