April 17, 2026

Град

Srđan Aleksić 3

U medija centru u Mokrinu u organizaciji Srpskih ratnih veterana Kikinde, održan je sastanak veterana sa advokatom Srđanom Aleksićem iz Niša. Novim Zakonom o boračkoj i socijalnoj zaštiti, predviđeno je da svaki učesnik rata ima pravo na dupli radni staž prema broju dana koje je proveo u ratu, objasnio je Aleksić.

-Od RFZO tražimo da im se prizna dupli radni staž, ne samo da se prizna već i da se uplati. Ovaj postupak je besplatan, vodimo upravni postupak pred upravnim organima i kao Kancelarija to pravo ćemo ostvarivati za naše borce. Takođe, možemo da u ime naših boraca pokrenemo postupak za utvrđivanje statusa borca, to je vrlo bitna kategorija jer borci imaju razne prinadležnosti, jedna od njih je umanjene računa za komunalne usluge. Predlog je da borci budu izjednačeni sa invalidima rata i da imaju pravo na banjsko lečenje. Takođe i da mogu da dobiju vaučere od 15.000 dinara kako bi posetili neka od banjskih lečilišta. Borci koji su penzioneri, a nije im uplaćen ili priznat dupli radni staž, mi ćemo u njihovo ime to zahtevati od RFZO- istakao je Aleksić u izjavi za Kikindski portal.

Poznati niški advokat ukazuje i da su spremni da pokrenu postupak pred nadležnim sudom protiv NATO pakta za  borce koji su bili na Kosovu i Metohiji, a u međuvremenu su oboleli ili preminuli od kancera, što je, kako navodi, direktna posledica  osiromašenog  uranijumom. Pravnom timu koji predvodi Aleksić pomaže italijanski advokat Anđelo Fjore Tartalja koji je pred italijanskim sudovima dobio više od 300  presuda u korist italijanskih vojnika obolelih ili preminulih od raka nakon što su u misijama na Kosovu, Iraku, Siriji, Avganistanu bili izloženi osiromašenom uranijumu.

Advokatska kancelarija Srđana Aleksića nije odustala od pravne bitke za isplatu ratnih dnevnica  vojnim rezervistima, učesnicima rata 1999. godine. .

-Ponovo šaljemo predstavke Sudu za ljudska prava u Strazburu. Prošli smo kroz ceo taj period unazad dve godine, od Osnovnog suda,pa Višeg, Apelacionog, Vrhovnog i Ustavnog. Konkretno, imamo presude za diskriminaciju, ali nisu isplaćene zaostale naknade borcima u Vojvodini kao borcima Topličkog okruga- dodaje Aleksić.

Božićna radionica

Predškolci iz vrtića „Naša radost“ i đaci osnovnih škola „Feješ Klara“ i „Đura Jakšić“, njih osamdesetoro, učestvovali su danas na božićnoj radionici u KUD „Eđšeg“. Ovo je tradicionalna aktivnost koju za decu organizuju u ovom kulturno-umetničkom društvu, ali je protekle dve godine izostala zbog pandemije.

-Raduje nas veliki odziv dece. Na božićnoj radionici šaraju medenjake, gledali su crtani film o Božiću, a od nastavnice veronauke učili o simbolima i običajima. Tu su i vaspitačice i nastavnice iz vrtića „Naša radost“ i škola „Feješ Klara“ i „Đura Jakšić“- navodi Ramona Tot, predsednica KUD „Eđšeg“.

I narednih dana nastavlja se pretpraznična atmosfera. Iduće subote, 17. decembra, u Katoličkoj crkvi biće održan Božićni koncert, sa početkom u 18 sati, a već od 16 časova počeće božićni vašar. Posle koncerta, ispred crkve biće odigrana mini predstava koja je plod saradnje Katoličke crkve i „Eđšega“.

Na sceni KUD-a 23. decembra od 18 sati biće odigrana Božićna predstava.

privredna komora srbije

Privredna komora Srbije nagradila je tradicionalnim godišnjim priznanjima najuspešnije kompanije i pojedince koji su se u 2022. godini istakli rezultatima i radom. Uručeno je 17 nagrada za poslovnog lidera i 21 nagrada za poslovni uspeh.

