Град

grad kikinda

Lokalni sledbenici Đilasove politike, još jednom su potvrdili koliko, u nameri da sakupe jeftine političke poene, potcenjuju građane. Dok njihov politički mentor Zoran Milešević skida dva miliona evra sa računa grada, oni su se „dosetili” da postave pitanje besplatnih udžbenika za osnovce, te „konstatuju” da gradska vlast ne zna da raspolaže budžetom(?!).

U najnovijem saopštenju koje potpisuje Tatjana Raca, potpredsednica Gradskog odbora SSP navodi se:

„Članica Gradskog veća za obrazovanje se ne oglašava, iako smo joj već 2 puta uputili otvoreno pismo. Nije se usudila čak ni da nam da odgovor na pitanje „Da li bi učenici osnovnih škola trebalo da dobiju besplatne udžbenike?”

Da li se tako poštuju sugrađani, gospodo? Odavno ste se odrodili od naroda i zaboravili da vas taj isti narod plaća da obavljate svoj posao, a ne da izvršavate stranačke zadatke. Retoriku o nekim bivšima ostavite po strani. Ako su i koliko god da su bili loši vi ste još gori, jer za više od deset godina apsolutno ništa za ovaj grad niste uradili. Izgovore da u budžetu nema novca takođe ne prihvatamo. Novca ima, samo vi ne znate da raspolažete njim”- tvrdi u saopštenju Tatjana Raca, potpredsednica Gradskog odbora Stranke slobode i pravde.

Odgovor na licemeran i degutantan pokušaj jeftinog, ali sasvim izvesno neuspešnog prikupljanja političkih poena, ubrzo im je stigao iz Gradskog odbora Srpske napredne stranke.

„Gospođo Raca,

Da još jednom podsetimo i vas i vaše partijske kolege, kakvu ste pustoš za sobom ostavili u budžetu grada.

Dug od 480 miliona dinara, prema budžetskim korisnicima 153 miliona dinara, školama 40 miliona, Predškolskoj ustanovi 9 miliona, roditeljima za dečiji dodatak 15 miliona. Račune školama niste plaćali mesecima. O investicijama su sanjali. Sve što je moglo da ode u džep vaših i današnjih partijskih pajtaša, otišlo je.

O kakvoj vi brizi govorite uopšte?!

Jel vi zaista mislite da vas građani nisu prepoznali? Možete da menjate i ime i adresu stranke, džabe. I tad i sad, glavni komandant Zoran Milešević, određuje sve vaše domete. Vaše, da ponovimo! Građana, više nikad.

Vi, koji ne prezate od zloupotrebe strašne tragedije,da na račun ubijene dece kao hijene lešinarite ispostavljajući političke zahteve, vi pričate o brizi i utrošku sredstava. Užasava sama pomisao na nivo neodgovornosti.

Gospođo Raca, odgovorite samo na jedno pitanje svim građanima Kikinde. Koliko će vaš politički mentor, prijatelj vašeg predsednika stranke Dragana Đilasa, najpoznatiji lokalni tajkun, Zoran Milešević, dati za decu Kikinde od dva miliona eura koliko im trenutno otima iz budžeta? Koliko?

Mi znamo, nula!

Dva miliona eura sa računa grada skida baš vaš Zoran Milešević, isti onaj koji vam je u centru grada podigao spomenik, hotel „Narvik”, jednu od najpoznatijih štenara.

To vam nije tema? Baš vas briga!”- ističe se u saopštenju Gradskog odbora SNS Kikinda.

Kolonija Cigra 1

Likovna kolonija pod nazivom „Humani umetnici za Čigru” organizovana je u Društvu za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim osobama sedmi put. Okupila je umetnike iz Sombora, Kikinde i Novog Sada koje je ujedinio zajednički cilj da pomognu ovom društvu.

– Naši dugogodišnji prijatelji odazvali su se pozivu i hvala im na tome. Za roditelje i prijatelje naši članovi su, zajedno sa glumcima iz Pozorišta „Lane”, premijerno izveli predstavu „Crvenkapa”. Ovaj projekat podržalo je Ministarstvo kulture – rekla je Zagorka Novakov, predsednica Društva za pomoć MNRO „Čigra”.

Među učesnicima kolonije zatekli smo i Aleksu Petkova (16), koji se prvi put odazvao ovom likovnom druženju.

– Volim da slikam i rado se učestvujem na kolonijama. Ovo je i prilika da pomognem, što je bio motiv više da učestvujem – rekao nam je Aleksa Petkov.

Članice Gradskog veća, Melita Gombar i Valentina Mickovski, posetile  su učesnike kolonije.

– Lokalna samouprava tu je da pomogne rad Društva i da podrži njhove aktivnosti, posebno kada se radi o humanitarnoj akciji – rekla je Valentina Mickovski.

