Град

Kako bi, u slučaju nestašice energenata i primene altrernativnih načina zagrevanja, građani bezbedno koristili dimnjake, u Gradskoj upravi odlučili su da organizuju sastanak profesionalnih upravnika zgrada sa stručnjakom u ovoj oblasti iz kikindske firme koja pruža dimničarske usluge, „SAS energija“.

Informacije o tome kako bezbedno da koriste alternativne načine zagrevanja stanova u slučaju nestašice daljinskog grejanja, danas su dobili upravnici koji su u obavezi da ih prenesu stanarima zgrada.

– Radi se o dimnjacima i, u manjoj meri, ventilacionim otvorima. Nije dovoljno da zgrada ima dimnjak, on mora da bude očišćen, bez začepljenja. Vlasnici stanova će od upravnika zgrade moći da dobiju informaciju o tome da li, eventualno, mogu da koriste dimnjak za loženje u stanovima – kaže Goran Ivetić iz Gradskog štaba za vanredne situacije. – Mi sada nemamo informaciju o tome u kojim zgradama je moguće alternativno grejanje. To moraju da ustanove profesionalni upravnici. Ti dimnjaci se ne kontrolišu godinama, moguće je da su neprohodni. Važno je da se stanari ne priključuju samoinicijativno, to nije bezbedno ni za njih, ni za okolinu.

Dimničarske usluge u Kikindi obavljaju samo radnici kikindske firme „SAS energija“. Vlasnik, Radovan Momčilov, kaže da je današnje predavanje samo početak rešavanja ovog problema.

– Na državnom nivou već postoje planovi uštede energije, a jedan deo je i preventiva, mi to sada radimo. Održavanje dimnjačkih i ventilacionih vertikala spada u redovno i investiciono održavanje zgrade. Ako budemo imali situaciju da nema daljinskog grejanja, ljudi će možda pribegavati alternativnim rešenjima kojima, ako sve nije prekontrolisano i bezbedno, mogu da dovedu u neposrednu opasnost i sebe i okolinu – objašnjava Momčilov i dodaje da ova firma ima četiri obučena dimničara, što je i minimum za grad veličine Kikinde.

On dodaje da su, za početak, najveći problem nepregledani dimnjaci, što je potrebno da se radi bar jednom godišnje. Kontroliše se i prostor oko dimnjaka, da ne postoje zapaljive materije u blizini.

Takođe, kako je upozoreno, neka od grejnih tela koja se prodaju na internetu, veoma su opasna. To su gasne grejalice, inače namenjene samo za poluotvorene i otvorene prostore, i peći na etanol, koje su opasne po život i zdravlje.

Uz dimnjake i ventilaciju, potrebno je u zgradama proveriti u kakvom su stanju požarni prolazi, da li postoje aparati za gašenje požara, planovi evakuacije i uputstva za postupanje u slučaju požara, rečeno je na sastanku.

Iz Gradskog štaba za vanredne situacije napominju da je, u sledećoj fazi, u planu i angažovanje inspekcijske službe, kako bi se uspostavila što bolja kontrola i obezbedila sigurnost građana.

 

PRLJAVI DIMNJACI OPASNI PO ZDRAVLJE

Inače, poznato je da loše održavani, takozvani nehigijenski dimnjaci i ventilacioni otvori, mogu da uzrokoju ozbiljne bolesti, pre svega repiratornih organa. Takođe, utiču na opšte stanje organizma, izazivaju malaksalost, glavobolje, pa i neke smrtonosne bolesti, poput koksaki virusa.

 

 

Prigodnom svečanošću i organizovanjem radionica, u Srednjoj stručnoj školi „Miloš Crnjanski“ danas je obeležen Dan škole, 61 godina rada.

– Imamo izuzetno dobru decu i kvalitetne nastavnike, stvaramo potencijal kvalitetnih i dobrih ljudi za budućnost o kojoj ne treba da brinemo – rekao je, pozdravljajući goste, direktor, Milorad Karanović.

U ime Grada, proslavi su prisustvovali članica Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za obrazovanje i kulturu i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

– Drago mi je što prisustvujemo proslavi jer je ovo izuzetna prilika za učenike da, pored svojih veština, pokažu i umetničke i kreativne osobine. Nakon svečanosti, s direktorom ćemo razgovarati o potrebama škole jer je u toku  planiranje budžeta, kao i o programu za sledeću godinu – istakla je Valentina Mickovski.