Među firmama koje su dobile priznanje za poslovni uspeh je i Livnica Kikinda automobilska industrija doo koja je, kako stoji u obrazloženju Komisije za dodelu nagrada,  „poslednjih nekoliko godina započela proizvodnju aluminijumskih delova motora automobila, a to je materijal na kom će se, prema svim pokazateljima, bazirati auto-industrija u budućnosti“.

-Poseduju nekoliko najsavremenijih mašina za mašinsku obradu odlivaka, montažu komponenti i dimenzionu kontrolu. Livnica Kikinda AI u zadnjih nekoliko godina beleži konstantan rast proizvodnje i broja zaposlenih, u 2020. godini imali su izvoz u visini od 1.763.826,oo evra i  396 zaposlenih, da bi već naredne (2021. godine) imali povećanje ukupnog prihoda od oko 70%, izvoza od oko 90% i broja zaposlenih za 30%.

-Firma i u 2022. godini beleži rast, tako da se na osnovu pokazatelja za prvih osam meseci ove godine očekuje  izvoz od oko 3,6 miliona evra i pored postojećeg povećanja broja zaposlenih za još oko 5% (ukupno oko 10% u 2022. godini)“- navedeno je u obrazloženju priznanja PKS koje je  preuzeo direktor Regionalne privredne komore u Kikindi Tibor Horvat jer je direktor kikindske Livnice Peter Višnjei na poslovnom putu.

Među laureatima je i generalni direktor kompanije Le Belier Kikinda  Paskal Marmoj koji je dobio nagradu za poslovnog lidera. Priznanje mu je uručio Miloš Nenezić, predsednik skupštine Privredne komore Srbije i generalni direktor Trajal korporacije.

U obrazloženju se navodi da se nakon upoznavanja sa fabrikom i ljudskim resursima u firmi koju je preuzeo od svog prethodnika, suočio sa izazovima i predložio rešenja za unapređenje i razvoj firme.

„Nakon nekog vremena u Le Belieru  su  počeli da dobijaju nove projekte koji su firmu pokrenuli i postavili na putu novog razvoja. Svi budući projekti kao i oni koje trenutno razvijaju, podrazumevaju da se sve tri aktivnosti, livenje, mašinska obrada i montaža, obavljaju u Kikindi. To je nova velika avantura  za fabriku, za Kikindu, za ljude koji rade kao dobavljači ove firme. Započeli su i novu strategiju BE GREEN, sa ambicioznim ciljem da se smanji emisija ugljenika za 50% do 2030. godine. Na čelu sa Paskalom Marmojem,  Le Belier nastavlja društveno odgovorno poslovanje u Kikindi i finansira veliki broj humanitarnih i društvenih akcija, na nivou Grada Kikinde“- obrazložila je Komisija za dodelu priznanja.

Nagrađeni za 2022.

Među nagrađenim firmama su : Zdravlje Leskovac, Nestle Adriatic  DOO, IGP Automotive Comp DOO, Rauch Serbia, Gomex DOO, Chips way DOO, Tiffany production…

Povelju za poslovnog lidera dobili su, između ostalih, Slađan Disić, generalni direktor Simpo Vranje AD; Ljubinko Gobeljić, predsednik kompanije FPM Agromehanika iz Boljevca; Nikola Vuletić predsednik izvršnog odbora Unikredit banke Srbija…

Zarko 5

Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ danas je proslavila svoj dan, 67 godina postojanja. U toku prepodneva odvijale su se aktivnosti u radionicama za đake i njihove roditelje, i održan je književni klub.

Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ je, sa 560 učenika u 24 odeljenja najveća u Severnobanatskom okrugu, kaže direktor, Tihomir Farkaš.

– Održavamo isti broj đaka, na šta smo veoma ponosni. Uz podršku lokalne samouprave ulažemo u školu svake godine i tako stalno napredujemo. Ove godine tri miliona dinara investirano je u zamenu kompletne rasvete led-panelima.  Svi kabineti su opremljeni video-bimovima, imamo „smart table“, učenici zaista imaju kvalitetne uslove za rad – kaže Farkaš.

U ime lokalne samouuprave, proslavi su prisustvovali članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu, Valentina Mickovski i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe, Bogdan Tasovac.

Valentina Mickovski čestitala je đacima i zaposlenima njihov dan.

– Ponosni smo na sve đake i zaposlene. Škola „Žarko Zrenjanin“ nije velika samo po broju đaka, već i po kvalitetu rada, što pokazuju mnogobrojne nagrade na republičkim takmičenjima. Takođe, učenici pokazuju svoju kreativnost na inovativan način, učešćem u vannastavnim aktivnostima – rekla je Mickovska.

