Град

387506808_852996953492953_8679997362016125483_n

U organizaciji udruženja „Kekend“ u prostorijama KUD-a „Eđšeg“ organizovano je takmičenje mladih talenata „Tini Csillag“ odnosno „Mlade zvezde“.  Među takmičarima je bio i Dominik Terzin (10) iz Kikinde  koji je okupljenoj publici i žiriju odsvirao Vivaldijev „Koncert u G duru“ na violini.

-Spremao sam se tri meseca za nastup. Ovo mi je jedna od omiljenih kompozicija s obzirom na to da sam sa njom osvojio prvo mesto na takmičenju u Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“. Već tri godine učim da sviram violinu i volim ovaj instrument – saznali smo od Dominika.

Iz Bečeja je na takmičenje stigla Dijana Božin (15) koja je prvi put deo ove manifestacije.

-Volim i da čitam i da recitujem poeziju. Predstavila sam se pesmom Monike Čik. Dugo recitujem i ovo je bila prilika da svoj talenat pokažem publici i žiriju – napomenula je Dijana.

David Čikoš, potpredsednik udružnja „Keknd“ podsetio je da je ovo osmi put da se organizuje nadmetanje, a prvi put u organizaciji udruženja osnovanog pre deset godina.

-Takmičari, njih 24, došli su iz čitave Vojvodine od predškolskog uzrasta do osmog razreda osnovne škole. Učesnici su recitovali pesme, govorili odlomke iz proznih dela, glumili, plesali, pevali, svirali. Naš osnovni cilj je da se družimo, ali i da se deca i mladi međusobno upoznaju i povežu – napomenuo je Čikoš.

Melita Gombar, članica Gradskog veća prisustvovala je takmičenju koje je podržao Grad.

-Manifestaciju deca sa nestrpljenjem očekuju i rado se odazivaju da učestvuju. Ovo je prilika da pokažu svoj talenat i kreativnost, ali i svoju ljubav prema umetnosti. Svedoci smo da je sve manje manifestacija koje se održavaju na jezicima nacionalnih manjina, tako da je značaj ovog takmičenja čuvanje jezika i kulture Mađara. Pohvalila bih i mlade koji se okupljaju u udruženju „Kekend“ koji pokazaju angažovanost i na drugim projektima i čuvaju mađarsku kulturu i tradiciju u našem gradu – istakla je Melita Gombar.

Pomoć u organizaciji takmičenja pružio je i Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine.

394743298_699385175121872_5396881611520194542_n

U organizaciji Doma zdravlja danas, 21.  i sutra 22. oktobra od 8 do 16 sati u ambulanti u Svetosavskoj ulici broj 53 organizuju se preventivni pregledi štitaste žlezde. Veliki broj pacijenata koji su se odazvali pokazuje da podržavaju ovu akciju i da imaju svest o tome koliko je prevencija važna. Dr Gavrilo Stupar, specijalista radiologije iz  Bolnice „Mišeluk“ svakom ko se  dođe radi ultrazvučni pregled, dok će pacijenti putem vađenja krvi videti koliki im je nivo hormona štitaste žlezde, a kroz analizu  TSH, FT4 i antitereoglobulinska antitela lekari će moći da saznaju više o stvarnoj funkciji štitaste žlezde.

-Iznenađen sam ovolikim odzivom i drago mi je zbog toga što su Kikinđani svesni važnosti skrining pregleda. Prevencija je pola zdravlja, ako ne i više. Pored pregleda štitaste zvezde radi se i ultrazvuk dojki jer je važno da rano otkrijemo potencijalna maligna oboljenja. U skladu sa nalazom, preporučujem dalji pregled kod specijaliste koji će postaviti dijagnozu. Radim i biopsiju kako bi znali da li su eventualne promene benignog ili malignog karaktera – istakao je dr Stupar.

Ovakve akcije koliko su značajne za pacijente, toliko su važne i za lekare jer mogu da prate zdravstveno stanje stanovništva.

