Култура

Straus-4

U svečanoj sali Narodnog Muzeja, večeras je održan „Johan Štraus koncert 2025“, u organizaciji Nemačkog udruženja Kikinda, povodom 200. godišnjice rođenja ovog čuvenog kompozitora. Publika je uživala u programu u izvođenju renomirane umetnice i operske pevačice Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

 

Koncert je, osim valcera Johana Štrausa II, obuhvatio i raznovrstan muzički repertoar koji je publiku poveo na putovanje kroz epohe i stilove – od baroka i romantizma do filmske muzike i operete.

-Imam divnu saradnju sa Nemačkim udruženjem iz Kikinde i zajedničkim snagama se trudimo da umetnost predstavimo na pravi način. Napravili smo interesantan miks kako bi publika prošla kroz različite epohe i doživela nešto posebno – rekla Kiš Ignjatov, dodajući da joj je uvek drago kad nastupa u Kikindi, gde je kako kaže, publika „nadahnuta i puna emocija“.

 

Da ovakvi događaji imaju šire značenje potvrdila je i Milena Vukašinović, članica upravnog odbora Nemačkog udruženja i nastavnica nemačkog jezika i književnosti.

-Ovaj događaj mnogo znači i za udruženje i za lokalnu zajednicu. Svake godine se trudimo da organizujemo barem jedan kulturni program za naše sugrađane i one koji imaju nemačko poreklo. Projekat već godinama podržavaju Nemački nacionalni savet i humanitarno udruženje Nemaca „Gerhard“ iz Sombora – rekla je Vukašinović, ističući da su koncerti uvek dobro posećeni i da sala Narodnog muzeja redovno bude puna.

Publika je i ovog puta pokazala da prepoznaje kvalitet. Među posetiocima bio je i vajar Boris Staparac, koji je izjavio da je koncert doživeo kao pravo umetničko iskustvo.

-Došao sam večeras zbog Pamele, pošto je ona primadona naše opere, žena koja ima predivan glas i to je nešto što čovek treba da doživi. Inače sam ljubitelj klasične muzike – kazao je Staparac.

Veče posvećeno Štrausu  pokazalo je da Kikinda neguje visoku kulturu i da su klasika i umetnost i dalje živo prisutne u srcima publike.

Zoran-Petrovic

Tradicija je temelj postojanja i opstanka srpskog naroda onog kraja pod tuđinskom vlašću, u periodu ratova i današnjih izazova koje nosi moderno doba.

Društvo za negovanje muzike „Gusle” sledeće godine obeležava 150 godina postojanja –  afirmiše, čuva i neguje srpsku tradiciju, muziku, igru i običaje, afirmišući tako na najbolji način srpsku kulturu u zemlji i inostranstvu.

Gost podkasta je dugogodišnji direktor GUSALA, gospodin Zoran Petrović.

 

ljiljana-3-slika

Sedam kikindskih slikara, članova Galerije „Zdravko Mandić“ učestvovaće  9. novembra na Pokrajinskoj smotri likovnih umetnika-amatera u Novom Bečeju.

Slikari iz našeg grada najpre su prošli opštinsku, potom i zonsku smotru, i za pokrajinsko učešće izabrani su radovi Tanja Nožice, Svetlane Petrov Rackov, Smiljane Šalgo, Dušanke Pap Vujović, Milana Dragoljevića, Ljiljane Bogosavljev i Dragane Luka Karanović.

Selektori likovnih radova bili su istoričar umetnosti Srba Ignjatov i predsednik Saveza amatera Vojvodine Savo Mučibabić.

N. S.

image-2025-11-07-105104114

Četvrti put, u Kulturnom centru, večeras od 18 časova, na rođendan Nikole Vasića Topolovačkog, biće dodeljena Povelja koja nosi njegovo ime. Povelju dodeljuju Kulturni centar, u kojem je ovaj slikar i pesnik bio zaposlen i Klub književnika „Duško Trifunović”, čiji je Vasić bio osnivač i prvi predsednik.

