Град

Vetrenjače 3

Izložba vetrenjača od recikliranog materijala koje su pravili učenici nižih razreda 12 osnovnih škola sa teritorije grada, otvorena je danas u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave. Na konkurs, raspisan povodom obeležavanja Svetskog dana energetske efikasnosti, 5. marta, stiglo je više od 200 radova.

– Akciju smo sproveli kako bismo skrenuli pažnju na zaboravljene, obnovljive izvore energije: energiju vetra, sunca i vode, što su i energije budućnosti. Vetrenjaču smo izabrali jer ona simboliše proizvodnju hrane u davnim vremenima. Zbog jako velikog odziva, a uz to imamo i grupne i pojedinačne radove, još uvek nismo osmislili način nagrađivanja, ali svakako ćemo se truditi da obradujemo poklonima što veći broj dece – rekla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

Izložbu je podržala članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski, koja je i prisustvovala otvaranju.

Sara, Anđela i Ivana, učenice trećeg razreda škole „Vuk Karadžić, danas su sa drugarima iz odeljenja došle na otvaranje izložbe. Sara i Anđela su i autorke radova za koje kažu da ih nije bilo teško naprviti, a od materijala su koristile karton, kolaž-papir i foliju.

Marko i Stefan iz Škole „6. oktobar“ ispričali su nam čemu služe vetrenjače i rekli da im se najviše sviđaju one najveće, koje „liče na prave“.

Narednih dana i đaci ostalih osnovnih škola posetiće izložbu i sa svojim učiteljima pričati o obnovljivim izvorima energije.

dance n soul

Članice Udruženja sportskog plesa „Dens N Soul Ritmik“ imale su sjajne nastupe na 12. Sombor openu. Razloga za zadovoljstvo itekako imaju jer je njihov rad, trud i talenat prepoznat, pa su se i odlično plasirale u više plesnih disciplina i uzrasnih kategorija.

-Predstavile smo se sa ukupno 11 koreografija. Vraćamo se presrećni i puni utisaka- zadovoljna je Mirna Krnić, koja vodi ovo kikindsko plesno udruženje.

Ovo su postignuti rezultati: narandžaste šljokice sa koreografijom Feel it still osvojile su prvo mesto i specijalnu nagradu, kotizaciju za Pariz 2024 u kategoriji fit strit džez, deca. Uspešne su bile i ljubičaste šljokice sa koreografijom Beliver u kategoriji fit open velika grupa mini, koje su takođe zauzele prvo mesto, baš kao i tirkizne šljokice sa koreografijom Confident u kategoriji fit strit džez grupa mini. Plave šljokice su zauzele drugo mesto, u kategoriji fit open mala grupa deca.

Prvo mesto zauzele su i crvene šljokice, u kategoriji fit street stajl, mala grupa deca. Ništa manje zapažene nastupe nisu imali ni solisti. Prva mesta pripala su Aleksandri Stančić sa koreografijom Love on fire, u kategoriji fit strit džez deca, Petri Subotin sa koreografijom Papi u kategoriji fit hop stajl, Sanji Zombori sa koreografijom Ameno u kategoriji fit kid B deca.

Prve su bile i Mia Berar sa koreografijom Boy u kategoriji fit kid C deca i Danica Čavić sa koreografijom Dark horse, u kategoriji fit strit stajl deca. Drugo mesto osvojila je Teodora Cvitanović sa koreografijom Hawana, u kategoriji fit kid C mini.

Tradicionalno takmičenje u plesnim disciplinama održano je u Gradskoj hali „Mostonga“ u Somboru.

 

dobrila ivankovska čabrić

Simpatije mnogobrojne publike osvojila je učešćem u šou programu „Nikad nije kasno“. Pre pet godina je pobedila u tom muzičkom takmičenju. Njen glas i nastup lako su pronašli put do srca brojnih gledalaca i žirija, a sve zajedno osvojila ih je stavom, vedrinom, neposrednošću i energijom kojom prkosi godinama. Devedesetpetogodišnja Dobrila Ivanovska Čabrić svoju životnu priču pretočila je u autobiografiju „Na putu ka stotoj“ koju je kikindskoj publici predstavila u subotu uveče u Gradskom udruženju penzionera.