-Apelujem na građane da dođu na preglede, a na one koji ih organizuju da budu redovni. Skriningom možemo pravovremeno da otkrijemo sve promene i da reagujemo kako bi sprečili najgore. Ovo treba da postane praksa. Dosadašnji pregledi pokazali su da ima dosta benignih promena koje treba da se prate daljim ultrazvučnim pregledima. Svega nekoliko  pacijenata će biti poslati na dalju dijagnostiku, tako da su ove akcije itekako svrsishodne – precizirao je dr Gavrilo Stupar.

Na pregled koji će biti organizovan i sutra mogu da dođu svi sugrađani, bez obzira na to da li imaju zdravstvenu knjižicu. Preporuka je da do 12 sati urade laboratoriju. Pre toga ne bi trebalo da jedu i piju.

 

KUPUS

Povrtari privode kraju poslove na njivama i polako svode račune. U ovom momentu na otvorenom je aktuelna berba kupusnjača: kupusa, karfiola, celera, brokolija. I u gazdinstvu povratara Aleksandra Svirčeva iz Iđoša stigao je kupus, koji se ranijih u godina u ove vreme uveliko kupovao zbog sezone kišeljenja.

-Povrtarstvom se bavimo skoro tri decenije i svaka godina je priča za sebe. Toplo vreme , za ovo doba godine, smanjilo je potražnju, jer je kod nas običaj da se kupus kiseli tek kada zahladi. Sreća je pa on može da stoji na njivi, tako da smo do sada posekli između 40 i 50 kilograma roda – istakao je Aleksandar Svirčev.

Naš sagovornik proizvodi više sorti kupusa, ali je futoški najtraženiji. Ova sorta je i najteža za uzgoj i retko ko je ima na njivi.

-Imam jutro pod kupusom i biće roda oko 30 tona. To je solidno za ovu godinu. Futoški kupus je najtraženiji, ali malo je povrtara koji ga uzgajaju jer nije otporan na promenljive vremenske uslove sa kojima smo suočeni iz godine u godinu – dodaje naš sagovornik.

Cena kupusa je 60 dinara za kilogram, a kvalitet mu je odličan.

-Karfiol je ove godine stigao jako rano. Interesantno je to da prošle godine u ovo vreme nisam mogao da stignem da ga nabarem koliko se tražio, a ove nikome ne treba. Vreme mu nije odgovaralo tako da sam morao da istanjiram pola jutra, a sa pola jutra imam roda – kaže Svirčev.

Celer je stigao na vreme, ali je ove godine bila muka uzgojiti ga. Jun je bio, maltene, fatalan za ovo povrće. Stoga je ove godine bilo puno više prskanja protiv bolesti. Celer se odlično prodaje, a posebno se traži u Novom Sadu.

-Peršun će imati solidan rod. Kod njega nema iznenađenja i on manje, više, uvek isplati uloženo – napominje povrtar iz Iđoša.

Paprika je najlošije prošla ove godine. Bilo je onih za pečenje, babura i ljutih i zbog prolećnih kiša proizvodnja na otvorenom nije dala željene rezultate. Sa druge strane ona u plastenicima Svirčevu je nadoknadila izgubljeno na njivi.

-Babura je najbolje rodila, ali nju najviše uzgajam u kontrolisanim uslovima. Ove godine nikada ranije paprika nije došla i nikada brže je nisam prodao – zaključio je Aleksandar Svirčev.

 

Najveća stavka u ovogodišnjoj proizvodnji je zalivanje. I sada se kupusnjače na otvorenom zalivaju, a tako je bilo i u avgustu i septembru.  Kako je zalivanje bilo konstantno potrošnja struje je bila velika i to je stavka koja i najviše opterećuje povrtare koji imaju zalivne sisteme.