Priznanje su ove godine zaslužili kikindski pesnik Miodrag Brkin i zrenjaninska poetesa Maja Pandurov. Brkin, sadašnji predsednik Književnog kluba „Duško Trifunović”, objavio je četiri poetske knjige, a u pripremi je peta.

Maja Pandurov, zrenjaninska novinarka i književnica, osim pisanom rečju, uspešno se bavi i fotografijom i prema rečima Ružice Vasić, Nikoline supruge, upravo je ona svojevremeno Nikoli odškrinula vrata zrenjaninske književne scene, na kojoj je ostavio značajan trag. Njihova književna saradnja bila je izuzetno plodotvorna i Maja je bila čest gost ovdašnjeg Kluba.

Podsetimo, Vasić (1956-2013) je za života objavio desetak poetskih knjiga za decu i odrasle, kao slikar je imao više desetina samostalnih i grupnih izložbi, a pokrenuo je i književno glasilo „Naša reč”. Povelja se tradicionalno dodeljuje po jednom umetniku iz severnog i srednjeg Banata, dakle s područja za koja je Vasić poreklom i stvaralaštvom najviše bio vezan.

N. S.

pozoriste-noc

Pozorišna scena u Kikindi u subotu, 8. novembra, u 20 časova biće mesto susreta publike sa emotivno snažnom i introspektivnom predstavom „ONA“ – autorskim projektom koji na suptilan i dubok način istražuje ženski identitet danas.

Komad je nastao po motivima dramskog teksta „Hana i Hana“ i isprepleten je autentičnim isečcima iz ženskih blogova, uobličenom u jedinstvenu dramsku strukturu. Glavna junakinja Hana predstavlja kolaž različitih ispovesti – glas mnogih žena koje preispituju sebe, svoje uloge i granice.

„ONA“ je drama o traganju za smislom u svakodnevici, o buđenju iz „mlakog transa“ života i suočavanju sa sopstvenim mislima, strahovima i željama. Kroz prizmu jedne tridesetogodišnje žene, predstava otvara teme krize identiteta, potrebe za ljubavlju majčinstvom i prihvatanjem sebe.

Rezervacije ulaznica mogu se izvršiti na broj telefona 0230/422-638.

nagradajovanpopovic-1

Žiri za dodelu regionalne književne nagrade „Jovan Popović“ objavio je najuži izbor u kom
su se našla  četiri rukopisa. Konkurs je raspisala izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.

Među četiri rukopisa su „Kuća za snove“ koji je napisala Andrea Protić (Novi Sad), „Plava Una“Hane Rastoder (Podgorica), „Obale dobre vode“ Miloša Živanovića (Beograd) i „Soba za buđenje“ Natalije Milovanović (Ljubljana).

Ime autorke/autora nagrađenog rukopisa biće poznato 18. novembra na dodeli nagrade koja
podrazumeva uručenje plakete i objavljivanje uređene knjige u izdanju „Partizanske knjige“, uz
potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora. Na konkursu su učestvovali autorke i autori
iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Jovan Popović (1905–1952) bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i
pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu. „Partizanska knjiga“ je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela.

Konkurs za regionalnu književnu nagradu „Jovan Popović“ podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.

sovine-supermoci-4

U okviru manifestacije Sovembar u Narodnom muzeju održavaju se radionice pod nazivom „Sovine supermoći: sluh i vid u akciji“ koje su već prvih dana privukle brojne školske grupe i pokazale se kao pun pogodak.

Deca uz pomoć muzejske savetnice i diplomirane biološkinje Ljubice Vojvodić na zabavan i edukativan način otkrivaju čudesni svet sova: kako vide, čuju i snalaze se u mraku. Kroz interaktivne zadatke, prezentaciju i pravljenje „dvogleda“, đaci dobijaju priliku da makar na kratko „pogledaju svet očima sove“.