„Život nije fer, ali je dobar”- citat je iz knjige koji nam otkriva njen životni moto. Mnoge lekovite savete o tome kako prihvatati život i svaku situaciju koju donese dobila je od svekrve, Ruskinje, profesorke matematike koja je doživela stotu. Neposredna i vedra, podelila je sa nama utiske nakon promocije u Kikindi.

-Narod je srdačan i pun ljubavi. Osećala sam se predivno, kao da sam dobila krila i letela- kaže.

Na takmičenje „Nikad nije kasno“ prijavila se na nagovor prijateljice.

-Prethodno nisam gledala te emisije. Moj fah su zabavna muzika, džez, kancone, romanse. Narodni melos, doduše, imam u sebi, ali u početku nisam videla sebe u tome- otkriva.

Muzika i gluma bili su njena ljubav odmalena, ali majka je želela da postane činovnik. Njen pevački talenat uvidela je nastavnica solo pevanja, gospođa Koneli, kod koje je u Skoplju pohađala muzički kurs.

-Rekla je da ću biti svetski koloraturni sopran i postavila mi je glas. Međutim, majka nije dozvolila da budem pevačica. Sa 17 godina bila sam na pozorišnoj audiciji i počela da glumim u Skoplju, gde sam ostala narednih 11 godina. Posle toga u Beogradu sam glumila u pozorištu još sedam godina. Potom sam izabrala status slobodnog umetnika i pevala sam po celom svetu. Sve sam to ispričala u knjizi- napominje Dobrila, koja ima dvoje unučadi, i u Italiji dvoje praunuka.

Danas živi na relaciji Skoplje-Beograd-Dorjan. Upitana o tajni dugovečnosti i vitalnosti, otkriva svoj recept:

-Tokom godina sam organizam traži promene. Ako sam jela meso prestala sam, hleb takođe, prešla sam na ono što organizam traži- voće, povrće, variva bez mesa, jaja, mleko, jogurt, čajevi, kafe vrlo retko. I aktivnost u svemu. Meni i Dorjan puno pomaže. Ta voda je lekovita, topla, puna antibiotika, puna joda, tu je planina Belasica, vazduh je fantastičan, more je blizu. Tamo sam od svoje pedesete godine i to mnogo znači, Osim toga, ja sam jednostavna osoba. Najnormalniji odnos imam prema svima. Volim ljude i životinje podjednako, kao i humor- priča sa osmehom Dobrila Ivanovska Čabrić.

Izvor mladosti je u duši, ali i okruženju, jer kaže, mnogo vremena provodi sa mladima, pa u šali često napominje da je njen broj godina, zapravo, obrnut- 59.

Promocijom knjige „Na putu ka stotoj” završena je Nedelja žena, koju je Kulturni centar Kikinda organizovao povodom Međunarodnog dana žena.

subotica

U cilju jačanja privrednih aktivnosti, Grad Kikinda i Opština Senta potpisali su sporazume o poslovno-tehničkoj saradnji sa Privrednim društvom „Slobodna zona Subotica”, u okviru projekta „Zajedno do uspeha“.

„Slobodna zona Subotica” 2016. godine proširena je i na područje Grada Kikinde. Italijanska kompanija „Zopas” radi u slobodnoj carinskoj zoni u Kikindi, podsetio je Saša Tanaskov, član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije.

-U svim pregovorima sa investitorima, osim uređenih industrijskih zona, adut je upravo režim slobodne carinske zone. U još dve industrijske zone imamo oko 20 hektara građevinskog zemljišta sa kompletno uređenom  energetskom i komunalnom infrastrukturom i razgovara se sa investitorima koji su zainteresovani za rad u bescarinskoj zoni- kaže Tanaskov.

Na osnovu zahteva opštine Senta, Slobodna zona Subotica izrađuje elaborat za proširenje i na teritoriju te bačke opštine. Zainteresovani korisnici su „Tisa automotiv” i „Japan tobako internešenl”.