Poljoprivredno gazdinstvo Svirčev uzgaja više od 20 vrsta povrća u plastenicima i na otvorenom. Proizvodnja se odvija u 12 plastenika i na desetak jutra na otvorenom.

os-ivo-lola-ribar-novi-kozarci

Jubilarni programski ciklus, kojim kompanija NIS obeležava 15 godina svog društveno odgovornog programa „Zajednici zajedno“, usmeren je na unapređenje uslova za obrazovanje mladih u skladu sa savremenim modelima učenja i podizanje kapaciteta naučnih ustanova kako bi naučnici i naučnice razvijali svoje naučne potencijale. U Kikindi je podržano šest projekata ukupne vrednosti 19 miliona dinara.

Osnovna škola „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozarca dobila je pet miliona dinara za sanaciju dela krovne konstrukcije, površine 672 kvadrata, čime  će se rešiti propadanje fasade, pucanje zidova pod uticajem vlage i nefunkcionalnost prozora. Na taj način škola će postati bezbedno okruženje za decu i sve korisnike objekta.

U školi „Vuk Karadžić“ sa  tri  miliona i 924 hiljade dinara saniraće se deo krova, površine 560 kvadrata, koji se nalazi iznad fiskulturne sale i kabineta za muzičku kulturu čime će se rešiti problem prokišnjavanja i otpadanja delova crepa u školskom dvorištu. Školi  „Đura Jakšić“ pripalo je milion i 724 hiljada dinara za  zamenu prozora na fiskulturnoj sali, kao i nabavku opreme i to: košarkaških tabli od pleksiglasa, mreže za odbojku sa pokretnim stubovima, lopti za pilates, fudbalskih i odbojkaških lopti.

 

Tehnička škola dobila je novac u iznosu od tri miliona 664 hiljade dinara za kupovinu simulatora za zavarivanje, visoko tehnološkog sistema koji veštački stvara željenu situaciju iz realnog života kojim se značajno unapređuje nastavni proces, skraćuje vreme obuke učenika, podiže nivo bezbednosti tokom samog procesa obuke, ali i smanjuje emisija štetnih materija koje postoje u tradicionalnom načinu obučavanja.

Za rekonstrukciju i adaptacija toaleta u okviru sale za fizičko vaspitanje, koji podrazumevaju i radove na  vodovodnoj i kanalizacionoj mreži, zamenu sanitarija, zamenu podnih i zidnih pločica, postavljanje novih vrata i prozora i dovođenje svlačionica u funkcionalno stanje za veliki broj korisnika, školi „Jovan Popović“ odobreno je tri miliona i 628 hiljada dinara.

Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ pripalo je milion i 40 hiljada dinara za nabavku jedne harmonike „dugmetare“ PIGINI-model“u cilju unapređenja nastave.

Ovogodišnji konkurs Programa posvećen je obrazovanju i nauci i usmeren je na podršku projektima osnovnih i srednjih škola u domenu osavremenjivanja nastavnog procesa i infrastrukture objekata, kao i projektima naučno-istraživačkih organizacija i naučno-tehnoloških parkova  radi unapređenja infrastrukturnih i inovacionih kapaciteta naučnih ustanova.

Projekti, ukupne vrednosti 144,5 miliona dinara, biće realizovani u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Čačku, Kikindi, Pančevu, Zrenjaninu, Požarevacu, Kanjiži, Srbobranu, Novom Bečeju, Žitištu i Velikom Gradištu.

393465620_998576811252604_2427322275980407652_n (1)

Udruženje multiple skleroze Kikinde dobilo je 200.000 dinara na konkursu Ministarstva pravde u okviru projekta „Vaše malo, nama je sve“. Sredstva od oportuniteta iskorišćena su za kupovinu preko potrebnih medicinskih pomagala za članove udruženja, istakla je Brankica Miškov, predsednica.