-Deca veoma lepo reaguju na novu radionicu o sovinim supermoćima. Trudimo se da ih potpuno uključimo, da nakratko pokušaju da vide i čuju kao sove. U ovom trenutku, našu decu malo šta može da iznenadi, jer Kikinda već dugo radi na edukaciji o sovama utinama. Ali uvek se nađe nešto što ih oduševi: najčešće veličina sovinih očiju ili podatak da sove prvo „vide“ ušima – rekla je Vojvodić.

Da je radionica zaista inspirativna potvrđuju i sami učesnici.

-Mnogo volim sove jer izgledaju kao neki orlovi a imaju više supermoći od njih. Najzanimljivije mi je bilo kad smo pravili dvoglede, sovin vid je njena najbolja moć – pričao nam je Aleksa Borisov, učenik trećeg razreda OŠ „Jovan Popović“.

Njegov drug, Vuk Majdanac, takođe učenik trećeg razreda iste škole, dodaje da je danas naučio nešto novo.

– Znao sam da sove imaju dobar vid i sluh jer mi je baka pričala, ali danas sam saznao da mogu jako brzo da lete. Voleo bih ponovo da dođem na ovu radionicu – poručuje Vuk.

Deca su zaista uživala, što je primetila i učiteljica Nataša Jerković.

Ovo je veoma kreativna radionica koja podstiče decu da razmišljaju izvan školskog okvira. Čuli smo dosta novih informacija koje ne postoje u redovnom gradivu, a deca su sve vreme bila veoma aktivna i zainteresovana. Sigurna sam da će im ovo iskustvo značiti u daljem školovanju – istakla je Jerković.

Radionice „Sovine supermoći: sluh i vid u akciji“ održavaju se u prostorijama Narodnog muzeja svakog dana od ponedeljka do subote, a namenjene su deci školskog uzrasta od 6 do 12 godina. Za učešće je potrebna prethodna najava na broj telefona 422-500.

Podsetimo, u okviru „Sovembra”, od utorka do subote, od 16 do 20 sati, u Muzeju su organizovane i radionice za decu i roditelje, za koje nije potrebna prethodna prijava.

steel-helmet-4926127-1280

U Velikoj Sali Kulturnog centra Kikinda 19. novembra biće prikazan dokumentarni film „Kajmakčalan“.

Reč je o ostvarenju zasnovanom na dosad neobelodanjenom otkriću istoričara Bojana Pajića, o australijskim dobrovoljcima koji su se borili u Velikom ratu na Solunskom frontu na strani Srbije. Po scenariju pomenutog istoričara Pajića i Borisa Trbića, koji je uz Dragana Pajića i i reditelj, Kikinđani će moći da vide malo poznate istorijske činjenice prikazane u šezdesetak minuta kroz sudbinu australijskih dobrovoljaca koji su stali pod srpski steg.

U filmu govore istaknuti istoričari iz Srbije i Australije, a Pajić je, istražujući ovu građu došao do podatka da je preko 1500 ljudi iz Australije i Novog Zelanda došlo da pomogne srpskoj vojsci.
Trbić, koji je scenarista, ujedno je i filmski pedagog na Univerzitetu „Svinburn“ u Melburnu, dok je Gavrilović, koji takođe živi na pomenutom kontinentu, autor mnogih zapaženih dokumentarnih filmova.

Kako se navodi, u najavi, podatak koji čini okosnicu filma nikada nije navođen u zvaničnoj australijskoj istoriografiji i ovo je u neku ruku ispravljanje jedne istorijske nepravde.

Film je sniman osamnaest meseci i prati autentične lokacije iz Prvog svetskog rata. Radnja prati Pajića tokom njegovog putovanja kroz Srbiju, Makedoniju i Grčku, uz njegova svedočenja, kao i kazivanja potomaka australijskih boraca.

Projekcija filma zakazana je za 18 časova u Velikoj sali KC

N. S.

Senka-Vlahovic

Iz pera vizuelne umetnice, ilustratorke i dizajnerke knjiga Senke Vlahović, izašla je nova publikacija „Ilustracija knjige za decu”. Ovaj svojevrsni udžbenik, ali i odličan priručnik, obuhvata oblast koja dosad skoro da i nije naučno tretirana.

