Град

download-_10_

Rešenjem Privrednog suda u Zrenjaninu otvoren je stečajni postupak u Zemljoradničkoj zadruzi „Bonus Adrikola“ iz Kikinde. Stečaj je uveden na predlog kikindskog preduzeća „Špedicija“.  Za stečajnu upravnicu je imenovana Milica Bogunović iz Zrenjanina, a prvo poverilačko ročište zakazano je za 7. novembar.

Kako je navedeno u obrazloženju rešenja o otvaranju stečaja, Zemljoradnička zadruga „Bonus Adrikola“ je, na osnovu pravosnažnih i izvršnih presuda Privrednog suda u Beogradu, imala obavezu da namiri potraživanja firme „Špedicija“ u iznosu od 30,6 miliona dinara, kao i nešto više od milion dinara na ime troškova spora. Stečajni dužnik, međutim, to nije uradio, pošto se njegov račun nalazi u neprekidnoj blokadi još od 15. septembra 2018. godine.

Predlagač je naveo i da Zemljoradnička zadruga „Bonus Adricola“ ima neizmirenih obaveza u iznosu od 76,7 miliona dinara. Utvrđeno je da je dužnik prestao sa obavljanjem delatnosti za koju je registrovan i da ne poseduje imovinu čijom prodajom bi se izmirila potraživanja poverilaca.

 

387543727_155812324219488_8426676080132340165_n

Oktobar je Mesec pravilne ishrane, a 16. oktobar je Svetski dan hrane. Tim povodom učenicima drugog razreda Osnovne škole „Đura Jakšić“ Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i dr Sanja Brusin Beloš iz Zavod za javno zdravlje, održale su predavanje o pravilnoj ishrani i kako ona utiče na  zdravlje.

-Zdrava hrana su povrće poput kupusa i salate, a od voća to su banana i jabuka. Treba svaki dan da je jedemo jer biljke imaju puno vitamina koje mi, kada pojedemo, unosimo u naš organizam – otkrio nam je učenik drugog razreda Vukašin Bobić.

I Vukašinova drugarica Petra Radak zna šta je pravilna ishrana.

-Kada unosimo puno voća i povrća prilikom jela, zdravo se hranimo. Tako naš organizam ima snage i pravilno se razvija. Najviše volim jabuke, banane, jagode, grožđe i lubenice  – otkrila nam je Petra.

Od najranijeg uzrasta neophodna je pravilna ishrana jer se tako predupređuju mnoge bolesti, a dr Sanja Brusin Beloš dodaje i da se zalaže da se o pravilnoj ishrani govori svakodnevno u školi i da to bude redovan predmet.

-Živimo u Banatu gde je kod polovine stanovništva izražena gojaznost, a 10 procenata njih je pothranjeno. Svega 35 odsto ima optimalnu telesnu masu. Čak četvrtina deca je gojazna tako da je naša misija da trenutno stanje popravimo. Posledica gojaznosti su sve masovne, nezarazne bolesti, poput infarkta, hipertenzije, cerebrovaskularne, endokrine u druge bolesti – precizirala je dr Brusin Beloš.

Kako bi deci približili ovu temu, predstavnici Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj uradili su interesantnu prezentaciju.

-Đaci su se upoznali sa piramidom ishrane, kao i sa namirnicama koje treba da jedu. Na taj način skrenuli smo im pažnju na to koliko je važna  uloga hrane da  bi bili zdravi i pravilno se razvijali.  Pored hrane, tu je i bavljenje sportskim aktivnostima, na šta smo im takođe skrenuli pažnju – istakla je Miroslava Narančić.

Simbolično, Stevan Iličić, član Gradskog veća i Miroslava Narančić, ovom prilikom đacima su uručili rančeve u kojima je bila jabuka i blok u koji će moći da upisuju koje su to namirnice zdrave.

 

LOGO SKOLICA SPORTA

Nova školica i nova prilika za mališane da započnu sportske aktivnosti, otvara se u našem gradu. „Sportiko kids“ vodiće master diplomirani profesor sporta i fizičkog vaspitanja Srđan Mitrović.

– Školica je namenjena deci uzrasta od tri do sedam godina. Cilj je da mališani budu fizički aktivni i da, kroz igru, ulaze u svet sporta. Vežbe koje praktikujemo osmišljene su za njihov pravilan razvoj jer je veoma važno da, u ovom uzrastu,  razvijaju motoriku, kordinaciju, spretnosti i brzinu. Pored toga, radiće se  bazični sportovi, poput atletike i gimnastike, a u ponudi je i školica plivanja.  Važno je i da deca nauče da rade u grupama, kako bi razvijali socijalizaciju i da, kroz igru i pravilan rad sa stručnjacima, u njima razvijemo sportski duh i zdrave navike. Svakako ćemo imati vežbe za prevenciju posturalnih poremećaja i prevenciju deformiteta – kaže Srđan Mitrović.

