Град

geografija-takmicenje

Kikinda je i ove godine imala zapažene rezultate na Nacionalnoj geografskoj olimpijadi, a šestoro učenika izborilo se za plasman na republički nivo takmičenja. Uspeh donosi i priliku za plasman na Evropsku geografsku olimpijadu. Takmičenje je održano u nedelju na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u Zemunu.

Grad su predstavljali učenici tri osnovne škole — „Sveti Sava“, „Žarko Zrenjanin“ i „Vuk Karadžić“. Na regionalnom nivou takmičili su se Filip Rodić, učenik sedmog razreda OŠ „Žarko Zrenjanin“, Jana Injac, učenica osmog razreda OŠ „Vuk Karadžić“, kao i jedanaestoro učenika OŠ „Sveti Sava“.

Među takmičarima iz OŠ „Sveti Sava“ bili su sedmaci Nikola Rodić, Stefan Stupar, Vukašin Ilić i Uroš Vujadinov, kao i osmaci Vanja Derbakova, Una Ugrešić, Nikolina Pilipović, Vukašin Ćirić, Luka Baba, Vuk Matijević i Nikola Tomić.

Plasman na republički nivo izborili su Jana Injac, Filip Rodić, Nikola Tomić, Vukašin Ćirić, Vukašin Ilić i Stefan Stupar.

Takmičenje obuhvata proveru teorijskog znanja i praktičnu primenu geografije, uključujući snalaženje u prostoru i rešavanje zadataka van okvira školskog gradiva.

Mentori učenicima su Aleksandra Ostojić, Nataša Šuljan i Miroslav Grujić.

T. D.

nasa-kuca-bazar

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ danas prodaju svoje rukotvorine na trgu ispred Kulturnog centra, u periodu od 10 do 13 časova. Sugrađani mogu da kupe proizvode po simboličnim cenama i tako podrže njihov rad.

-Prikupljena sredstva biće uložena u aktivnosti korisnika kako bi ponovo učestvovali u javnim programima, kao i u odlascima u bioskop, na ekskurzije i druženja. Akcija predstavlja jedan od načina njihove integracije u društvo, sa ciljem jačanja samopouzdanja i osećaja korisnosti – izjavila je Milica Ristić, radni terapeut i stručni saradnik u Centru „Naša kuća“.

Inače, Centar je osnovao Grad Kikinda radi unapređenja kvaliteta života osoba sa različitim senzornim, mentalnim i drugim smetnjama i invaliditetima, kao i njihovog što većeg osamostaljivanja kroz praktičan život.

T. D.

Iva-Plemic-1

Odluka da napusti rodni grad i školsku godinu provede u inostranstvu za Ivu Plemić, gimnazijalku iz Kikinde, bila je, kako sama kaže, „jedna od najvažnijih i najhrabrijih odluka u životu“. Zahvaljujući programu interkulturalne razmene organizacije AFS, ona od septembra 2025. godine živi u Francuskoj, u predgrađu Liona, gde pohađa gimnaziju i stiče iskustva koja, kako ističe, menjaju njen pogled na svet.

-Rođena sam i odrasla u malom gradu, što me je oduvek podsticalo da upoznam više sveta i izađem iz svoje zone komfora – kaže Iva za naš list. Francusku je izabrala zbog kulture, istorije i jezika, ali i zbog porodice koja tamo živi. Pripreme za razmenu trajale su mesecima, ali, kako kaže, „ništa ne može u potpunosti da pripremi čoveka za život u drugoj zemlji“.

Početak boravka bio je ispunjen uzbuđenjem i novinama, ali vremenom su se javili izazovi.

-Kako vreme prolazi, postaje sve teže zbog udaljenosti od porodice, prijatelja i mentaliteta uz koji sam odrasla – navodi ona. Francuski mentalitet opisuje kao distanciraniji, a kulturne razlike primetne su i u ishrani.

-Jede se manje mesa nego kod nas, ali su deserti zaista odlični – dodaje.

Najemotivniji trenutak do sada bio je tokom božićnih praznika.

-Provođenje praznika sa porodicom, ali ne sa svojom, bilo je veoma teško – priznaje Iva. Za prazničnom trpezom okusila je i tradicionalne specijalitete, poput puževa i živih školjki, što opisuje kao iskustvo koje neće zaboraviti.