-Imamo članove koji neophodna pomagala ne mogu da dobiju na osnovu svoje bolesti preko Republičkog fonda za zdravstvo. Da bi se dobila pomagala oboleli od multiple skleroze mora da ima dijagnostifikovanu još neku propratnu bolest ili nuz pojave. Tako stoji u pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje jer multipla skleroza nije prepoznata kao dijagnoza. Trenutno imamo dva člana koji već mesec dana čekaju kolica jer je rok da ih nadležni Fond isporuči tri meseca. Mnogim našim članovima jedina opcija da se pomere sa jednog na drugo mestu su upravo kolica i to je razlog zašto smo konkurisali za sredstva – pojasnila je Brankica Miškov i napomenula da su stigla invalidska kolica, šetalice, rolatori, štapovi, podizače stopala, ortoze za kolena.

Medicinska oprema izdavaće se na revers i kada članovi steknu pravo da ih dobiju o trošku Fonda za zdravstvo vraćaće ih udruženju, kako bi ih koristio neko drugi.

 

-Jedna invalidska kolica biće na bazenu kako bi naši članovi, ali i ostale osobe sa invaliditetom mogle da ih koriste. Odlazimo na bazen i ovo će nam puno značiti – napomenula je naša sagovornica.

Lokalna samouprava tu je da pomogne svim osobama sa invaliditetom da imaju što kvalitetniji život, istakli su u razgovoru sa članovima udruženja gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik gradske Skupštine Mladen Bogdan.

-Multipla skleroza dovodi do otežanog kretanja i ova pomagala su preko potrebna za svakodnevno funkcionisanje. Ovo je jedan od načina na koji svi zajedno, Republika, Pokrajina i Grad, pokazujemo da prepoznajemo sve potrebe naših građana. Iskoristili smo priliku da razgovaramo o tome šta je ovom udruženju još potrebno i kako možemo da im pomognemo. Na nama je da širimo svest o njihovim potrebama kako bi se osećali kao ravnopravni članovi društva. U svojoj lokalnoj samoupravi imaju oslonac jer smo tu da ih podržimo i pomognemo realizaciju svih njihovih aktivnosti – istakao je Mladen Bogdan.

Kikindsko udruženje trenutno ima 49 članova, ali dolaze i novi sugrađani koji obolevaju od ove bolesti.

ambulanta

U organizaciji Doma zdravlja u subotu, 21.  i nedelju 22. oktobra od 8 do 16 sati u ambulanti u Svetosavskoj ulici broj 53 biće organizovani preventivni pregledi štitaste žlezde. Ovom prilikom biće urađen ultrazvučni pregled, kao i određivanje nivoa hormona štitaste žlezde i to TSH, FT4 i antitereoglobulinska antitela.

Na pregled movgu da dođu svi sugrađani, bez obzira na to da li imaju zdravstvenu knjižicu, istakla je direktorica Doma zdravlja dr Biljana Marković.

-Preporuka lekara koji će obavljati preglede je da sugrađani do 12 sati urade laboratoriju. Pre toga ne bi trebalo da jedu i piju. Prevencija i rana dijagnostika od ključnog su značaja za pozitivan ishod lečenja svake bolesti, tako da pozivam sve da se odazovu preventivnom pregledu – istakla je dr Marković.

Pregledi će biti obavljeni u 170 zdravstvenih ustanova širom Srbije. Zakazivanja nema i potrebno je da, oni koji žele, samo dođu do ambulante u kojoj se obavljaju.

Ena Gogic 1

Na takmičenju „Ritam Evrope“, koje će se održati 23. oktobra u Zrenjaninu, naš grad će predstaviti Ena Gogić. Za nastup na najvećem muzičkom takmičenju za decu u Srbiji, Ena se plasirala na audiciji, održanoj u martu. Sa njom će na sceni biti plesačice Iva Plemić, Milana Rajkov i Ena Šošić, pesma koju će izvesti je „La la love“ sa kojom je 2012. godine nastupio Kipar „Eurosongu“.

Sreću na takmičenju poželela im je članica Gradskog veća za kulturu i informisanje, Valentina Mickovski.