-Uspeli smo da završimo prvi i važan korak, da otvorimo režim Slobodne zone u industrijskoj zoni „Zapad“ gde već imamo dve velike firme kojima će ovo puno značiti. Nadamo se da ćemo ovaj režim proširiti i na druge sektore industrijske proizvodnje-naglasio je Rudolf Cegledi, predsednik opštine Senta.

Među potpisnicima  sporazuma o saradnji je i više srednjih i visokih škola, razvojna agencija, preduzetnici,  logistička preduzeća. Ovi sporazumi imaju za cilj i zajednički nastup u okviru različitih domaćih i inostranih projekata.

„Započeli smo projekat „Zajedno do uspeha” kojim smo definisali da želimo da od Slobodne zone napravimo „intelektualni inkubator”, odnosno da povežemo nauku, privredu, obrazovanje i da napravimo sinergiju jer nauka svoju potvrdu dobija onoga trenutka kada se konkretizuje u praksi. Drugi značajan momenat je jačanje naših projektnih kapaciteta, budući da planiramo da sa partnerima nastupimo na domaćim i stranim tržištima i iskoristimo nove izvore finansiranja koji se vežu za projekte”, objasnio je Saša Gravorac, direktor PD „Slobodna zona Subotica”.

Po obimu i rezultatima poslovanja, subotička „Slobodna zona” godinama je u vrhu slobodnih indutrijskih zona u Srbiji.

Bolnica rekonstrukcija

Rekonstrukcija jedne od najstarijih zgrada Opšte bolnice biće završena do 1. aprila. Po okončanju građevinskih radova, u objekat u kojem se nalaze odeljenja transfuziologije, psihijatrije i fizijatrije, biće useljeni oprema i nameštaj.

– U obnovljenu zgradu unećemo potpuno novu opremu koju će, po postavljanju, proveriti stručnjaci iz nadležnih institucija. Biće kupljen i nov nameštaj za čekaonice, sestrinske i lekarske sobe, pa se očekuje da rad u ovom objektu počne krajem juna – kaže v. d. direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin.

Za medicinsku opremu i bolničke setove Ministarstvo za javna ulaganja izdvojilo je 250 hiljada evra. Pokrajinska vlada opredelila je dodatnih 11 miliona dinara za  kupovinu nameštaja.

Obimna rekonstrukcija u prvoj fazi, obuhvatiće zatim i ostale najstarije objekte u krugu Bolnice – zgrade u kojima su Infektivno, Dečije odeljenje, Onkologija, Palijativa i Patologija. Svi navedeni radovi u prvoj etapi vredni su 340 miliona dinara.

Nova zgrada bolnice imaće 20 hiljada kvadrata

U narednim etapama predviđena je i rekonstrukcija 14 hiljada kvadrata u novoj zgradi, uz izgradnju dodatnih objekata, odnosno aneksa sa šest hiljada kvadratnih metara, kao i renoviranje upravne zgrade. Ovaj posao će, prema sadašnjim procenama, koštati oko tri milijarde dinara i finansiraće ga Ministarstvo za javna ulaganja.

Stižu i novi, savremeni aparati

Istovremeno, kako bi se sugrađanima omogućila što kvalitetnija dijagnostika, osavremenjuje se oprema na svim odeljenjima gde za tim postoji potreba, kaže dr Tomin. Po redovnom konkursu za snabdevanje bolnica medicinskom opremom,  Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo kikindskoj ustanovi opredelio je tačno 39.786.960 dinara.

– Tražili smo novi ultrazvučni aparat sa kardiološkim sondama za Interno odeljenje i jedan za Odeljenje radiologije. Prvi put će i Pedijatrija dobiti svoj, novi ultrazvučni aparat sa sondom za ultrazvuk kukova. Na Interno odeljenje stižu i tri defibrilatora sa privremenim pejsmejkerom, a Ginekologija će dobiti novi, operativni sto, koristan zbog uvođenja metode spinalne anestezije prilikom carskog reza. Takođe će, na ORL odeljenju, biti opremljen novi radni prostor za dijagnostiku i male hirurške intervencije – kaže direktorica.