Treninzi će se održavati u vrtiću „Miki“ u Mikronaselju, dva puta nedeljno i jednom u sedmici na bazenima SC „Jezero“. Polaznici će biti podeljeni u dve uzrasne grupe. Školica sporta otvorena je danas, 16. oktobra, i upis je u toku. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 069/54-33-055.

U „Sportiko kidsu“ mališanima će, pored pravilnog fizičkog razvoja, biti omogućeno da se upoznaju i oprobaju u sportskim disciplinama, pronađu sebe u nekoj od njih i usvoje zdrave životne navike.

HDA-004

Istorijski arhiv Kikinda je, zahvaljujući saradnji sa Hrvatskim državnim arhivom iz Zagreba, došao u posed digitalnih fotokopija povelje koju je car Franc I Habzburški izdao 1817. godine Velikokikindskom privilegovanom distriktu. Povelja se do oktobra 1944. godine nalazila u Kikindi, a tada su je nemačke okupacione trupe u povlačenju ponele sa sobom. Povelja iz 1817. godine potvrđuje i proširuje prava Distrikta i naslanja se na povelju Marije Terezije iz 1774. godine, kojom je ustanovljen Distrikt.

– Priča da postoji povelja u Zagrebu ovim je potvrđena. Zahvaljujemo se Hrvatskom državnom arhivu, jer se posle gotovo osam decenija povelja obrela u Kikindi, makar i u digitalnom obliku. Naredene godine je 250 godine od uspostavljanja Velikokikindskog privilegovanog distrikta, tako da je u  planu da se izda monografija koja će na jednom mestu okupiti sve povelje, diplome, značajna dokumenta koja se čuvaju u Istorijskom arhivu. O svakom dokumentu biće ispisana i istorijska pozadina – istakao je Srđan Sivčev, v.d. direktora Istorijskog arhiva.

Povelja je pisana latinskim jezikom, prevod na srpski uradio je još 1868. godine Aleksandar Stojačković, a arhivista Vladimir Dudić ga je objavio u novom, 19. broju časopisa “Atendite”, uz izvesna prilagođavanja modernom srpskom jeziku.

 

Idjoske djakonije (3)

Đakonije u Iđošu, one gastronomske, ali i rukotvorine, sve po sačuvanim receptima iz usmenog predanja starijih, pre sedam godina prvi put su predstavljene u ovom mestu zahvaljujuću Udruženju žena „Vreteno“. I ove godine, u subotu, kuvao se pileći paprikaš, pravili su se starinski kolači i bili su izloženi najlepši obredni vezeni peškiri, na srpskom i na mađarskom jeziku.

Manifestacija „Iđoške đakonije“ bila je međunarodnog karaktera jer je privukla takmičare iz Novog Sada, Padeja, Ostojićeva, Bečeja, Titela, Bačkog Petrovca, Malog Iđoša, Beograda, Feketića i iz Mađarske, njih više od stotinu.

– Nadmetali su se članovi udruženja ali i srednjoškolci, a u bogatom programu za goste koji su stigli sa svih strana, nastupile su sve generacije – od mališana iz iđoškog vrtića i škole, do članova folklora i hora KUD „Sunčana jesen“ Gradskog udruženja penzionera iz Kikinde i Aktiva žena PUPS-a iz Novog Sada – kaže predsednica Udruženja „Vreteno, Brankica Mikalački.

Na kraju dana, prema odluci žirija, najbolji paprikaš napravio je Mile Bojić iz Bečeja, dok su kuvari iz Ekonomsko-trgovinske škole zauzeli drugo mesto.

Nagrada za najbolje kolače ostala je u Iđošu, Olgici Tatomir, a za najlepši peškir manifestacije proglašen je onaj koji je izvezla Anka Lozanov iz Titela. U kategoriji starih, očuvanih peškira, prvo mesto zauzela je Marija Koviljac iz Beograda, dok je za najlepši peškir sa mađarskim vezom napravila Marta Major iz Malog Iđoša.