Školu „Miloš Crnjanski“ pohađa 360 učenika u 15 odeljenja i osam obrazovnih profila. Područja rada su: arhitektura, medicina i proizvodnja hrane. Ističući dobru saradnju sa Visokom školom za obrazovanje vaspitača, sa kojom dele zgradu, direktor Karanović podseća da se kontinuirano radi na osavremenjavanju ove ustanove.

baby-4100420_1280

Bračni ili vanbračni parovi koji su započeli postupak vantelesne oplodnje, od prošle godine mogu da računaju na finansijsku podršku Grada. Ona se odnosi na novčanu pomoć za troškove laboratorijskih analiza, lekova ili suplemenata što je definisano Pravilnikom o naknadi troškova za vantelesnu oplodnju koji je prošle godine usvojilo Gradsko veće.

-Prošle godine, nadležnom Sekretarijatu stiglo je 30 zahteva, a odobrena je pomoć za 27 parova. U prošlogodišnjem budžetu za ovu namenu utrošeno je 2,1 milion dinara. Ovaj vid podrške sugrađanima u postupku VTO nastavljen je i u ovoj godini. Do sada je Komisija odobrila sredstva za 19 parova, što je 1,44 miliona dinara (sa porezom). U ovoj godini, planirali smo dva miliona, što znači da se parovi mogu prijavljivati i dalje, do kraja godine, do utroška sredstava. Bez obzira na to da li su sredstva namenjena za lekove ili analize, naš Javni poziv obuhvata sve što se tiče postupka vantelesne oplodnje osim putnih troškova. Komisiji je najbitnije da parovi imaju zeleno svetlo iz zdravstvenih ustanova, da mogu krenuti u proceduru vantelesne oplodnje- objašnjava Ramona Tot, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Da su populaciona politika i dečija zaštita u fokusu rada lokalne samouprave, zbog čega se značajna sredstva i opredeljuju za pomoć parovima da ostvare potomstvo, ukazuje i Mladen Bogdan, predsednik skupštine grada.

–  Njima to mnogo znači zato što su dodatni troškovi tokom procesa veliki. Grad pokriva onaj deo troškova koji ne pokriva RFZO. Sa druge strane, važno im je i što se o ovoj temi otvoreno govori, jer se ranije ćutalo o tome. Uvođenje ove mere izazvalo je veliko interesovanje i odobravanje javnosti. Posebno su parovi pozitivno reagovali na to što grad misli na njih. Zbog naše dece i politike usmerene na povećanju nataliteta, i naredne godine nastavljamo sa ovom merom- ističe Bogdan.

Da je Grad Kikinda uspešan u sprovođenju populacione politike i pronatalitetnih mera prepoznato je i potvrđeno i na nedavnoj manifestaciji „Dani porodice“ gde je, među 40 gradova i opština, Kikinda zauzela treće mesto.

 

viber_image_2022-10-23_12-08-34-558

Manifestacija ,,Susreti veterana kulturno-umetničkih i pevačkih društava” u Vrnjačkoj Banji okupila je veliki broj učesnika iz svih krajeva Srbije, a tradiciju i običaje Banata, sjajnim nastupom predstavile su članice ženske pevačke grupe ,,Melizmi”.

-Poziv da učestvujemo na smotri stigao je od KUD- „Jelek“ iz Podunavca. Izvele smo splet pesama iz Banata, a po ovacijama publike, rekla bih da smo zaista ostavile veliki utisak- navodi Biljana Mandić iz grupe „Melizmi“.

Da je nastup Kikinđanki oduševio publiku, ističe i Ivana Tošić, jedna od glavnih organizatora manifestacije koja je okupila kulturno-umetnička društva iz Mladenovca, Raške, Smederevske Palanke, Trstenika, Arilja, Kruševca, Kraljeva…

-Zahvalila bih se svim učesnicima, sponzorima i pokrovitelju opštini Vrnjačka Banja. Drago nam je da su se odazvali KUD-ovi iz cele Srbije. Tu su i gradonačelnik Smedereva Jovan Beč i Marko Matić iz Centra za slobodne medije koji su nam kroz Fondaciju “Dajana Paunović” pružili podršku u razvoju ruralnog dela Srbije, negovanju tradicije i kulture- kaže Tošić.

U ime grada Kikinde, Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine, tokom obraćanja na manifestaciji istakao je da su, pored negovanja tradicije i potrebe za jedinstvom, ovi susreti važni kako bi se lokalne samouprave što bolje povezale i uspostavljale saradnju.

-Promovišemo Kikindu gde god možemo. „Melizmi“ su na najlepši način pokazali deo naše tradicije. Tema razgovora sa predstavnicima lokalne samouprave bila je dalja saradnja i koje su to tačke koje nas povezuju u interesu građana Vrnjačke Banje i Kikinde- rekao je Bogdan.

viber_image_2022-10-22_13-52-47-986

U Somboru, na 13. Sajmu stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini učestvuju i udruženja žena sa teritorije Grada Kikinde.