Snimanja na novom skeneru počeće za dve sedmice

Novi, 64-slojni skener, postavljen je u posebno uređen prostor na Radiologiji. Ovaj savremeni aparat četiri puta je precizniji od prethodnog i omogućiće mnogo kvalitetniju dijagnostiku. Za nekoliko dana, kaže direktorica, stručnjaci za jonizujuće zračenje proveriće uređaj, a predstavnici proizvođača upoznaće tehničare na ovom odeljenju sa performansama aparata, pa je izvesno da će prva snimanja biti urađena za najkasnije dve sedmice. Stari, remontovanji skener, Bolnica je poklonila Domu zdravlja u Žitištu.

Dr Tomin dodaje da je u Bolnici u funkciji novi, savremeni mamograf i da imaju u planu i nabavku aparata za magnetnu rezonancu. Kako je za ovaj uređaj neophodna izgradnja posebnog prostora, takozvanog električnog kaveza, ta dijagnostička metoda Kikinđanima će biti dostupna po završetku rekonstrukcije i dogradnje nove bolničke zgrade.

Najškolovaniji kadar i na Pedijatriji

Na Odeljenju pedijatrije, do kraja godine, svi lekari imaće i subspecijalizacije.

– Svi naši pedijatri već imaju ili završavaju i subspecijalizacije – kaže dr Tomin. – Na ovom odeljenju ćemo imati dvoje neonoatologa, jednog pulmologa, neurologa-epileptologa i jednog kardiologa.

Dodaje da kikindska bolnica, jedina u Vojvodini pored ustanove u Sremskoj Kamenici, ima lekara koji je završio subspecijalizaciju iz palijativne medicine.

Anomalije kukova otklanjaju se u najranijem uzrastu

– U okviru rane prevencije razvojnih poremećaja najmanje 30 godina u Kikindi radimo ultrasonografiju dečijih kukova u prvoj godini života – objašnjava dr Tomin – Poznato je da je Vojvodina edemsko područje za razvoj ovih anomalija – na stotinu dece, četvoro ima razvojne anomalije kukova. Ranom detekcijom uspeli smo da, za sve ove godine, nijedno dete nije moralo da bude operisano, već su bile dovoljne konzervativne metode, široki povoj i „Pavlikovo remenje“.

 

sajam u banjaluci

Na trećem Međunarodnom sajmu turizma Banjaluka 2023, među 100 izlagača i više od 300 učesnika, turističku ponudu u kojoj centralno mesto zauzimaju „Dani ludaje” predstavlja i naš grad. Tokom tri sajamska dana, posetioci Tržnog centra „Delta planet” gde se održava manifestacija, u prilici su da se upoznaju sa različitim turističkim destinacijama, kao i da probaju brojne specijalitete.

-Treći put smo na ovom sajmu. Grad Kikinda i Turistička organizacija Kikinde nastupaju na zajedničkom štandu Turističke organizacije Srbije, sa još 17 drugih opština i gradova. Zajednička promocija pokazuje i zajedničku želju da svoju zemlju predstavimo na najbolji način, tako da svaki grad predstavi nešto drugačije i njemu svojstveno–navodi Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

Štand „prestonice bundeve” privukao je pažnju svojom autentičnom ponudom kojoj doprinose vredni i kreativni ovdašnji preduzetnici, udruženja , poljoprivredna gazdinstva.

– Ponosni smo na naše male proizvođače, koji nas prate sve ove godine i pripremaju nove proizvode od bundeve koje plasiramo tržištu, što se pokazalo kao sjajna formula za uspeh. Tu su pivo i sajder od bundeve Bir kingsa, likeri i pekmezi od bundeve Udruženja žena Iđoš, sokovi i likeri, takođe od ludaje, Buter lenda, ulja, puteri, brašno od bundeve PG Krstonošić, nezaobilazni šampon od bundeve, ali i vina Malbašić, proizvodi od lešnika Nuto iz Nakova… Domaćinima je stalo da se ljudi u Republici Srpskoj, i šire u Bosni i Hercegovini upoznaju sa turističkom ponudom Srbije i budu naši gosti -kaže v. d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

Sa turističkom ponudom Kikinde, na sajmu, iz prve ruke upoznali su se i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kao i generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić.

caj od srca

Načelnici Dečijeg odeljenja kikindske Opšte bolnice dr Dragici Mitrić, Marijana Mirkov i Danijela Bjeljac, predsednica i sekretarka Crvenog krsta Kikinda uručile su danas medicinsku opremu kupljenu zahvaljujući humanitarnim akcijama „Deca deci” i „Čaj od srca”. Tradicionalne akcije upriličene su uoči novogodišnjih i božićnih praznika.