– Takmičenje podstiče mlade talente, što se potpuno uklapa u misiju našeg grada. Mislim da su devojke pravi ambasadori Kikinde, posvećene su i nadarene, ali su i divne osobe, skromne, vredne i dobre učenice i veoma se ponosimo što će nas predstavljati. One su inspiracija za druge mlade ljude da ne odustaju od svojih snova, da, bez obzira na poteškoće, nastave da rade ono što vole. Što se nas tiče one su, bez obzira na plasman, već pobedile.

Mickovska je pozvala sugrađane da, slanjem SMS poruka, podrže naše predstavnice i pomognu im da se što bolje plasiraju.

Eni Gogić ovo je drugo učešće na takmičenju „Ritam Evrope“. Prošle godine je, takođe uz pratnju plesačica, nastupila u Srbobranu i zauzela sjajno šesto mesto.

– Nadam se da će naši sugrađani biti ponosni na nas. Idemo na takmičenje i da se družimo, zabavimo, da stvorimo lepe uspomene – rekla je Ena Gogić.

Takmičenje na kojem mladi izvode Evrovizijske hitove, održava se već sedam godina. Ove godine nastupuće mladi iz 23 grada koji su se, za nastup u finalu, pripremali na kampovima održanim u Zrenjaninu.

Na Televiziji Prva prenos finalnog takmičenja zakazan je za ponedeljak, 23. oktobar, od 21 sata. Naše učesnice podsećaju da se za njih glasa slanjem poruke „pesma_4“ na broj 1557. Pobednici „dovode“ takmičenje u svoj grad. Našim devojkama želimo da to postignu, ali, pre svega, da ostvare nova poznanstva i vrate se sa lepim iskustvom.

Maksimovic

Za glumca Narodnog pozorišta Vladimira Maksimovića danas je u Gradskoj kući održan prijem kod gradonačelnika kojem je prisustvovala i resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski. Neposredan povod je prestižna nagrada koju je ovaj glumac dobio na nedavno održanim Filmskim susretima u Nišu – njegova uloga brata blizanca u ostvarenju „Ovuda će proći put“ proglašena je za najbolju mušku epizodnu ulogu na Festivalu.

– Malo mi je i neprijatno zbog nagrade jer mislim da ljudi samo treba da rade svoj posao najbolje što mogu. Ne osećam breme ovog priznanja jer sam uvek radio punog srca i sa maksimumom snage i tako ću i nastaviti – rekao je Maksimović.

Vladimir Maksimović je rođen u Vinči, a glumu je završio na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi Ljuboslava Majere, kikindskoj pozorišnoj publici dobro poznatog i jednog od omiljenih reditelja. Prvi profesionalni angažman u Narodnom pozorištu imao je u dvema predstavama 2013. i 2014. godine, a od 2020. je u stalnom radnom odnosu u ovoj kući.

– Zaljubio sam se Kikindu kada sam prvi put došao ovde sa studentskom predstavom – priznaje Maksimović. – Kada je došlo vreme da biram između dve ponude za zaposlenje, u jednom pozorištu u Beogradu ili ovde, uopšte nisam imao dilemu. Dopada mi se grad, kao i ljudi i izuzetno volim ovo pozorište. Kolege su me veoma lepo primile i imam poseban odnos prema tim daskama na kojima stojim jer sam svestan ko je sve igrao na njima.

Gradonačelnik Lukač čestitao je Maksimoviću na ovom značajnom priznanju rekavši da su Kikinđani počastvovani time što imaju ovakvog glumca u svom pozorištu.

– Ovo je i dokaz da Grad razišlja o kulturi, o Pozorištu i o njegovom napretku, da radimo na tome da obezbedimo što bolje uslove u svim ustanovama kulture. Pored svih velikana koje smo imali i imamo u našem pozorištu, sada imamo i uspešnog mladog glumca koji će sigurno uticati na svoje kolege da budu što uspešniji, i na rad Pozorišta. Zahvaljujući njemu bićemo prepoznati kao grad koji vodi računa o kulturi i o njenom napretku. Verujem da će Vladimir motivisati mlade ljude da daju najbolje od sebe – rekao je gradonačelnik.