Sredstva dobijena prodajom slika biće uložena u prostor, radionice i aktivnosti sa korisnicima.

Petar Terzić 1

Petar Terzić, zavičajni istoričar iz Sente, predstavio je svoju knjigu “Teodor Pl. Branovački Senćanin” u Kulturnom centru u Kikindi.

– Teodor Plemeniti Branovački bio je izuzetna ličnost – učitelj, arheolog i prevodilac, i ostavio je vidan trag u kulturi Sente – kaže Terzić. – Bio je učitelj Stevana Sremca, pronašao je čokanski Kremenjak – naseobinu iz Kamenog doba, zatim crkvu Kaloča i top iz bitke kod Sente. Osmišljavao je bokale na kojima  je ispisivao poučne rečenice. Tri takva bokala nalaze se u Narodnom muzeju u Kikindi.

Terzić je dobitnik gradskog odličja Sente, „pro urbe“. Napisao je devet knjiga u kojima se bavio istorijom ovog mesta: o pravoslavnom Hramu Svetog Arhangela Mihaila u Senti, o Srpskoj čitaonici i Srpskom pevačkom društvu, zatim o Stevanu Sremcu, koji je u Senti živeo 13 godina, do smrti svoje majke. Njegova priča „Nikolin krst“ prevedena je na 11 jezika, a u delu „Ruska emigracija u Senti“ kazivač je autorova majka koja se družila sa ruskim intelektualcima izbeglim u ovo mesto posle Oktobarske revolucije. „Bili su vrhunski intelektualci, profesori, predavali su i po sedam predmeta. Da nije bilo njih, ne znam gde bismo danas bili u kulturološkom smislu“, ocenjuje Terić.

Knjiga „Teodor Pl. Branovački Senćanin“ štampana je sredstvima Ministarstva kulture, na stogodišnjicu njegove smrti.

matura tehnicka

Najveća srednja škola u gradu večeras je ispratila 176 maturanata. Učenica generacije Tehničke škole je Anja Kovačev, koja se tako se upisala u listu retkih devojaka koje su proglašene za najbolje u ovoj obrazovnoj ustanovi.

-Završila sam smer elektrotehničar informacionih tehnologija i u budućnosti planiram da se bavim elektronikom i robotikom. Čast je biti najbolji u obrazovnoj ustanovi koja važi za mušku školu. Predsednica sam učeničkog parlamenta i bila sam uspešna na takmičenjima, a imala sam priliku i da posetim Petnicu – saznajemo od Anje Kovačev.

Sportisti generacije su Srđan Kočiš, karatista i strelac Stefan Terek, dok je Radmili Trajkovski pripalo specijalno priznanje za predstavljanje škole.

-Aktivno treniram već deset godina. Školu sam predstavljao na Pokrajinskom i Republičkom takmičenju gde sam bio drugi. Cilj mi je da upišem novosadski Fakultet tehničkih nauka, smer računarstvo i automatika – istakao je Srđan Kočiš.

Direktorica Milanka Halilović kaže da su zaposleni u školi ponosni na ovu generaciju.

-I ovo je jedna od kovid generacija, tako da su prve godine školovanja imali onlajn nastavu. Bez obzira na sve poteškoće sa kojima su se susreli, ima dosta dobrih đaka. Organizovali su druženja i zajedničke humanitarne akcije na inicijativu učeničkog parlamenta. Pamtićemo ih i po tome što imamo učenicu za đaka generacije – kazala je Milanka Halilović.

U narednoj školskoj godini u Tehničkoj školi ima mesta za 210 učenika u sedam odeljenja.

Invalidi prostorije 2

U okviru projekta za unapređenje uslova rada osoba sa invaliditetom, Ministrastvo za rad, boračka i socijalna pitanja i Grad Kikinda obezbedili su 10 miliona dinara za uređenje i adaptaciju objekta na Trgu srpskih dobrovoljaca 10, pored Gradske kuće, koji koristi 11 udruženja građana.

U toku su radovi na električnim instalacijama, vodovodu i izolaciji, a predviđeno je da se i ulaz potpuno prilagodi stanarima zgrade, kao i da se kompletno uredi ulazna kapija.

mde

Spoljašnji ocenjivači Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova (AZUS) posetili su Opštu bolnicu u Kikindi. Bila je to četvrta redovna poseta radi praćenja procesa reakreditacije ove ustanove koji se sprovodi u periodu od sedam godina, od jula 2018. do jula 2025. godine.

I ovoga puta ocenjivači su proveravali poštovanje akreditacionih standarda, procesa, protokola i procedura koji garantuju kvalitetnu i bezbednu zdravstvenu zaštitu pacijenata, ali isto tako i omogućavaju zaposlenima uslove za kvalitetniji, stručniji i bezbedniji rad.