Članice „Vretena“ pokazale su se kao dobre domaćice, pa je čuvenih iđoških krofni bilo u izobilju. Pored toga, priređen je i etno-bazar, ali i radionica u kojoj su najmlađi učili da prave stare kolače – gurabije.

Sudeći po angažmanu i entuzijazmu organizatora i učesnika manifestacije, iđoških đakonija biće još dugo godina, a stari običaji, najbolji recepti i tradicija, neće biti zaboravljeni.

mamograf

Republički fond za zdravstvo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja danas, u 150 domova zdravlja u čitavoj Srbiji, od 10 do 16 sati organizuje preventivne preglede na karcinom dojke i prostate. U Drugoj zdravstvenoj stanici u Kikindi, uzorkovana je krv 60 muškaraca, starijih od 49 godina radi kontrole tumor markera, a 22 žene starije od 40 godina uradile su ultrazvuk dojki.

– Svake godine organizujemo preventivne preglede, do sada uvek u saradnji sa Bolnicom – kaže direktorica Doma zdravlja, dr Biljana Marković. – Imamo veliki kadrovki problem, doktori već rade prekovremeno, ali ipak se organizujemo u ovakvim prilikama. S vremena na vreme radimo skrininge na kardiovaskularne bolesti i dijabetes, kao preventivu, u toku radnog vremena.

Upravo nedostatak lekarskog kadra je i razlog što se preventivni pregledi, kakvi su i ovi danas, inače veoma retko obavljaju u nekoj od zdravstvenih ustanova, kaže doktorka Marković.

Snimanje ultrazvukom radio je doktor Vukosav Trkulja, radiolog, načelnik Odeljenja radiologije u Bolnici, a uzorkovanje krvi na tumor markere doktorka Tatjana Todorović iz Doma zdravlja.

Akcija je naišla na veoma dobar odziv Kikinđana, kažu lekari. Rezultati onih koji su danas bili na preventivnom pregledu već sutra će biti kod njihovih izabranih lekara.

Oktobar je Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke koji je vodeći uzrok obolevanja i umiranja od malignih bolesti žena u svetu. Karcinom dojke je, kod žena starosti od 45 do 64 u Srbiji jedan od vodećih uzroka prevremene smrti.

Rak prostate je, prema statistici, prvi uzročnik smrtnosti muške populacije obolele od karcinoma u našoj zemlji.

dijalizirani skup (1)

Povodom Evropskog dana donacije organa, danas se, u Motelu „Lovac“, održava predavanje na temu „Budi donor, produži bar jedan život“, u organizaciji gradskog Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i bubrežnih invalida.

Skupu prisustvuju predstavnici udruženja iz čitave Srbije, a o na ovu temu govorile su dr Lada Petrović, internista-nefrolog, profesor na novosadskom Medicinskom fakultetu, dr Olivera Milićević, internista-nefrolog u Opštoj bolnici u Kikindi i Snežana Vukotić, dugogodišnji pacijent na dijalizi.

U Srbiji ovog momenta više od dve hiljade ljudi čeka transplantaciju organa, u najvećem broju bubrega, rečeno je na skupu, što ukazuje na hitnost rešavanja ovog problema na državnom nivou.

– Bubrežni invalidi na prvi pogled ne izgledaju kao invalidi, ali mi smo invalidi sto odsto jer nam život zavisi od aparata. U odnosu na druge bolesti, naš problem je manji jer postoji aparat za hemodijalizu koji nam zamenjuje rad organa. Neophodno je da imamo više donora, to je naš cilj i moramo da budemo ujedinjeni sa institucijama i sa državom kako bismo ga postigli – rekao je  Radoslav Jovičić, predsednik Saveza bubrežnih invalida Vojvodine.

Skup u Kikindi jedan je od koraka u podizanju svesti građana o značaju doniranja organa, ali očekuje se i sistemsko rešenje, istakla je Drenka Varađanin sekretar gradskog Udruženja.

– Jedan donor može da spasi osam do devet života. Ovi ljudi su na dijalizi ali im je potrebna transplantacija kako bi mogli normalno da žive, da rade i da doprinose. Upravo je na usvajanju zakon po kojem smo svi potencijalni donori. Ukoliko se usvoji, organe neće donirati samo oni koji se izjasne da to ne prihvataju, uz napomenu da će konačni pristanak za donaciju davati porodica preminulog. Naše naredne aktivnosti biće predavanja u školama i preduzećima kako bismo podigli svest o doniranju organa – najavila je Drenka Varađanin.