Život u francuskoj porodici dao joj je svojevrstan osećaj pripadnosti. Posebno se zbližila sa „host“ majkom Žuli i njenom decom, sa kojima deli radoznalost prema drugim kulturama. Zajedničko učenje klavira postalo je simbol novih veza i topline.

-Taj zajednički trenutak muzike pružio mi je osećaj pripadnosti i novu veštinu koju ću poneti sa sobom – kaže ona.

Iva pohađa gimnaziju „Kondorse“ u Sen Pristu, gde joj veliku podršku pruža razredni starešina i profesorka francuskog jezika Edit Anglero. Uz njenu pomoć brzo je napredovala u jeziku i prilagođavanju novom školskom sistemu, koji se značajno razlikuje od srpskog.

-Školski dan traje i do deset sati, a učenici imaju individualne rasporede i malo vremena za druženje tokom nedelje – objašnjava Iva.

Uprkos tome, stekla je bliske prijateljice koje joj pomažu u učenju i svakodnevici. Neke od njih su počele da uče srpski jezik, dok ona sve sigurnije govori francuski.

-Za pet meseci naučila sam da gotovo u potpunosti koristim francuski u svakodnevnoj komunikaciji – ističe sa ponosom.

Pored nastave, uključila se u dramsku sekciju škole. Iako je na početku dobila značajnu ulogu, zbog obaveza je nastavila rad iza scene, baveći se kostimografijom, scenografijom i izradom postera. To iskustvo pomoglo joj je da se oseti korisno i uključeno u školski život.

Razmena je donela i novu svest o sopstvenom identitetu.

-Shvatila sam da ne samo da ja upoznajem Francusku, već i Francuskoj predstavljam Srbiju – naglašava ona, dodajući da je upoznala vršnjake iz brojnih zemalja i izgradila prijateljstva koja premašuju granice.

Iako je Francuska razvijena zemlja, pojedini aspekti društva bili su joj iznenađujući. U školama, na primer, nije dozvoljeno isticanje verskih obeležja, pa ne može da nosi krstić na lančiću. Ta pravila su joj u početku bila teška za razumevanje, ali su deo sistema na koji se prilagodila.

Život daleko od kuće, kaže, značajno je doprineo njenom sazrevanju.

-Uči me da budem zrelija, samostalnija i da se snađem u nepoznatom – deli sa nama Iva. Podrška porodice i prijatelja iz Srbije daje joj snagu da istraje i iz iskustva izađe jača.

Razmena u Francuskoj nije uvek laka, ali je, kako poručuje, neprocenjivo iskustvo.

-Preporučila bih godinu na razmeni svakome ko se boji – ko se boji da upozna sebe ili veruje da je svet veći od onoga što nam je do sada prikazano – poručuje Iva.

U Francusku je stigla 5. septembra 2025. godine, a povratak u Srbiju planira početkom letnjeg raspusta. Do tada, ova hrabra Kikinđanka nastavlja da gradi mostove između kultura — i da svet gleda širim, otvorenijim očima.

T. D.

 

oo

Tamno plavi automobil, Zastava 750, stigao je iz Kikinde u Banjaluku sa neobičnim detaljima kao da je 31. decembar, prenosi portal Srpska info. Kako navode opisijući atrakciju na četiri točka (čije fotografije na banjalučkim ulicama možete pogledati na ovom linku)- na farovima i dalje stoje rogovi irvasa, na prednjoj maski crveni nos, a iznad zadnje registarske oznake svečana mašna.

Dok su lampice odavno skinute, jelke raskićene, a praznična euforija splasnula, ovaj dobro očuvani fića prkosi kalendaru. Tamno plava karoserija blista, detalji su uredni, a njegov prepoznatljiv izgled izaziva osmehe i pitanja prolaznika: „Zar još traju praznici?“, piše portal.

Srpska info ukazuje da su stariji sugrađani s nostalgijom posmatrali legendarnog fiću i prisećali se vremena kada je bio simbol porodičnih putovanja i domaće auto-industrije.

Fićo iz Kikinde, sa rogovima, crvenim nosom i mašnom, postao je simbol jednostavne radosti: malo vedrine na ulicama nikada nije višak – čak i kada je mart- konstatuje Srpska info.