Atraktivnog, četvrtastog formata, bogato ilustrovana, pisana pristupačnim jezikom, ova knjiga predstavlja dragoceno štivo ne samo proučavaocima i teoretičarima ove oblasti, nego i takozvanim običnim čitaocima. Na skoro 170 strana u punom koloru, pomenuta knjiga obrađuje i sabira sve referentne domaće ilustratore knjiga za decu kroz povest i naučno utemeljeno tretira problematiku ove zanimljive teme.

Navedena publikacija je plod autorkinog desetogodišnjeg istraživanja i objedinjuje veliki broj njenih tekstova vezanih za ovu temu. Knjiga obuhvata ne samo Senkine naučne radove, nego i obrazloženja žirija u kojima je bila član, njene tekstove iz periodike i drugu građu, obogaćenu reprezentativnim vizuelnim primerima najznačajnijih ilustratora s ovog područja.

– S obzirom na to da se pomenutom tematikom bavim godinama, uočila sam da postoji potreba za ovakvom jednom knjigom- kaže autorka. – Cilj mi je bio da se status ilustracije knjige podigne na viši nivo nego što je bio do sada, jer ilustracija kao umetnička disciplina to zaslužuje- navodi Senka Vlahović.

– Moto ove knjige je „I ilustracija je deveta umetnost”, s obzirom na njenu srodnost sa stripom, tako da u savremenoj teoriji smatramo da je ilustracija jednako vredna kao i sva druga dela visoke umetnosti, a ne samo kao deo primenjene ili popularne kulture i dizajna. U našoj stručnoj javnosti, srećom, već odavno preovlađuje mišljenje da je ilustracija teksta zasebno umetničko delo, a ne propratna građa uz neki tekst. Dakle mi ilustrujemo sa piscem, a ne za pisca, i ilustracija nije sluškinja teksta- ukazuje autorka.

Izlazak ove knjige čiji je izdavač Banatski kulturni centar, podržao je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, na konkursu iz 2024. godine, a dosadašnje uspešne promocije Beogradu i Zrenjaninu pokazale su da postoji veliko interesovanje za ovu tematiku.

N. S.

 

edjseg-mlade-zvezde-(3)

U organizaciji udruženja građana „Kekend“ u prostorijama KUD-a „Eđšeg“ organizovano je takmičenje mladih talenata „Tini Csillag“ odnosno „Mlade zvezde“.  Manifestacija je održana jubilarni, 10. put, a Vivijen Fazekaš iz „Kekenda“ ističe da su okupili decu i mlade iz Vojvodine.

-Imali smo 25 učesnika iz Kikinde, Sajana, Nove Crnje, Torde, Sente, Čoke i drugih mesta. Mlade zvezde od predškolskog uzrasta do osmog razreda osnovne škole priredile su nam odlično veče. Učesnici su recitovali pesme, govorili odlomke iz proznih dela, glumili, plesali, pevali, svirali. Naš osnovni cilj je da se družimo, ali i da se deca i mladi međusobno upoznaju i povežu – napomenula je Vivijen Fazekaš.

Melita Gombar, članica Gradskog veća prisustvovala je takmičenju.

-Manifestacija je prilika da deca pokažu svoj talenat i kreativnost, ali i svoju ljubav prema umetnosti. Značaj ovog takmičenja je i negovanje jezika, običaja i kulture Mađara.  Ujedno ovo je prilika da pokažu sve svoje talente, da steknu nove prijatelje i iskustvo – istakla je Melita Gombar.

Povodom „Halloweena“ svi učesnici imali su maske koje žiri ocenjivao. Novina je da je nastupio bend iz Subotice „Alompolgarok“ koji su uveličali ovo veče.

Pomoć u organizaciji takmičenja pružio je i Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine.

A.Đ.