Dijalizirani pacijenti susreću se sa problemima koje imaju i drugi invalidi i Gradska uprava namerava da im pomogne u njihovom rešavanju, rekao je Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe koji je, u ime Gradske uprave, prisustvovao skupu.

– Poslednjih sedam-osam godina intenzivirana je saradnja između Udruženja i Grada – napomenuo je Tasovac.- Problem su parking mesta kod Bolnice i u čitavom gradu, mora da ih ima više, problem je i prevoz pacijenata i to je u postupku rešavanja. Uskoro ćemo inicirati sastanak sa predstavnicima Bolnice, Doma zdravlja i Udruženja kako bismo olakšali život građanima sa invaliditetom.Snežana Vukotić iz Beograda na dijalizi, sada u kućnim uslovima, ukupno je 43 godine.

– Moja poruka je da su dijaliza i transplantacija neodvojive. Da biste imali dobru transplantaciju, morate, pre toga, imati dobru dijalizu, to su metode koje se smenjuju, nijedna nije večita i obe moraju da budu urađene kako treba – istakla je Vukotićeva.Na teritoriji Kikinde svakog momenta na dijalizi je između 85 i 100 pacijenata, najmlađi ima 21 godinu. Na transplantaciju čeka više od 20 obolelih.

 

Kozarci zene 1

Radi promocije ženskog preduzetništva, u organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, u Novim Kozarcima je danas izlagalo dvadesetak preduzetnica i žena iz udruženja iz ovog i okolnih mesta.

Završna izložba ovog sekretarijata za 2023. održana je na platou ispred Mesne zajednice i prisustvovali su joj, zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, pokrajinski sekretar Predrag Vuletić i pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

– Pre dve godine smo, takođe u Novim Kozarcima, otvorili izložbu ženskog stvaralaštva – rekao je Predrag Vuletić. – Pokrajinska Vlada i naš sekretarijat kontinuirano rade na unapređenju ženskog stvaralaštva. Imali smo nekoliko konkursa radi osnaživanja ženskog stvaralaštva, što daje i dodatnu vrednost života na selu. Namera nam je i da, organizovanjem edukacija i akademija za žene, sva udruženja pretvorimo u preduzetničke radnje, kako bi žene i na ovaj način mogle da doprinesu porodičnom budžetu.

Predrag Vuletić takođe je najavio da će, zahvaljujući, kako je rekao, domaćinskom upravljanju budžetom, za nekoliko dana, drugi put ove godine, biti raspisan konkurs za pomoć porodicama u kojima se, od prvog januara rodilo treće ili četvrto dete. Na raspolaganju je dodatnih 60 miliona, pa će, za unapređenje stambenog statusa ili kupovinu nove stambene jedinice, po porodici moći da bude opredeljeno do 1.600.000 dinara, a to su, pokazalo se u ranijem periodu, uglavnom porodice u selima, istakao je Vuletić.

– Ovakvim manifestacijama očuvanje tradicije, kulture i običaja prenosimo na nove generacije. Zahvaljujem svim udruženjima žena i Mesnoj zajednici što, uz podršku Vlade, nadležnog sekretarijata i Grada istrajavaju u očuvanju starih zanata. Afirmisanje i podrška ženskom preduzetništvu, posebno u selima, jeste naš zadatak jer želimo i dodatno da ohrabrimo žene da postanu preduzetnice, da nam sela žive i da čuvaju porodicu, što nam je najvažnije – rekao je gradonačelnik Lukač.

Na mini-sajmu u Novim Kozarcima svoja vina i rakiju izložilo je poljoprivredno gazdinstvo porodice Savić iz ovog mesta, koje je zasnovalo vinograd još 2009. godine.

– Radimo svi, u proizvodnji i distribuciji pomažemo i sestra i ja – kaže Milica Savić. – Imamo visokokvalitetne sorte, kaberne sovinjon i rajnski rizling, od njih pravimo crno, belo vino i roze. Zahvaljujući stalnoj edukaciji, unapređenju proizvodnje, a pre svega zajedničkom, porodičnom radu i ljubavi, imamo izuzetan kvalitet, što nam je potvrđeno na mnogim sajmovima na kojima smo nastupali.  Vinima smo dali nazive po mami, setri i meni: „Belo zlato“, „Ružica“ i „Milica“ – kaže Milica Savić.

Preduzetnica iz Iđoša, Vesna Buljin, donela je svoje slatke proivode od bundeve.

