Град

IMG-816ac457bba574864feccfc615349f2b-V

Za poljoprivrednike je organizovano predavanje na temu konkursa za dodelu subvencija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali i o ažuriranju podataka u e agraru. Ovim povodom u Sajanu su bili posetiti Atila Juhas, državni sekretar pomenutog Ministarstva i dr Viktor Molnar, direktor Fonda za razvoj poljoprivrede AP Vojvodine. Ovom prilikom istaknuto je da je ove godine budžet pomenutog Ministarstva 105 milijardi dinara, što je i najveći iznos u protekloj deceniji, povećan je iznos za subvencije na 18.000 dinara po hektaru, a u toku je prijava i obnova gazdinstava.

Raspisan je konkurs za tov junadi, za podnošenje kredita za subvencionisane kamate koji su dostupni preko komercijalnih banaka, IPARD i podnose se zahtevi za direktna plaćanja. Smatram da smo ovim budžetom zadovoljili sve potrebe proizvođača – rekao je Atila Juhas.

Dr Viktor Molnar rekao je da je Pokrajina ove godine izdvojila 1,5 milijardu dinara za lokalne samouprave, dok je 1,3 milijardu opredeljena za konkurse za poljoprivredne proizvođače.

-Ove godine konkursi za poljoprivrednike raspoređen je u tri velike grupe za kupovinu mašine i opreme i to za: stočarsku proizvodnju, biljnu proizvodnju i za preradu. Investicija se, pošto se odobre sredstva, realizuje u roku od 60 do 90 dana – istakao je dr Molnar.

 

Strumica

Ena Gogić, Iva Plemić, Milana Rajkov i Ena Šošić, devojčice koje „Ritam Evrope“ dovode u naš grad, nastupile su u superfinalu, održanom u Strumici. Podršku im je, u ime Grada, pružila članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

U Severnoj Makedoniji naše talentovane devojčice su, svojim sjajnim nastupom  pobrale simpatije i dobile odlične reakcije i ovacije publike.

– Vratile smo se pune lepih utisaka – kaže Ena Gogić. – Bilo je to još jedno novo i lepo iskustvo za nas, uživale smo, družile se , upoznale nove prijatelje. Bila nam je čast da nastupimo u Grand finalu.

Na ovom muzičkom festivalu nastupilo je po pet prvoplasiranih iz svih zemalja u kojima se odvija takmičenje „Ritam Evrope“: Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i Severne Makedonije.

Dok se polako pripremaju da, u svom gradu, budu dostojni domaćini ovogodišnjem festivalu koje će se održati na jesen, naše devojčice raduju se novim nastupima, a posebno nagradi, osvojenoj na prošlogodišnjem „Ritmu Evrope“ u Zrenjaninu – putu na Kipar, čiju su pesmu sa „Eurosonga“ izvodile i pobedile.

S. V. O.

 

432431006-802526765241459-7931695238039652204-n

Kulturnom centru Ministrstvo kulture na ovogodišnjem konkursu „Gradovi u fokusu“  opredelilo je 10 miliona dinara za rekonstrukciju i osavremenjavanje foajea i pretvaranje u galerijski prostor.

Projekat pod nazivom „JAKI! – Jačanje kulturnih kapaciteta Kikinde“, u petoj fazi obnove ove ustanove kulture, obuhvata rekonstrukciju i osavremenjavanje foajea Kulturnog centra Kikinda i pretvaranje u galerijski prostor. U prethodnoj fazi adaptacije ovog važnog objekta kulture, rekonstruisani su krov i fasada Kulturnog centra, što je Ministarstvo podržalo sredstvima od 18 miliona dinara.

Ministarstvo je putem konkursa „Gradovi u fokusu“, koji je započeo 2016. godine, do sada finansiralo 169 projekata sa milijardu i 657hiljada dinara, čime se nastavlja sa obnovom kulturnih centara, muzeja, biblioteka, arhiva, čime će, u najvećem broju slučajeva decenijama devastirani objekti dobiti novi sjaj i mogućnost da se održavaju kulturni programi najrazličitijih formi, a građani nove i moderne prostore za kulturni sadržaj.

A.Đ.

Ana Brnabić

Predsednica Vlade Srbije u tehničkom mandatu Ana Brnabić izjavila je večeras, gostujući u emisiji Hit Tvit na Televiziji Pink, da su učestali napadi na aktiviste Srpske napredne stranke i zatražila da državne institucije rade svoj posao i zaštite aktiviste SNS.