Potvrdile su, i ovoga puta, da imaju šta da pokažu i čime da se podiče: od ukusnih specijaliteta do raznih rukotvorina kojima, sa puno brižljivosti i entuzijazma, čuvaju tradiciju i prenose je na mlađe naraštaje.

Zavoda za ravnopravnost polova svake godine ovaj sajam održava u drugom gradu Vojvodine, a povodom obeležavanja 15. oktobra – Međunarodnog dana seoskih žena. Ove godine slogan sajma je “Seoske žene se uzdižu i traže osnovna prava na održivi razvoj”. Manifestacija ima za cilj da promoviše žene iz ruralnih područja Vojvodine, njihovo stvaralaštvo, potencijale i preduzetnički duh, ali i društveni aktivizam kada je u pitanju razvoj i promocija lokalnih zajednica.

“Po podacima Zavoda, na teritoriji Vojvodine deluje preko 40 udruženja žena, pretežno se bave ručnim radovima, domaćom radinošću i proizvodnjom hrane. Pokrajinska vlada kontinuirano sprovodi politiku jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti, i kroz svoje konkurse i podsticanje ženskog aktivizma, ali i kroz omogućavanje jednakog pristupa resursima”, rekla je Stanislava Malić Gostović, direktorka Zavoda za ravnopravnost polova.

Svoje proizvode izložilo je više od 180 udruženja iz Vojvodine.  Devet udruženja iz sedam upravnih okruga Vojvodine predstavilo je svoje primere dobre prakse i rezultate koje su postigle.

 

 

312362614_124552830394343_626712403761079478_n

Među 44 studenta master studija na kikindskoj  Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je i Jelena Pantelić iz Novog Sada. Nakon završenih osnovnih studija u ovoj visokoškolskoj ustanovi, kaže da nije imala dilemu da li da nastavi obrazovanje.

-Moje koleginice su ovde studirale i upisala sam po njihovoj preporuci. Škola nudi kvalitetno obrazovanje, a profesori su partnerski nastrojeni prema nama studentima, što je alfa i omega novih osnova i projektnog planiranja u kom smo svi. U struci sam 15 godina, radim kao medicinska sestra vaspitač u Novom Sadu. Ovo je još jedan vid edukacije koji mi je značajan- ukazuje Jelena koja je odličan uspeh na studijama ostvarila uz rad, porodične obaveze, decu.

Kao prvoj na listi, omogućeno joj je da master studije upiše o trošku budžeta jer je ove godine, prvi put, ministarstvo odobrilo i dva budžetska mesta.

Sa nastavom, rasporedom i budućim obavezama, studenti su upoznati na svečanom prijemu u amfiteatru škole gde je upriličen i prigodan program.

-Upisano je 44 studenta master studija,  a po preporuci ministarstva još jedan konkurs je u toku jer je preostalo šest slobodnih mesta. Imamo studente koji su kod nas završili osnovne studije i odmah nastavili master studije, ali i kandidata iz drugih visokoškolskih ustanova iz Vršca i Novog Sada- navodi direktorica VŠSSOV Angela Mesaroš Živkov.

Srdačnu  čestitku studentima uputila je  i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu.

-Želim svim studentima sreću,  da budu istrajni u onome što su započeli. Ova ustanova pružiće im kvalitetno i sadržajno obrazovanje potrebno za dalji uspeh u radu i životu. Pored toga, želim im pun indeks desetki- poručila je Mickovski.

Visoku školu strukovnih studija za obrazovanje vaspitača pohađa 300 studenata. Ove godine, vladala je velika zainteresovanost i za drugu godinu master studija, jer škola pruža mogućnost studentima koji su završili specijalističke strukovne studije, da upišu drugu godinu master studija. Školarina za master studije iznosi 70.000 dinara.

 

 

 

 

Dvadesetsedmogodišnji muškarac iz Kikinde poginuo je sinoć u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se oko 22 sata dogodila na putu Kikinda-Mokrin. Došlo je do sudara putničkog vozila marke “pasat” i motocikla. Od posledica sudara, motociklista je preminuo na licu mesta.

Kako saznajemo, automobil i motocikl kretali su se u istom pravcu, a uzrok udesa je neprilagođena brzina. Protiv vozača “pasata” biće podneta odgovarajuća krivična prijava.

bicycles-g821ac1665-1280

Gradsko veće donelo je odluku o izmeni pravilnika za dodelu sredstava za subvencije za nabavku bicikala i rešilo da svi građani koji su se prijavili, a imaju ispravnu prijavu dobiju sredstva.