Izvor: srpska info

Foto: Ilustracija pixabay

 

1-(9)

Policija u Kikindi uhapsila je J. B. (56) iz Kikinde zbog nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda, a protiv B. M. (54) biće podneta krivična prijava u redovnom postupku zbog toga što je uhapšenom pomogao da sakrije 84 boksa cigareta raznih marki bez akciznih markica.

U saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova navodi se da su akciju hapšenja sproveli pripadnici MUP-a, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i policijski službenici Policijske uprave u Kikindi.

Uhapšenom J. B. se na teret stavlja izvršenje krivičnog dela nedozvoljen promet akciznih proizvoda i krivično delo sprečavanje i ometanje dokazivanja, a B. M. se na teret stavlja krivično delo sprečavanje i ometanje dokazivanja u pomaganju.

 

kozarci-sastanak

U Mesnoj zajednici Novi Kozarci organizovan je sastanak između predstavnika Saveta i udruženja, organizatora manifestacija i poljoprivrednika. Ovom prilikom predstavljeni su planovi za infrastrukturna ulaganja, ali i za podršku udruženjima i organizaciju manifestacija.

-Cilj nam je da unapređujemo kako sadržaj društvenog života, tako i uslove za kvalitetniji život svih meštana – istakao je Marko Čavka, potpredsednik Saveta MZ. – Udruženja i manifestacije imaju nemerljiv značaj za očuvanje tradicije, negovanje kulture i stvaranje sadržaja za sve generacije.

 

Sa poljoprivrednicima koji su se odazvali razgovoru dogovoreno je da se urede atarski putevi.

-Složili smo se oko dinamike radova sa kojom su i poljoprivrednici zadovoljni jer neće remetiti predstojeće radove u polju. Mesna zajednica obezbediće naftu, a proizvođači traktore i priključnu mehanizaciju. Atarski putevi nisu u zadovoljavajućem stanju i na sastanku su određeni  i prioriteti koje je potrebno prvo urediti. Ovo je prvi put da će organizovano, Mesna zajednica i poljoprivrednici, sanirati delove atara – naveo je Čavka.

A.Đ.

 

tisa
Gradonačelnik Mladen Bogdan i predstavnici Regionalne privredne komore Kikinda posetili su proizvodni pogon kompanije „Tisa Automotiv” u Kikindi, koji u našem gradu posluje od 2019. godine.
Pogon kompanije proizvodi kablovske sklopove koji se koriste u automobilskoj industriji i zapošljava znatan broj radnika iz Kikinde i okoline.
Kako je saopšteno nakon posete, na sastanku sa menadžmentom potvrđena je dobra saradnja lokalne samouprave i kompanije. Razgovaralo se i o trenutnim izazovima u poslovanju „Tisa Automotiv” i planovima kompanije u narednom periodu.
U toku posete, gradonačelnik je imao priliku da se uveri u uslove rada u pogonu i razgovara sa zaposlenima.
– Evidentno je da postoje brojni izazovi i problemi sa kojima se suočava automobilska industrija, usled globalnih geopolitičkih i ekonomskih kretanja i pritisaka na tržištu. To najviše osećaju zaposleni i zbog toga je važno da imamo partnerski odnos sa poslodavcima. Moramo strateški da razmišljamo u budućnost, jer ljude najviše interesuju sigurnost i stabilnost radnog mesta. Raduje me što kompanija ima takve planove i što će, na poziv Ministarstva privrede, učestvovati na Poslovnom forumu Srbija – Mađarska u Budimpešti. Važno je da se svi zajedno borimo za održivost privrede i svako radno mesto- poručio je gradonačelnik Bogdan ovom prilikom.
posumljavanje-(2)

Sredstvima obezbeđenim iz budžeta AP Vojvodine, kojima je JP „Kikinda“ dodeljeno 902.500 dinara za pošumljavanje, proteklog vikenda uspešno je realizovana akcija sadnje u Banatskom Velikom Selu.

Na površini od oko tri hektara zasađen je bagrem, čime je započeta realizacija ovogodišnjeg projekta podizanja novih šuma na teritoriji grada. Radovi su sprovedeni u saradnji sa članovima Lovačkog društva „Velebit“, koji su svojim angažovanjem dali značajan doprinos uspešnoj realizaciji akcije. Ovakva saradnja predstavlja primer dobre prakse i potvrđuje značaj zajedničkog delovanja javnog preduzeća i lokalnih udruženja u cilju unapređenja i očuvanja prirodnog okruženja.