Dr Vesna Tomin, v. d. direktorica Bolnice, upoznala je predstavnike Agencije sa aktivnostima koje su sprovedene u prethodnoj godini i koje u fokusu imaju  zadovoljnog pacijenta i zadovoljnog zdravstvenog radnika.

Nakon pregleda dokumentacije, predstavnici AZUS-a obišli su i klinički deo – Urgentno-prijemno-trijažnu službu, Odeljenje hirurgije i Odeljenje za infektivne bolesti.

Ova poseta pokazala je i još jednom potvrdila da je Opšta bolnica Kikinda na dobrom putu u ostvarivanju zacrtane vizije – da bude vodeća Bolnica u okrugu, koja svoju delatnost obavlja stručno, efikasno i ekonomično, poštujući najnovije standarde kvaliteta i bezbednosti, u skladu sa zahtevima struke i očekivanjima pacijenata, da bude Bolnica u koj će pacijent želeti da se leči, saopšteno je iz ove ustanove.

Zvanični izveštaj iz AZUS-a očekuje se u narednim sedmicama.

Peenzioneri izlet 1

Sindikalna organizacija penzionera upriličila je za svoje članove jednodnevni izlet. Pedesetak penzionera posetilo je Banju Vrdnik, Manastir Ravanicu, Sremske Karlovce – Bogosloviju, Gimnaziju i Stražilovo.

– Putovanje smo organizovali u saradnji sa “Prometej turs”-om. Imali smo lep dan i mnogo lepih doživljaja, a putnici su ekskurziju prepričavali u superlativu – kaže organizator putovanja, potpredsednik Sindikalne organizacije penzionera, Radovan Subin. – Po povoljnim cenama u  septembru ćemo organizovati letovanje u Igalu, a u oktobru ćemo ići u Topolu, na branje grožđa i na Oplenac.

Radovan Subin, Kosana Bačkuljin, predsednica Aktiva žena Pokrajinskog odbora PUPS-a i jerej Živan Vasić, starešina hrama u Nakovu

Sindikalna organizacija brine o svojim članovima, napominje Subin i dodaje da je ogrev za narednu zimu već isporučen. Prostorije ovog sindikata nalaze se u Nemanjinoj 1, u zgradi nekadašnjeg „Radničkog bioskopa“ i otvorene su utorkom i četvrtkom od 10 do 12 sati.

Crveni krst DDK 5

Sunčica Aleksić ima 38 godina i  radi u obezbeđenju fabrike „Toza Marković“. Krv daruje već 17 godina, do sada je to učinila 35 puta. Danas je, na Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, za svoju humanost, dobila zahvalnicu Crvenog krsta.

– Dajem krv jer je to humano, naučila sam u porodici. Moj deda je višestruki davalac i ja sam krenula njegovim stopama. Dajem krv svaka četiri meseca, ali sam imala prekide zbog dve trudnoće. Krvi uvek treba, to je samo 10 minuta vremena. Mislim da svako ko je zdrav to treba da učini. Kad bi svako samo jednom dao krv, ne bismo imali problema sa zalihama – kaže Sunčica.

Apsolutni šampioni humanosti na današnjoj svečanosti u Crvenom krstu su: Jožef Balog iz Sajana i Atila Levai i Kristijan Gubačko iz Kikinde koji su krv darivali sto puta. Za 75 davanja zahvalnice su dobili Miroslav Ivanov i Mile Marić.

– Danas odajemo priznanje ljudima koji su dali veliki doprinos, onima koji su 35, 50, 75 i 100 puta dali krv. Takođe smo plakete „Široko srce“ uručili najhumanijim sredinama, a ovoga puta to su Tehnička škola, „NIS Gaspromnjeft“ i Mesna zajednica Mokrin – rekla je sekretarka kikindskog Crvenog krsta, Danijela Bjeljac.

Ona je dodala da je, u prošloj godini, na teritoriji grada, zabeleženo 1. 663 davanja, što je 94 odsto u odnosu na plan napravljen sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine. U motivacionom programu volontera Crveenog krsta učestvovalo je 360 srednjoškolaca i isto toliko je bilo novih davanja krvi.

U svečanoj sali Crvenog krsta večeras su uručene i nagrade najboljima na konkursu na temu „Krv život znači“. Za literarne radove priznanja su dobile Nevena Vukelić, učenica četvrtog razreda OŠ „Jovan Popović“ i Nada Agbaba, učenica trećeg razreda OŠ „Žarko Zrenjanin“. Tinda Urban, učenica sedmog razreda OŠ „Mora Karolj“ u Sajanu, Sanja Davidović, koja pohađa treći razred OŠ „Žarko Zrenjanin“ i Anđela Gojković iz četvrtog razreda škole „Jovan Popović“, nagrađene su za likovne radove.