Brnabić je rekla da se danas desio novi napad na aktiviste i pristalice SNS u Kikindi, posle napada koji su se prethodnih dana dogodili na Čukarici, Zvezdari i u Starom gradu.

– Neko je sebi u Kikindi dao za pravo da ide od stana do stana i da jasno zna ko je za SNS i da ta vrata, te ulaze obeležava. Da li razumete koliko oni misle da su iznad bilo koga drugog. Da li razumete da nema nikakve osude ni za jedan od ovih slučajeva, razumete li da sada mogu samo da idu dalje – rekla je Brnabić.

Brnabić je za napade na aktiviste SNS optužila koaliciju Srbiju protiv nasilja, nevladine organizacije i kako je rekla,  Šolakove medije.

– Vi od strane opozicije, ona koja govori da je protiv nasilja, od strane opozicionih medija, tajkunskih medija, Šolakovih, Đilasovih medija, niste čuli ne samo jednu osudu, već ste čuli relativizaciju. Do toga da se to graniči sa smešnim i da je to pohvalno i da to tako treba i da je to sve okej – rekla je Brnabić.

Ona je zatražila od nadležnih organa da rade svoj posao i da spreče napade na aktiviste SNS.

– Zato što ovo ne može biti anarhija, ne može biti bezakonje, u kome bilo ko bilo kome dozvoljava da tako maltretira ljude po ulicama. Dakle, institucije pod jedan moraju da rade svoj posao, zato što niko nikog ovde neće tek tako juriti palicama – poručila je Brnabić.

– Dok ne shvatimo da ovo što radi Srbija protiv nasilja, Đilasova opozicija, Đilasovi i Šolakovi mediji i sve ostale njihove nevladine organizacije, da to što oni rade jeste suština fašizma u kojem postoje građani višeg reda i građani nižeg reda i ti građani višeg reda smeju da hapse, da jure, da obeležavaju druge građane, da šaraju vrata, da uzimaju pravdu u svoje ruke, da kažu šta je dobro, a šta nije dobro, ko sme, ko ne sme. Dok ne shvate da je to fašizam, fašistička ideologija u svojoj suštini i svojoj srži, dok se neko ne osvesti, ovo će ići u dalje ludilo i bezumlje – rekla je Brnabić.

Kako je rekla, samozvanoj eliti smeta kada neko ima slobodnu volju da glasa za SNS.

– Njima smeta SNS i Aleksandar Vučić. Smeta im sve ono što smo uspeli da uradimo zato što ne mogu da nas pobede na izborima. Iz toga proizilaza frustracija, iz nje mržnja. To je rezultat višegodišnjeg sipanja mržnje od Šolakovih medija, nevladinih organizacija, Srbije protiv nasilja – smatra Brnabić.

 

 

milenko-jovanov9

Član Predsedništva SNS, Milenko Jovanov, prokomentarisao je obeležavanje stanova članova SNS u Kikindi od strane nepoznatih ljudi.

– Nacisti su najpre obeležavali kuće i radnje u vlasništvu Jevreja. Zatim je usledila Kristalna noć, pa logori, gasne komore i Holokaust.

Danas su u Kikindi neki ljudi (istraga je u toku, pa ćemo saznati i ko je u pitanju) obeležavali stanove u kojima žive članovi @sns_srbija.

Krajnje je vreme da se zaustavi Šolakova i Đilasova medijska fabrika mržnje, koja direktno podstrekava na ovakve umobolne postupke.

Isto tako, krajnje je vreme da državni organi sve ovo shvate ozbiljno i reaguju dok ne bude prekasno – napisao je Milenko Jovanov na društvenoj mreži X.

zgrada-mikronaselje

Još jedan u lančanom nizu incidenata koji su posledica direktne kampanje mržnje koju sve agresivnije vodi opozicija i njeni ideolozi, dogodio se danas u Kikindi.

Na dan kada Srbija obeležava dve decenije od stravičnog pogroma nad svojim sunarodnicima na Kosovu i Metohiji, nezapamćen u novijoj istoriji, na sraman i vulgaran način nastavljena je kampanja protiv predsednika Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.

U zgradi u Partizanskoj ulici u Mikronaselju danas su osvanule poruke sramotnog sadržaja sa ilustracijom, ispisane na ulazu u zgradu, kao i na vratima stanova u kojima žive članovi i simpatizeri Srpske napredne stranke.

Na ulazu u višespratnicu u kojoj stanuje više aktivista Srpske napredne stranke ispisano je „SNS krvopije JBT-i se svi sa Vučkom i Anuškom”, dok je na vratima više od pet stanova plavim markerom iškrabano „Vučiću pe*eru”.