U završnici proslave, održana je priredba na kojoj su nastupili hor, plesne grupe i dramska sekcija Škole. Mnogo radosti bilo je u prepunoj sali nastavnika, roditelja i đaka koji su danas i gostima na svečanosti pokazali svoje talente.

 

postavljanje semafora

Započeti su radovi na postavljanju infrastrukture i instalacija za semafore na raskrsnici ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina.  Svetlosna signalizacija doprineće bezbednijem odvijanju saobraćaja na ovoj veoma prometnoj raskrsnici u Kikindi.

Za saobraćajno tehničko uređenje i semaforizaciju biće uloženo ukupno 5, 2 miliona dinara sa PDV-om, od kojih je 2,7 miliona dinara sufinansiranje Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Ukrštanje Zmaj Jovine i Mihajla Pupina je kritična saobraćajna tačka u gradu na kojoj se neretko događaju saobraćajne nezgode, te su vozači i saobraćajna struka saglasni u oceni da će postavljanje svetlosne signalizacije doprineti povećanju bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

Radovi će biti završeni do kraja decembra, da bi nakon dobijanja upotrebne dozvole početkom iduće godine semafori počeli sa radom.

Kako saznajemo u gradskom Savetu za saobraćaj, uskoro će biti postavljen i radar na raskrsnici kod ŽAK-ovog stadiona kojim će se nadograditi postojeći sistem smart sitija. Saobraćaj na uglu ulica Miloša Velikog, Stevana Sremca i Stevana Sinđelića reguliše semafor koji je postavljen ove godine.

 

 

 

Kviz 1

Finale kviza znanja “Moja Kikinda: Otkrijmo gde živimo”, u organizaciji Kancelarije za mlade i podršku Grada Kikinde, održano je danas u Kulturnom centru.

Nadmetale su se četiri ekipe koje su, ove godine, pokazale najbolje znanje o svom gradu: sedmog i osmog razreda osnovnih škola „Žarko Zrenjanin“ i „Jovan Popović“, Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ i Tehničke škole.

Kviz koji je osmislio profesor geografije, Miroslav Grujić, ove godine imao je osmo izdanje. Učestvovalo je 15 ekipa – 11 iz osnovnih škola i četiri srednjoškolska tima.

U samom finalu, pored znanja iz geografije i istorije, potrebna je bila i sreća jer se, bacanjem kockica, nisu samo dobijala pitanja, već i „zaustavljanja“ u pojedinim mestima Grada.

U konačnom plasmanu, najbolji su bili učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“: Milica Glišin, Milica Blažić, Ivan Kovačev i Vuk Kresoja, kojima je mentorka bila nastavnica Aleksandra Ostojin.

– Spremamo se od septembra, bili smo podelili oblasti i važno nam je bilo da sve što bolje naučimo – kaže Milica Blažić. – Učestvovali smo i prošle godine i mnogo toga smo naučili. Lepo je naučiti nešto novo o gradu u kojem živimo, jer ljudi malo znaju o tome – sama sam naučila mnogo o klimi i temperaturama, o tome da smo najsunčaniji grad, o nekim ličnostima iz istorije.

Autor ovog zanimljivog, maštovitog i nadasve edukativnog kviza, profesor Miroslav Grujić veoma je zadovoljan znanjem koje su đaci pokazali.

– Iz ciklusa u ciklus deca pokazuju sve više znanja – ove godine su znali najviše. Ponosan sam na to što je kviz uspeo da zaživi među omladinom i mislim da smo grad u Srbiji u kojoj mladi najviše znaju o svojoj sredini. Posebno želim da pohvalim Katarinu Golić iz Tehničke škole koja je, u prva dva kruga, znala odgovor na svako pitanje koje je bilo postavljeno bilo kojem od takmičara. Presrećan sam što deca osnovnih i srednjih škola imaju ovoliko znanje – kaže profesor Grujić.

Grujić napominje da su svi finalisti pobednici i da su presudile nijanse, pa je tako Katarinina ekipa takmičenje završila na četvrtom mestu.

– U pripremi za kviz najviše sam naučila o istoriji grada, kao i o nekim opštim podacima. O klimi, recimo, pre kviza nisam znala ni približno koliko znam sada – kaže Katarina. – Verujem da svako treba dobro da poznaje grad iz kojeg potiče.