– Program podsticaja nabavke bicikala prvi put je u planu budžeta ove godine i nije se mogla predvideti zainteresovanost sugrađana. Kandidati sa liste koji imaju nepotpunu prijavu mogu je dopuniti do kraja ove nedelje. Za tri dana, koliko je trajao javni poziv, prijavio se duplo veći broj građana od onog koji je predviđen budžetom- navode u Gradskoj upravi.

Do kraja ove nedelje biće na uvidu preliminarna lista, a u toku sledeće nedelje Gradsko veće usvojiće konačnu listu, nakon čega sledi potpisivanje ugovora između Grada Kikinde, privrednih subjekata i krajnjih korisnika.

U budžetu Grada Kikinde u 2023. godini resor za ekologiju predvideće veća sredstva za program podsticaja nabavke bicikala kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva. Konkurs će biti raspisan početkom marta, saopštili su iz Gradske uprave.

Cilj programa je da se na teritoriji Grada Kikinde poveća broj bicikala na putevima, smanji broj motornih vozila, a time i emisija  štetnih gasova, ali i podstaknu zdrave životne navike kroz fizičku aktivnost.

[supsystic-gallery id=’2′] 

306976545_444295937691485_1019116899368593395_n

Tužna vest odjednula je jutros Kikindom. Posle duge i teške bolesti, u Opštoj bolnici Kikinda danas je, u 48. godini, preminula sugrađanka Đurđina Jerinkić, diplomirana pravnica, politička aktivistkinja, majka dvoje dece.

Đurđina Jerinkić je rođena 1974. godine. U uspešnoj političkoj karijeri bila je predsednica Skupštine opštine Kikinda u periodu od 2012. do 2013.godine, odbornica, predsednica Foruma žena Lige socijaldemokrata Vojvodine.

-Napustila nas je danas, ali će zauvek živeti u našim srcima. Naša ligašica, a pre svega drugarica, veliki čovek i majka dvoje dece. Bila je veliki borac za ljudska prava, za prava žena, za decu, za Vojvodinu. Za kratko vreme je ostavila neizbrisiv trag. Prepoznatljiva po svom osmehu kojim je širila dobrotu oko sebe i kojim se borila protiv svih nedaća. Pamtićemo je kao velikog borca, borca za pravdu, za istinu, za život i za Vojvodinu. Bila je osoba kakvih da je više, svet bi bio puno bolje mesto za život. Ne postoje reči koje bi mogle opisati tugu i bol koji osećamo zbog odlaska naše Dude- sa velikom žalošću saopštili su u kikindskom odboru LSV.

Đurđina je bolovala od raka dojke. O svom iskustvu sa ovom malignom bolešću pričala je u javnosti hrabro i otvoreno, želeći da utiče na svest žena o važnosti redovnih i preventivnih pregleda.

-Ova bolest vas tera da se menjate. Potrebno je mnogo snage i volje da čovek prihvati sebe i svoju bolest, da uspe nekako da pronađe snage da gleda pozitivno, da pronađe nove normalnosti u svemu tome, da zavoli sebe, da čuva sebe, da štedi sebe, da bude nežan prema sebi i da bude samom sebi na prvom mestu. Nekada sam sanjala da odem u Dubai, da budem na finalnoj utakmici Liverpula u Ligi šampiona, da vidim Maroko, posetim Sankt Petersburg da mnogo više čitam… Danas je moj potpuno drugačiji. Moj san je sada da odem kod doktorke i da mi kaže: „Sve je u redu, vidimo se za godinu dana- govorila je Đurđina.

Odlazak Đurđine Jerinkić neutešno je rastužio njene najmilije: decu, roditelje, sestru, rodbinu, brojne prijatelje i kolege. Iza sebe je ostavila sina (8) i ćerku (6). Suprug Đurđine Jerinkić, Miloš Šibul, iznenada je preminuo 12. novembra prošle godine.

Sahrana će se obaviti sutra (sreda 19.oktobar) u 15 sati na Železničkom groblju.

Oktobar je mesec posvećen građanima trećeg doba. Tim povodom, Gradsko udruženje penzionera u Kikindi organizovalo je, u svojim prostorijama, predavanje na temu „demencija i dijabetes”. O prevenciji, zaštiti i lečenju dijabetesa govorila je neurolog, dr Branislava Jerković i patronažna sestra Otilija Kanalaš.

Događaju su prisustvovali i gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i Miroslav Dučić, član Gradskog veća. Za članove Udruženja, predsedniku Milanu Perizu, uručeno je novo ozvučenje sa mikrofonom – donacija Gradske uprave. Kikindsko Udruženje ima oko sedam hiljada članova, od kojih je 500 aktivno u programima svoje organizacije.