Da ovakvo targetiranje pristalica politike predsednika Vučića i Srpske napredne stranke ne može biti slučajno, potvrdili su nam u razgovoru stanari sa kojima smo pričali.

– Ne krijem svoje političko opredeljenje niti imam razloga da se bilo čega stidim. Sa kojim pravom neko piše po mojim vratima i obeležava nas, da li je cilj da se u svom gradu i svojoj zgradi osećam nebezbedno. Nadamo se da će se počinioci biti pronađeni- prokomentarisao je jedan od stanara.

Ovaj incident je još jedan u nizu napada na aktiviste i simpatizere SNS, nakon što gotovo svakodnevno opozicioni ideolozi pozivaju na nasilje i obračunavanje sa onima koji misle drugačije.

Danima svedočimo brutalnim napadima na aktiviste naše stranke. Razbiti glavu ženi na ulici jer je nosila ranac na kojem piše Aleksandar Vučić je monstruozno. Da oni koji se kunu u borbu protiv nasilja razbijaju glavu i verbalno zlostavljaju ljude na ulici, videla je cela Srbija i svet! Danas su se takvi obrušili na privatnu imovinu naših sugrađana, pokazavši da nismo sigurni ni iza zaključanih vrata- istakla je za kikindski.rs, povodom ovog vandalizma, predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi Stanislava Hrnjak.

Policija je obavila uviđaj, nakon čega se očekuje da će vinovnici ovog huliganskog ispada biti privedeni pravdi.

Očigledno da opozicioni jurišnici koji žele pustošenje i razaranje Srbije, svoje nasilje nastoje da pokažu kao normalno i prihvatljivo dajući sebi pravo da uništavaju tuđu imovinu. Podmukla kampanja dehumanizacije predsednika Aleksandra Vučića i svih pristalica SNS poprima sve šire razmere sa ciljem izazivanja meteža, razdora i spirale mržnje ne bi li na talasu takvog terora došli na vlast.

Podsetimo, proteklih dana je progon doživela aktivistkinja SNS Jelena Milosavljević na Banovom Brdu, a 12. marta je na Terazijama napadnuta Slavica Vujačić, takođe aktivistkinja SNS, zbog toga što je nosila ranac sa natpisom „Aleksandar Vučić”. Potom je na Voždovcu, od strane opozicionara, usledilo faktičko hapšenje aktivista SNS dok su obilazili svoje članove, predstavljeno kao navodno „građansko hapšenje”. Nijedan od ovih napada i incidenata niko od čelnika opozicije nije osudio!

U nameri da po svaku cenu dođu na vlast, opoziciona kamarila ne preza od linčovanja ljudi samo na osnovu drugačijeg političkog opredeljenja.

 

Suma-Kozarci-(8)

Sadnja 200 bagrema i topole danas je organizovana na imanju Lisović u Novim Kozarcima. Inicijativa je potekla iz Bodibilding kluba „Sloboda“ i Lovačkog udruženja „Fazan“, a akciji su se pridružili i Udruženje žena „Novi Kozarci“ i Konjički klub „Zelenac“.

Događaju su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Dragan Pecarski i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, Miroslava Narančić.

Novi Kozarci su poznati po inicijativama, ozbiljnim manifestacijama, humanitarnom radu i društveno-korisnim akcijama, rekao je gradonačelnik.

– Ovo je i prilika da se za decu obezbedi oplemenjen prostor i da nauče da čuvaju prirodu. I svaka druga ovakva inicijativa biće podržana – samo zajedno možemo mnogo toga da učinimo i za grad i za sela – izjavio je Lukač.

Prostor koji koriste udruženja uređuje se već decenijama, kažu u Bodibilding klubu „Sloboda“.

– Zahvalni smo gradu što nam pomaže da ozelenimo ovaj prostor, ovu našu oazu. Ovde je bila deponija i mi ovaj prostor stalno oplemenjujemo. Ovde se pripremaju takmičari i dolaze đaci na časove u prirodi – izjavio je Dragan Bogojević, predsednik Bodibilding kluba.

Marko Ćulibrk predsednik Lovačkog udruženja „Fazan“ dodao je da će se, u saradnji sa ostalim udruženjima, i ubuduće truditi da pošume što više površina.

Na manje od hektara od danas nastaje šuma, ali veliki posao tek predstoji.

– Opredelili smo se, uglavnom, za bagrem jer je medonosna, lekovita i dekorativna vrsta stabla. U narednom periodu, da bi se te sadnice što brže i bolje razvijale, izbušićemo bunar, i nastavićemo sa uređenjem i oplemenjivanjem prostora – rekla je Miroslava Narančić. – Sadnice su kupljene sredstvima Grada. Svaka inicijativa je dobrodošla, a mi ćemo proceniti i da li je pogodno za sadnju.