-Obezbeđena je: elektronska vaga za merenje beba, nazalni aspirator i kompresorski inhalator koji su danas i uručeni. Hvala Kikinđani- poručili su iz Crvenog krsta.

Volonteri ove himanitarne organizacije su, u okviru Novogodišnjeg bazara, sugrađanima delili čaj i prodavali čestitke. Sugrađani dobre volje učestvovali su davanjem dobrovoljnih priloga, a kako je tada i najavljeno, sav prikupljeni novac usmeren je za kupovinu potrebne medicinske opreme za bolnicu, u dogovoru sa nadležnima te zdravstvene ustanove.

 

Pedagoška 1

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača započete su promotivne aktivnosti o upisu koji će se obavljati krajem juna.

Sa nastavnim programom, aktivnostima u Školi i mogućnostima po završetku školovanja, profesori već upoznaju učenike srednjih škola u gradu i mnogim okolnim mestima.

Juče i danas studenti su na Sajmu obrazovanja “Putokazi“ u Novom Sadu. Za 15. mart zakazan je Dan otvorenih vrata kada će, od 12 do 15 sati, svi zainteresovani moći bliže da se upoznaju sa Školom – da razgovaraju sa  nastavnicima i članovima Studentskog parlamenta, kao i da dobiju sve potrebne informacije.

Škola upisuje studente na osnovne i master strukovne studije. Osnovne studije traju tri godine i imaju dva smera: strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i strukovni vaspitač za tradicionalne igre. Master studije traju dve godine.

– Novina je da, od prošle godine, postoje dva mesta na budžetu i na masteru, što je  motivacija za studente osnovnih studija da postignu što bolji prosek. Prošle školske godine smo, kao budžetske korisnike, upisali 45 studenata na predškolskom smeru i pet na tradicionalnom. Očekujemo da će nam Pokrajinski sekretarijat i ove godine odobriti istu kvotu. Sada se svi studenti rangiraju, tako da je uvek moguće da se, sa samofinansirajućeg statusa, pređe na budžet, i obrnuto – kaže direktorica Škole, Angela Mesaroš-Živkov.

Direktorica napominje i da bi predstojeći upis mogao da bude poslednja prilika za zainteresovane koji imaju trogodišnje srednje obrazovanje da upišu smer za tradicionalne igre. Ukoliko se, kao što se najavljuje, od naredne godine uvede polaganje državne mature, to više neće biti moguće.

– Za studente koji su u radnom odnosu, pored redovne nastave tokom sedmice, subotom organizujemo konsultativnu nastavu. Pored toga, profesori su im dostupni putem interneta. Upis na doškolovanje je za one koji su završili Višu školu za obrazovanje vaspitača koja je postojala do 2007. godine. Sada mogu da završe i treću godinu, kako bi mogli da upišu i master studije.

Diploma priznata u inostranstvu

O statusu VŠSSOV govori i podatak da studenti u Kikindu dolaze iz svih gradova Srbije, iz Republike Srpske i iz Crne Gore, kaže direktorica. Ona dodaje da studiranje u našem gradu olakšava i činjenica da, od prošle godine, u Učeničkom domu mogu da budu smešteni i samofinansirajući studenti.

Diplomirani vaspitači imaju više mogućnosti da pronađu zaposlenje nego što je to bio slučaj ranijih godina. Sada se zapošljavaju i u ustanovama za pružanje pomoći mentalno manje razvijenim osobama i kao lični asistenti.

Važna informacija je i da su diplome ove Škole priznate u inostranstvu bez polaganja razlike ispita.

Plaćanje i na rate

I ove godine Škola će upisati 120 studenata – 95 na smeru za strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i 25 na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

Samofinansirajući studenti godinu plaćaju 54 hiljade, a studenti na masteru 75 hiljada dinara. Škola odobrava plaćanje u 10 mesečnih rata.