Uspevamo da zadržimo kontinuitet podizanja novih površina pod šumama iz godine u godinu. Računajući i ovu akciju, u prethodnih pet godina podignuto je oko 13 hektara novih šuma na teritoriji Banatskog Velikog Sela. Zahvaljujem Lovačkom udruženju “Velebit” što, pored učešća u akcijama sadnje, aktivno rade i na čuvanju postojećih šuma na teritoriji sela. Nastavljamo sa realizacijom svih planiranih aktivnosti u ovoj sezoni navodi Miodrag Radovanović, inženjer šumarstva iz JP „Kikinda“.

JP „Kikinda“ nastavlja sa sprovođenjem aktivnosti obnove i zaštite šuma, čime doprinosi očuvanju zemljišta, poboljšanju mikroklime i unapređenju biodiverziteta na teritoriji grada, uz jasan cilj – dugoročno stvaranje zdravijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja za sve građane.

recitatori-(2)

Kulturni centar Kikinda i ove godine domaćin je gradskoj smotri recitatora „Pesniče naroda mog“. Od sutra, 4. do petka, 6. marta, više od stotinu osnovaca i srednjoškolaca nadmetaće se u kazivanju stihova.

-Prvog dana recitovaće deca od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola i u ovom uzrastu je i najviše prijavljenih kandidata, 71 – saznajemo od Tanje Nožice iz Kulturnog centra. – U kategoriji viših razreda osnovnih škola je 18 prijavljenih recitatora i oni će svoje umeće pokazati drugog dana. Treći dan je rezervisan za srednjoškolce i u ovoj kategoriji je 13 učesnika.

Žiri će raditi u sastavu Marija Tanackov, književni kritičar, Gizela Kekenj, nekadašnji recitator i glumica, Snežana Tomin, pesnikinja i Slavoljub Matić, glumac Narodnog pozorišta.

-Godinama u našem gradu negujemo kazivanje lepe reči tako da uspesi ne izostaju. Podsetiću da smo 2011. imali dve pobednice Republičke smotre u kategoriji osnovaca Anju Vojinović i Nikoletu Mortvanski. Dragan Jovanić je stigao do republičkog nadmetanja pre dve godine, do tog nivoa stigle su i Lena Davidović i Maja Psodorov – navela je naša sagovornica.

Najbolji će steći pravo da učestvuju na zonsku smotru recitatora koje je 14. marta u Čoki.

A.Đ.

rct-dusan-vasiljev6

Polaznice Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev” ostvarile su zapažene rezultate na ovogodišnjoj Državnoj smotri naučno-istraživačkih radova koju organizuje Regionalni centar za talente Beograd 2, osvojivši tri druge i jednu treću nagradu.

Drugo mesto iz matematike pripalo je Ani Vojvodić za rad „Matematičke osnove i fundamentalna svojstva heš funkcija”, kao i Leni Davidović za rad „Interakcija vizuelne percepcije i matematičkih struktura u stvaranju iluzija”. Isti plasman ostvarila je i Mina Radivojša iz fizike sa radom „Optički efekti u gradijentnim sredinama: model miraža peskom i rastvorom saharoze”.

Treću nagradu iz matematike osvojila je Milica Boberić, koja je predstavila rad „Hiperbolička geometrija kao model optimalnih puteva signala”.

Mentorka svim nagrađenim polaznicama bila je Marija Popović, a sve četiri učenice već su nagrađivane i prethodnih godina. Ovogodišnju smotru iskoristile su kao pripremu za Pokrajinsko takmičenje talenata, koje će biti održano u Pančevu sredinom aprila.

Na protekloj Smotri veoma uspešna je bila i gimnazijalka Helena Grujić, koja je učestvovala samostalno, a za rad iz fizike „Projektovanje Frenelovih sočiva“, koji je radila sa Naumom Matićem, učenikom iz Beograda, osvojila je prvo mesto i zlatnu medalju. Njihov mentor je Aleksa Denčevski. Naum Matić je zbog bolesti izostao sa prezentacije, pa je njihov zajednički rad na Državnoj smotri prezentovala samo Helena.

error: Content is protected !!