Priznanja višestrukim davaocima uručio je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Humanost, solidarnost, saosećajnost ovih ljudi služi za primer svima nama. I ja sam od prošle godine postao dobrovoljni davalac i zato poručujem da treba da pomažemo jedni drugima. Hvala ovim hrabrim ljudima koji su uvek tu da pomognu bez nadoknade i nagrade – rekao je Lukač.

Ukupno su uručene 43 zahvalnice i jedna, višestrukom davaocu Slobodanu Jovičinu, za doprinos promociji i popularisanju dobrovoljnog davalaštva krvi.

Mirna Rackov 2

Mirna Rackov iz Kikinde jedina je žena u Vojvodini i čitavoj Srbiji koja se bavi opančarstvom. Njena firma SZR „Maca papučarica“ ovih dana proslavila je 14. rođendan, a pravi poklon stigao joj je danas. Osvojila je drugu nagradu i ček na 300.000 dinara na konkursu „Junaci mikrobiznisa 2023.“

– Velika je čast biti u sto odabranih u prvom krugu ovog takmičenja, a kamoli ući u najuži izbor od pet firmi. Ovo nije samo moj uspeh, nego i uspeh svih koji su glasali za mene, jer su o prva tri mesta odlučivali glasovi na društvenim mrežama. Hvala svima koji su me podržali i tako omogućili da dobijem ovu nagradu – rekla je Mirna.

Takmičenje su organizovali Ministarstvo finansija, Privredna komora Srbije, „3 Bank“ i dnevne novine „Blic“.

Mirna je firmu otvorila 2009. godine. Pored opanaka, bavi se i izradom obuće za folklor. U ponudi ima oko 40 modela opanaka, čizmama, ženskih cipela i cipela za probe folklora. Izrađuje opanke sa prostora Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovačke, Ukrajne i Turske.

Nekoliko godina unazad pravi i opanke i obuću za potrebe snimanja serija i filmova.

Dan polja 1

Na oglednom polju Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“, u okviru Dana polja strnih žita i herbicidnih ogleda u kukuruzu, predstavljena je 81 sorta žita, ječma, tritikalea i raži. Proizvođači su mogli da vide i kako u našim mikroklimatskim uslovima uspeva 14 novih sorti pšenice.

Pero Latinović (83), poljoprivrednik iz Banatskog Velikog Sela ratarstvom se bavi 60 godina i kaže da ne pamti ovakvu godinu.

– Bolje godine nije bilo, ni za rast, ni za nicanje. Ako bude lepih, sunčanih dana, i rod će biti vrhunski. Žetvu planiram da počnem oko 1. jula, a pšenice imam na oko sto hektara – kazao je Latinović.

Očekuju se prinosi iznad proseka, a žetva pšenice mogla bi da počne za desetak dana.

– Od setve, pa sve do sada, kada smo na pragu žetve, poljoprivrednici su se susreli sa puno izazova. Već u oktobru rađen je tretman protiv cikade i svih vrsti vašiju, zima je bila blaga i topla, tako da je donela bolesti, isto kao i česte prolećne kiše – rekao je Zoran Simić, savetodavac u PSS. – Od oktobra do sada imamo prosek je 444 litre vodenog taloga po kvadratu, dok su delovi atara u Bašaidu i Banatskoj Topoli imali znatno više padavina. Kiše su uslovile poleganje žita na 25 do 30 procenata zasejanih njiva.

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Petar Samolovac, posetu na Danu polja iskoristio je da pozove poljoprivrednike da konkurišu za sredstva. Ove godine budžet je veći i iznosi 1,4 milijardu dinara, a uvršteni su i novi programi, na zahtev poljoprivrednika.

– Na Danima polja susreću se struka i nauka i to je pomoć poljoprivrednicima za planiranje narednih proizvodnji –  napomenuo je Mladen Đuran, direktor PSS.

I lokalna samouprava osluškuje potrebe proizvođača i u skladu sa tim raspisuje javne konkurse, dodao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– U toku su javni pozivi za unapređenje poljoprivredne proizvodnje za lokalne proizvođače. Odvojeno je oko 15 miliona dinara za dvadesetak konkursa, a okrenuti smo takozvanim malim proizvođačima koji teže dobijaju sredstva kada apliciraju kod Pokrajine i Republike – precizirao je Lukač.

Za konkursne linije je jednostavno aplicirati i dobiti podsticaj. Pšenice ove godine ima više za 10 odsto u odnosu na višegodišnji prosek – ova kultura zauzima oko 17.000 hektara.

error: Content is protected !!