Mnogo mališana pomagalo je danas u akciji u Lisoviću. Jedan od njih, trinaestogodišnji Marko Radulović, ima i sasvim konkretan motiv za to.

– Učestvujem u sadnji da bi lovište bilo bogato, voleo bih da ovde bude dosta divljači. Ovaj prostor koristim za treniranje lovačkih pasa – rekao je Marko.

Doček sa posluženjem pripremile su vredne žene iz Udruženja Novi Kozarci.

solarna-elektrana

Ako se planovi investitora, kompanije „MT-KOMEKS“ ostvare, solarna elektrana u Kikindi, B2 Sanspot,  počeće da radi do juna. Od ideje do realizacije bilo je potrebno da prođe od godinu do dve godine, piše portal E – kapija. Miloš Kostić, direktor „MT-KOMEKSA“ napominje da je za solarnu elektranu u Kikindi, građevinska dozvola  dobijena u decembru prošle godine, a radovi su počeli polovinom januara.

– Uskoro stižu solarni paneli i očekujem da će radovi na elektrani biti gotovi krajem aprila, početkom maja – najavljuje Kostić i dodaje da investicija finansirana jednim delom sredstvima investitora, uz veći deo bankarskih kredita.

 

 

Kostić kaže da je zadovoljan brzinom dobijanja svih potrebnih dozvola, ali napominje da su na vreme počeli sa svim procedurama.

– Projekat smo započeli krajem 2021. godine, tako da će proći nešto više od dve godine od ideje do realizacije. Kako smo na vreme započeli sve procedure, prošli smo redovne procedure onda kada nije bilo toliko zahteva u obradi – zaključuje Kostić.

U proteklih godinu dana veliki broj investitora bio je zainteresovan za ulaganje u zelenu energiju. Za to se koristi najneplodnije poljoprivredno zemljište, čime dobija posebnu namenu uz dodatni benefit – proizvodnju zelene struje, rekao je član Gradskog veća Saša Tanackov. Tako je u planu i izgradnja  vetroparka koji će zauzimati površinu od oko 469 hektara, nalaziće se na ulazu u Kikindu odnosno između Bašaida i Banatske Topole i to: od Banatske Topole oko 2,2 kilometara, od Bašaida oko četiri, a od Kikinde oko 20 kilometara. Površina obuhvaćena Planom detaljne regulacije je 527 hektara.

 

-Vetrogeneratori prema planu će dostizati maksimalnu visinu od 240 metara, odnosno dužina rotora biće do 160 metara. Projekat razvijaju dve francuske kompanije „IEL“ i „Akuo Enerdži“. Vetroelektranu će činiti ukupno 15 vetrogeneratora pojedinačne snage 5,5 megavata. Maksimalna visina vetrogeneratora je 240 metra, ukupna instalisana snaga je oko 85  megavata, a ukupna investicija je oko 120 miliona evra – saznajemo od Tanackova.

Merenja vetra na lokaciji su rađena opremom za merenje Lidar, laserom koji obavlja merenja na značajnim visinama od 250 metara i mernim stubom visine 125 metara. Merenja sa Lidar-om  obavljena su u prethodne 2,5 godine, a merni stub je postavljen tokom leta 2018.

-Merenja su potvrdila izbor vetroegeneratora snage 5,5 megavata koja predstavlja najsavremeniju tehnologiju i biće jedinstvena u Srbiji. Pored vetroelektrane, obaviće se  i rekonstrukcija postojećih atarskih puteva počevši od Bašaida u pravcu Nove Crnje,  a izgradiće se i dalekovod 110 kkilovata za potrebe priključenja vetroelektrane na prenosni sistem – kaže Saša Tanackov.

A.Đ.

PROŠIRENJE SAJANSKE SOLARNE ELEKTRANE

Fotonaponska, odnosno solarna, elektrana u Sajanu izgrađena je četvrta u Srbiji, a druga u Vojvodini.  Investiciju je realizovala novosadska kompanija „Grinko ekopark“ na 150 hektara zaparložene zemlje najlošijeg kvaliteta, a  solarni park procenjen je na 60, 70 miliona evra.

-Solarna elektrana u Sajanu projektovana je, na 986 kilovata, odnosno jedan nepun megavat. Vlasnici žele da prošire kapacitet, međutim, najpre je neophodno regulistai uslove iz oblasti zaštite životne sredine jer je u neposrednoj blizini stanište velike droplje – precizirao je Saša Tanackov.