Ekipu Tehničke škole činili su još: Dario Biber, David Nađ i Nikola Plavšić. Mentorka im je bila profesorica Marija Mišković.

Ekipa Srednje stručne škole „Miloš Crnjanski“ zauzela je drugo mesto i u njoj su bili: Milana Inđić, Dunja Grujić, Dunja Bajić i Emina Mujkić, uz podršku mentorke, profesorice Jasne Tomašev.

Trećeplasirani su bili učenici Osnovne škole „Jovan Popović“: Milana Badrljica, Anja Tešin, Milana Sivčev i Dušan Jerković. Njihova mentorka bila je nastavnica Olivera Gašić.

Finalnom takmičenju prisustvovali su članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, i Dragan Pecarski, zadužen za sport i omladinu.

– Ponosimo se našim mladim ljudima jer su pokazali da su spremni da izdvoje vreme i da rade na sopstvenom usavršavanju. Zahvaljujem se i profesoru Miroslavu Grujiću na fantastičnoj inicijativi koja im je omogućila da stiču nova saznanja na kreativan način koji nije u toj meri zastupljen u formalnom obrazovanju. Uvek ćemo, kao Grad, podržavati projekte u kojima su ciljna grupa mladi ljudi i rad na razvijanju njihovih potencijala – rekla je Mickovska.

Sve četiri ekipe nagrađene su sa po jednom pametnom tablom, članovi pobedničkog tima – sa po jednim mobilnim telefonom, drugoplasirani su dobili svako po „pametni sat“, đaci iz tima koji je zauzeo treće mesto dobili su bežične slušalice, dok su članovima četvrtoplasirane ekipe poklonjene eksterne baterije. Nagrade je obezbedila lokalna samouprava.

Potrosaci 5

Prvo predavanje na temu „Poznavanje prava potrošača“ održano je danas u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“. Projekat obuke mladih o pravima kupaca sprovodi Udruženje potrošača Kikinde (UPOK) pod pokroviteljstvom Grada.

– Naš cilj je da se učenici upoznaju sa pravima potrošača, da prošire svoje znanje, da se prilagode svakodnevnom životu i da edukuju odrasle članove porodice. Prva tema nam je reklamacija, od koje potrošači neretko odustaju jer ne poznaju svoja prava ni proceduru, a zatim ćemo obraditi i elektronsku kupovinu, kupovinu na daljinu, što je posebno korisno za mlađe generacije – rekao je predsednik UPOK-a, Darko Cvijan.

Planirano je da se predavanja održe za đake sedmog i osmog razreda i srednjoškolce na području Kikinde. Teme obuka proširivaće se shodno interesovanjima polaznika, rekao je Cvijan.

U ime Grada predavanju je prisustvovala članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Obrazovanje dece i mladih je nama u Gradskoj upravi, pored ulaganja u infrastrukturu, jedna od primarnih stavki – rekla je Mickovska. – Težimo da ponudimo nešto novo, čega nema u redovnoj nastavi. Stoga je Grad podržao Udruženje potrošača i njihov projekat i drago mi je da je u Gimnaziji prepoznat kao potreban. Nadam se da će nam se pridružiti i ostale škole.

Današnje predavanje slušali su, kao čas građanskog vaspitanja, učenici četvrtog razreda prirodnog smera Gimnazije.

– Drago mi je što je projekat počeo upravo u našoj školi. Đaci četvrte godine obrađuju ovu temu na časovima građanskog vaspitanja, već imaju osnovno znanje, i mislim da će biti korisno da ga prošire i podele sa članovima svojih porodica. Naša škola sarađuje sa Udruženjem, zahvaljujući tome učestovali smo u kvizu održanom u Prvoj trgovačkoj školi u Beogradu i osvojili smo drugo mesto – rekla je direktorica Gimnazije, Mirjana Dražić.

Kikinda je, inače, jedna od malobrojnih sredina u kojima postoji Udruženje potrošača koje je, već 15 godina, na raspolaganju građanima u slučajevima  potrošačkih problema. U okviru projekta Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, poslednjih pet godina, UPOK je i regionalno savetovalište za područje Vojvodine.