Sve informacije o Školi i upisu dostupne su na sajtu i društvenim mrežama.

prevrnut autobus

Autobus Javnog preduzeća „Autoprevoz“ koji je saobraćao na liniji Kikinda- Padej, prevrnuo se jutros, oko 6.30 sati, u ataru Iđoša. Šestoro putnika prevezeno je na pregled u Opštu bolnicu u Kikindi. Na sreću, njihovo stanje nije ukazivalo na teže telesne povrede, što je lekarskim pregledima i potvrđeno.

-Primili smo šestoro putnika iz autobusa. Svi su stabilno, nema težih povreda, svi su ušli ovde na nogama. Pregledani su, opservirani i urađena je potrebna dijagnostika kako bismo ih propratili- navode na prijemnom odeljenju Opšte bolnice Kikinda.

U autobusu je bilo 16 putnika i vozač. Kako saznajemo, većina putnika se vraćala s posla ili putovala do radnog mesta. Prilikom sletanja s puta, autobus nije bio u kontaktu sa drugim vozilom niti je bio u velikoj brzini. Razlog zbog koga je vozač izgubio kontrolu nad autobusom, utvrdiće istraga.

-Autobus je, iz za sada nepoznatih okolnosti, sleteo s kolovoza i prevrnuo se na bok u kanal. Istragom će se utvrditi uzrok zbog kojeg je došlo do ove saobraćajne nezgode- navode u Policijskoj upravi u Kikindi.

Zbog izvlačenja autobusa, saobraćaj je na ovom delu puta povremeno bio u prekidu.

 

 

 

 

 

 

P1130619 (2)

Svoj najnoviji roman „U zagrljaju princa tame“, književnica Simonida Milojković prvo je predstavila u Kikindi, u kojoj ima brojnu čitalačku publiku. Književno veče održano je sinoć u punoj sali Kulturnog centra.

– Ovo mi je najteži roman u životu, sve su priče istinite i sve je trebalo istražiti, razgovarati sa tim ljudima i učestvovati u užasu kroz koji su prošli. Radi se o tinejdžerima, učenicima jedne beogradske gimnazije, koji su oformili satanističku grupu sa vođom mnogo starijim od njih. Jezive stvari se dešavaju u sektama, naročito satanističkim. Mlade nagovaraju da ubiju člana porodice ili ih navode na samoubistvo kako bi „otkupili“ život člana svoje porodice – kaže Milojković.

Istraživanje dugo godinu dana obuhvatilo je, pored izučavanja literature, i volontiranje u Organizaciji za stabilizaciju mladih ZID.

– Još uvek pomažem u rehabilitaciji i spasavanju dvadesetak tinejdžera koji su, mahom, u satanističkoj sekti. Ima i pripadnika „nju ejdža“ koji promoviše  tehnike samorazvoja, a u suštini je sekta. U pitanju su veoma mladi ljudi, najmlađi imaju samo 12 godina, i mnogi su već pokušavali samoubistvo i lečili se u duševnim bolnicama.

Stečeno iskustvo i znanje autorka sada želi da pretoči u stručnu knjigu na ovu temu. Takođe, volela bi da bude koscenarista serije „U zagrljaju princa tame“ jer, kako kaže, domaćoj kinematografiji nedostaje dobar horor.

Simonida Milojković član je Udruženja književnika Srbije i jedan je od najčitanijih srpskih pisaca. Njena prva knjiga, „Grabljivica“, izdata 2007. godine, najprodavaniji je roman na Balkanu u poslednje tri decenije.

Izdavačka kuća „Pegasus“ iz Velike Britanije proglasila ju je vrhunskim delom savremene svetske književnosti i objavljuje je za celo englesko govorno područje.

Bestseler „Ljubav u doba kokaina“ doživeo je i svoju pozorišnu verziju. Život transrodnih osoba tema je romana „Žena“, dok se u romanu-psihotrileru  „Dijagnoza: ljubav“, autorka bavi pitanjem da li je zaljubljenost vrsta psihoze i da li, poput narkotika, stvara zavisnost.