Edjseg-revolucija-(4)

Kulturno-umetničko društvo “Eđšeg” danas je obeležilo godišnjicu Mađarske revolucije iz 1848/49. godine. Svake godine ovog datuma odaje se počast hrabrim ljudima koji su se borili za nezavisnost i slobodu mađarskog naroda, rekla je Eržebet Savanović, potpredsednica KUD-a.

– Ovo je jedan od najznačajnijih datuma mađarskog naroda i on je postao simbol slobode, simbol borbe za očuvanje nacionalnog identiteta. Uz prigodan program odajemo počast našim hrabrim revolucionarima iz1848. godine i polažemo venac na spomen ploču posvećenu najistaknutijem vođi revolucije, Lajošu Košutu. Martovska omladina je 15. marta te davne 1848. godine objavila u svom proglasu šta želi naš narod, a to je da mi želimo slobodu, mir i slogu. Veoma je interesantno da je, i posle 176 godina, aktuelna ova poruka jer je i danas  najdragocenije živeti u slobodi, miru i slozi – rekla je Eržebet Savanović.

Program je počeo svečanom misom u Katoličkoj crkvi Svetog Franje Asiškog,  nakon čega je održan recital u holu sale „Eđšega“, gde se nalazi i spomen-ploča Lajošu Košutu na koju su vence položili Šandor Talpai, zamenik predsednika Gradskog odbora Saveza vojvođanskih Mađara, potpredsednica KUD-a i gost, Andraš Vano, gradonačelnik Galgaheviza, mesta u blizini Budimpešte. Svečanosti je prisustvovala i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

U duhu poštovanja, želimo zajedno da se setimo onih koji su se žrtvovali za domovinu, rečeno je na skupu.

SEDNICA SREDNJOSKOLCI (1)

Sednica Skupštine grada, 35. po redu, biće održana u utorak s početkom u 10 časova. Odbornici će razmatrati 19. tačaka dnevnog reda, saznajemo od predsednika gradske Skupštine Mladena Bogdana. Između ostalog je i donošenje odluke rešenja o otuđenju katastarske parcele  u Kikindi  iz javne svojine. Reč je neizgrađenom građevinskom zemljište u građevinskom području. Prema izveštaju o proceni tržišne vrednosti građevinsko zemljište ukupne površine 31.982 metara kvadratnih čija je početna cena 160.000 evra. Katastarska parcela se otuđuje radi izgradnje proizvodno poslovnih objekata malih i srednjih preduzeća čija delatnost ne proizvodi buku, vibracije i zagađenja. Rok za izgradnju i puštanje u rad objekta je tri godine od dana solemnizacije ugovora kod javnog beležnika. Vrednost investicije je 400.000 evra, a privrednik ima nameru da zaposli 40 radnika.

-Otuđenje zemljišta u Bloku 41 i 43, Industrijska zona kod ŽAK-ovog stadiona, može da doprinese stvaranju još boljih privrednih uslova za dobrobit naših sugrađana. Više o ovoj tački dnevnog reda govorićemo na sednici lokalnog parlamenta – rekao je Bogdan.

Donošenje odluke o usvajanju srednjoročnog plana Grada Kikinde za period od 2024. do 2026. Godine i Strategije razvoja sporta Grada Kikinde sa akcionim planom za period 2024-2030 takođe su uvrštene u predstojeće zasedanje.

– Razmatraće se i donošenje rešenja o davanju saglasnosti na odluke Nadzornog odbora JP „Autoprevoz“ o usvajanju  izmene cenovnika usluga prevoza u prigradskom i gradskom saobraćaju. Cene prevoza nisu menjane od 2019. godine i u ranijem periodu nisu usklađivane sa stopom realne inflacije, što je dovelo do toga da su već duži period ispod ekonomski opravdanih – pojasnio je Mladen Bogdan.

Biće reči i o davanju saglasnosti na Statut JP za komunalnu infrastrukturu i usluge „Kikinda“,  odluci o izmenama odluke o tarifi komunalnih taksi, kao i donošenje odluke o izradi izmena i dopuna Plana detaljne regulacije za Blok 24 i deo Bloka 46  u Mikronaselju,  izveštaju o radu gradskog Štaba za vanredne situacije Grada Kikinde za 2023. Godinu, o obrazovanju i imenovanju Lokalnog saveta roditelja Grada Kikinde za školsku 2023/2024. Godinu, kao i o rešenjima o razrešenju i imenovanju članova pojedinih školskih odbora .

A.Đ.