Kao najdražu nagradu Maksimović navodi priznanje za najbolju izvedbu koju je dobio, kako kaže, na svom omiljenom festivalu, „Zmajevim dečjim igrama“ u Novom Sadu, za ulogu u monodrami „Lav“.

U kikindskom pozorištu ostvario se u mnogo različitih uloga, ali posebno izdvaja lik Dušana Vasiljeva u predstavi „Oblaci“. Talenat i posvećenost kikindska pozorišna publika prepoznala je od njegove prve uloge na našoj sceni, a sam Vladimir priznaje da mu je želja da odigra ulogu Astrova u predstavi „Ujka Vanja“ Antona Pavloviča Čehova.

penzioneri3

Za penzionere sa najnižim primanjima na teritoriji Grada omogućena je solidarna pomoć koju dodeljuje Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Najstariji sugrađani čija je penzija niža od 20.693,53 dinara do 1. novembra mogu da se prijave za pomoć.

-Prijavljivanje je ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 časova u prostorijama udruženja, dok penzioneri koji žive na selima mogu to učiniti u mesnim organizacijama tamo gde ih ima i u mesnim zajednicama. Pomoć će se ogledati u brašnu i kućnoj hemiji, a na teritoriji Grada podelićemo 150 paketa  – saznajemo od predsednika kikindskog udruženja Milana Periza.

Od dokumentacije su neophodni lična karta i poslednji ček od penzije. Po isteku roka za prijavljivanje komisija će doneti odluku kome će pripasti pomoć, a vrednovaće se visina penzije i godine penzionera koji podnosi zahtev.

U Kikindi ima oko 13.500 penzionera, od kojih je oko dve hiljade sa najnižim primanjima.

Kreativna Evropa 3

Predstavnici institucija i ustanova kulture danas su Ateljeu „Tera“ u Kikindi imali priliku da se upoznaju sa programom Evropske unije „Kreativna Evropa“ kojim se, po različitim konkursima, finansiraju projekti u oblastima kulture, audio-vizuelnih delatnosti i međusektorske saradnje.

Za šestogodišnji period koji traje do 2027. godine opredeljen je ukupan budžet od 2,4 milijarde evra. U prethodnom periodu projekti iz Srbije su veoma dobro prošli na konkursima, rekla je Mina Radmilović Pjevac iz kancelarije „Antena kultura desk Srbija“ programa „Kreativna Evropa“ u Novom Sadu.

– Već sutra nas očekuje raspisivanje jednog konkursa i zato smo ovde da bismo predstavili kako možemo da pomognemo da institucije, ustanove i udruženja na pravi način konkurišu i da dobiju sredstva od EU. Organizovaćemo i trodnevni seminar na Fruškoj Gori tokom novembra, kada ćemo konkretno zainteresovanima pomoći da formulišu svoje projektne predloge, kako bi na konkursu dobili što više bodova.

Do marta će, kažu u „Anteni“, biti raspisano pet konkursa. Svaki zahteva partnersku saradnju sa učesnicima iz drugih zemalja na zajedničkom cilju.

– Svrha projekta treba da bude unapređenje određenih segmenata kulture i audio-vizuelnih delatnosti i važno je da budu poštovani pricipi EU – rodna ravnopravnost, uključivanje ugroženih socijalnih grupa i osoba sa invaliditetom. U pronalasku partnera takođe možemo da pomognemo jer imamo saradnju sa kancelarijama u drugim zemljama – rekla je Radmilović Pjevac.

Informacije o konkursima kao i kontakt sa zaposlenima u Kancelariji nalaze se na sajtu kreativnaevropa.rs.