– Sama sam osmislila sve proizvode, pa imam i neke koje niko drugi ne pravi – kaže Vesna. – To su sve recepti od moje svekrve. U kući je bilo mnogo dece i nije bilo slatkog, pa je ona pravila pekmez od bundeve koji se maže na hleb i koji su zvali „krkljuš“. Pravim i sok i liker od bundeve, kompot i slatko.

Manifestaciju su, svojim nastupom, obogatili članovi folklora KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, pod rukovodstvom Milana Vašalića.

Pored hrane i pića, pita s krompirom koje su pripremile domaćice iz udruženja „Novi Kozarci“, na tezgama su ponuđeni i ručni radovi: čarape, nazuvci, prostirke, vezene „domaćice“ i još mnogo unikatnih rukotvorina koje su izradile žene iz Iđoša, Novog Bečeja, Aleksandrova i Kikinde.

SUBNOR 13. vojvodjanska (2)

Na današnji dan 1944. godine u Kikindi je formirana 13. Vojvođanska udarna brigada. Tim povodom, članovi kikindskog Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR-a) i Veterana posebnih jedinica policije koji pripadaju ovoj organizaciji, položili su venac na spomen-obeležje na trgu kod Gradske kuće. Skupu su prisustvovali i članovi Odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

– Brigada je imala pet bataljona, u stroju je bilo oko dve hiljade pripadnika iz svih mesta severnog i srednjeg Banata. Odmah nakon formiranja počela je intenzivna obuka u kikindskoj kasarni. Brigada nije učestvovala u direktnim borbama, ali je bila u drugom ešalonu i davala važnu podršku borbenim jedinicama, obezbeđivala je granice sa Mađarskom i Rumunijom i deo teritorije kod Drave i Dunava gde su se vodile borbe. Jedan bataljon je bio poslat u Bosnu, bio je u sastavu korpusa narodne odbrane Jugoslavije i direktno pod komandom OZNE (Odeljenja za zaštitu naroda, prim. aut.). Imali su veoma važan zadatak, čišćenje od diverzanata, kvislinga, zaostalih jedinica četničkog i ustaškog pokreta, pripadnika muslimanske i nemačke vojske koji su namerno ostavljeni da vrše sabotaže u pozadini – rekao je Savo Orelj, predsednik kikindskog SUBNOR-a.

Najmlađi pripadnik ove slavne partizanske jedinice, Mijo Varošanec, imao je nepunih 15, a najstariji 50 godina. Trećinu su činili skojevci i pripadnici Komunističke parrtije Jugoslavije, dok su  ostali bili omladinci, radnici, seljaci, a deset odsto činile su žene, dodao je Orelj. Komandant Brigade bio je Marko Tanurdžić Šiptar.

U Vojvodini je bilo formirano 15 brigada, a 13. Vojvođanska narasla je na pet hiljada pripadnika. U borbama u Bosni izgubila je 20 pripadnika, a isto toliko je umrlo od ranjavanja i bolesti.

Bazar i sajam cveca (4)

Zahvaljujući Turističkoj organizaciji Grada, proizvođači i udruženja svakog meseca imaju priliku da plasiraju svoju ponudu na bazarima i sajmovima na kikindskom trgu. Na današnjem Oktobarskom bazaru i Sajmu cveća tezge je ispunilo četrdesetak prodavaca rukotvorina, hrane, pića, i desetak proizvođača cveća iz Kikinde i okolnih mesta.

Među ukrasnim cvećem najviše mesta zauzele su jesenje ruže koje su aktuelne u mesecima pre zime i ne zahtevaju mnogo pažnje, kažu Zoran i Milena Koščica, vlasnici poljoprivrednog gazdinstva iz Mokrina.

– Imamo jesenje ruže, koje se sada najviše kupuju za baštu i za groblje, a doneli smo i kaktuse i sukulente, i viseće hrizanteme. Kada dođe hladno vreme, cveće može da se unese u neku prostoriju u kojoj je 10 do 15 stepeni, da se sačuva do sledeće godine, kada bude još veće i lepše. Treba ga samo povremeno zalivati tokom zime – kaže Zoran Koščica. – Oni koji žele otpornije cveće, uvek u stanu mogu da imaju sukulente koji su veoma otporni. Najniža cena našeg cveća je 200 dinara. Gajenje zahteva mnogo rada, nemamo ni veliku zaradu, ali radimo ovo iz ljubavi.

Veliki deo Trga zauzeli su i sve popularniji mali četinari, ali i aromatično, začinsko bilje. Mnogi sugrađani iskoristili su i ovu priliku da ulepšaju svoj vrt i kupe domaće proizvode od svojih komšija.