Mbogdan

Sugrađani koji zbog loše materijalne situacije nisu u mogućnosti da kupe potrebne lekove ili medicinska pomagala, i u godini na izmaku mogli su da računaju na pomoć Grada. Za tu svrhu u gradkom budžetu u 2022. godini bilo je opredeljeno dva miliona dinara. Jednokratnu pomoć odobrava Komisija koju, pored zaposlenih u nadležnom sekretarijatu, čine lekari specijaliste, direktor Doma zdravlja, direktor Centra za socijalni rad i koordinator Crvenog krsta.

-Komisija za jednokratnu pomoć u kupovini lekova, medicinskih pomagala i pomoći u lečenju još jedan je način kako da se pomogne sugrađanima koji zbog niskih ili nedostatka primanja, nisu u mogućnosti da priušte potrebnu terapiju, pomagala ili lečenje koje nije pokriveno kod RFZO- kaže za Kikindski portal Mladen Bogdan, predsednik Komisije.

-Postojanje Komisije se pokazalo zaista potrebnom. Zasedamo jednom mesečno i prosečno se razmatra 15 do 20 zahteva koji se podnose u gradskoj upravi. Pravo na ostvarivanje ove jednokratne pomoći imaju socijalno ugroženi sugrađani koji imaju prepisanu terapiju koja se ne izdaje na recept nego ju je potrebno kupiti. Tu spadaju različiti medikamenti, ortopedska i druga pomagala, kao i lečenja koja ne pokriva RFZO. Zahtevi se pre svega odnose na punoletna lica, međutim u više navrata na ovaj način, znatnim novčanim sredstvima, pomognuto je i lečenje dece. Jedan broj naših sugrađana nažalost nije u mogućnosti sebi da obezbedi potrebnu terapiju. Grad Kikinda im pomaže putem ove Komisije kako bi mogli da dođu do tih lekova. Važno nam je da svima koji imaju zdravstvene probleme pomognemo koliko možemo u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i Centrom za socijalni rad. Samo zajedno možemo na pravi način da budemo tu za građane- ističe Bogdan.

U ovogodišnjoj gradskoj kasi opredeljeno je i tri miliona dinara za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece obolele od teških i retkih bolesti. Tome je prethodila inicijativa grupe sugrađanki „Mame solidarno“ čiju je peticiju podržalo  više od 3.000 građana. Prilikom usvajanja budžeta, nadležni u lokalnoj samoupravi ukazali su da će, ukoliko bude potrebe, taj iznos namenjen lečenju dece povećati. Na sreću, ispostavilo se da za tim nije bilo potrebe- do sada je utrošena četvrtina opredeljenih sredstava.

 

 

 

Lovci 10

Lovci bratskog udruženja iz Knjaževca bili su gosti kikindskih lovaca  proteklog vikenda. Saradnja i druženje traju već 15 godina, a ovoga puta susret je protekao u lovu na zečeve i fazane u delu atara kod Galada. Za goste koji su prvi put lovili na našem području, iznenađujuće iskustvo bilo je loviti po banatskom dubokom oranju što je, kako su zaključili, daleko napornije nego loviti u brdima.

Susretu su prisustvovali i gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, Miroslava Narančić. Gradonačelnik Lukač i gost, predsednik Lovačkog udruženja i Skupštine opštine Knjaževac, Marko Stojanović, usaglasili su se na teme od zajedničkog interesa i dogovorili početak saradnje lokalnih samouprava.

Miroslava Narančić obećala je stručnu pomoć lovcima radi zaštite divljih životinja ograničavanjem i kontrolisanjem upotrebe hemijskih sredstava u poljoprivredi.

Lovačko udruženje Knjaževac osnovano je 1897. godine i jedno je od prvih u Srbiji. Lovište je locirano na istočnim padinama Stare planine, nadmorske visine od 400 do dve hiljade metara. Love se srne, lisice, divlje svinje, vukovi i jeleni. Udruženje gazduje na oko 60 hiljada  hektara površine i ima oko 400 članova.

Knjaževački lovci podelili su svoja iskustva u borbi protiv afričke kuge koju su, na njihovo područje, donele divlje svinje iz Bugarske. Intenzivnim lovom i smanjenjem populacije sprečeno je širenje bolesti na domaće svinje, istakli su gosti.

Lovci iz Kikinde podelili su svoju zabrinutost zbog smanjenja populacije divljači.

– U našem lovištu na opadanje broja divljači utiču intenzivna poljoprivredna proizvodnja na velikim parcelama, nekontrolisana upotreba hemijskih sredstava, uništavanje prirodnih staništa i nagli porasta broja šakala – rekao je predsednik Lovačkog udruženja „Kikinda“, Mladen Banjac.

Kako bi se ublažile posledice ovih pojava, preduzimaju se konkretne aktivnosti: love se štetočine, lisice i šakali, buše se bunari i iznosi hrana u lovište, postavljaju se pojila. U izradi veštačkih remiza – zasada za ishranu i zaklon divljači, kao i u pošumljavanju, kikindski lovci imaju pomoć lokalne samouprave, rečeno je na skupu.

Jedini način na koji Lovačko udruženje može da osvari prihod jeste lovni turizam koji će upotpuniti i proširiti turističku ponudu grada i u čemu je i lokalna samouprava prepoznala zajednički interes – rekao je Banjac. on je dodao da su, ove godine, u našem gradu lovili gosti iz Grčke, Kipra, Austrije i Crne Gore, i očekuje se dolazak grupe lovaca iz Mađarske.

Organizovano lovstvo na našem području započelo je 1885. godine osnivanjem  “Velikokikindskog lovačkog društva”, jednog od najstarijih u Srbiji.

Danas Lovačko udruženje „Kikinda“ broji oko 160 članova i gazduje lovištem „Varoški rit”, ukupne površine 30.529 hektara. Love se fazani, zečevi i srne.

Druženje članova udruženja iz Knjaževca i Kikinde nastavljeno je na večeri u lovačkom objektu na Mlaki. Dogovoreno je da kikindski lovci za tri nedelje otputuju u Knjaževac, u lov na vukove i divlje svinje.

 

puder od ludaje 1

Poljoprivredno gazdinstvo Krstonošić posvećeno je proizvodnji zdrave hrane. Proizvodnju hladno ceđenih ulja, počeli su pre dve godine. Njihovi proizvodi naišli su na veliko interesovanje kupaca, a nedavno su proširili  asortiman proizvodnjom biljnih putera. Probna serija putera od semena ludaje golice planula je tokom proteklih Dana ludaje.  Ukusan i zdrav namaz proizveden je bez ikakvih dodataka, a pogodan je i za vegetarijanski ili postan režim ishrane.

-Dobija se od blago pečenog semena golice kada se samelje na mlinu velike snage i sa velikim brojem obrtaja. Nije potrebno dodavati ni kap ulja, nikakvu tečnost, ni zrno soli niti šećera, samo 100 odsto seme golice. Pomeša se sa sopstvenim uljem i pretvori u pastu, poput putera od kikirija,  istom tehnologijom se dobija.Neutralnog je ukusa, ni slano ni slatko. Kao namaz  je najpopularniji, a ima dosta recepata na internetu kako se sve može upotrebiti- kaže Vladimir Krstonošić.

Ovo poljoprivredno gazdinstvo  proizvodi hladno ceđenja ulja od osam vrsta sirovina- suncokreta, lana, kikirikija, konoplje, uljane repice, maka, uljane tikvice i crnog kima. Sve biljke uspevaju na severnobanatskim poljima.

-Neke od ovih uljarica sami proizvodimo, a neke nabavljamo u kompenzaciji za usluge ceđenja. Počeli smo pre tačno dve godine, kada smo krajem novembra nabavili presu u čemu nam je značajno pomogao konkurs grada. Proizvodimo i proteinska brašna od pet vrsta uljarica. U početku je prodaja nadmašila naša očekivanja, a sada se to stabilizovalo. U međuvremenu smo počeli smo da snabdevamo jednu prodavnicu zdrave hrane u Beogradu i jednu u Kosovskoj Mitrovici.

Golica je specifična vrsta bundeve čije seme nema opnu. Seme je bogato aminokiselinama, zdravim masnoćama, proteinima i vitaminskim kompleksom. Pored putera od semena ludaje golice, PG Krstonošić proizvodi i puter od kikirikija.

Teglica od 280 grama putera od semena bundeve košta 650 dinara, dok teglica od 300 gr putera od kikirikija staje 400 dinara. Ista je zapremina, ali razlika u masi nastaje zbog toga što kikiriki sadrži veći procenat masnoće, a ludaja suve materije. Cene ulja kreću se od 350 dinara za ulje od suncokreta ili uljane repice (0,75 l) pa do najskupljeg- ulja od crnog kumina (1 dl košta 800 dinara i 2,5 dl 1800 dinara).