Град

Tisa-Felbab-1

Tisa Felbab, učenica prvog razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, dobitnica je još jednog književnog priznanja. Njen rad na temu „Priče iz druge prošlosti“ pobedio je na istoimenom konkursu koji je novosadski Filozofski fakultet raspisao povodom četrdeset godina od objavljivanja jednog od najznačajnijih dela moderne srpske književnosti, „Hazarskog rečnika“ Milorada Pavića.

“Hazarski rečnik”

Konkurs za najbolju kratku priču – istorijsku i fantastičnu prozu, bio je namenjen srednjoškolcima i tema je inspirisala Tisu koja, kaže, najviše voli upravo ovu književnu formu.

– Moja priča prati jednu devojku koja obavlja dnevne poslove, ide na pijacu, po gradu, ima sasvim uobičajen dan, da bi se, na kraju, ispostavilo da je ona, u stvari, Jevrejka, i da se radnja odvija u Berlinu 1942. godine. Suština je kako bi izgledao život jedne mlade Jevrejke da se Drugi svetski rat nije dogodio – kaže Tisa.

Milorad Pavić

Samo u tekućoj školskoj godini, Tisi je ovo treće priznanje za prozu – pobednica je međunarodnog literarnog konkursa na kojem je tema bilo delo Dušana Vasiljeva i pohvaljena je na Festivalu srednjoškolske kratke priče.

Iako veoma mlada, ona već ima ozbiljan staž u pisanju. Još od osnovne škole piše prikaze knjiga za Izdavačku kuću „Laguna“ i učestvuje na književnim konkursima. Aktivna je i u Regionalnom centru za talente.

Dodela nagrada na Filozofskom fakultetu, kada će Tisi, najboljoj i među starijim srednjoškolcima, biti uručeno ovo, najnovije priznanje, biće održana krajem juna.

 

 

Izlozba-o-izborima-(4)

U izbornoj godini, neposredno posle lokalnih izbora, u Istorijskom arhivu su odabrali da za sugrađane prirede svojevrsnu retrospektivu i, izložbom propagandnog materijala, plakata, podsete na periode predizbornih kampanja u istoriji grada. Izložba „Kikindski izbori“ otvorena je večeras u holu Arhiva.

– Ovde je retrospektiva svih lokalnih izbora od obnove višestranačja, početkom devedesetih godina prošlog veka, zaključno sa izborima iz 2020. godine. Po propagandnom materijalu, plakatima, flajerima i brošurama, posetioci mogu da vide šta je obeležilo kikindski politički život poslednjih 30 godina – kaže autor izložbe, v. d. direktor Istorijskog arhiva, Srđan Sivčev. – Postavka je zanimljiva jer zadire u život svakog pojedinca, svako može da pronađe nekog poznatog ovde, da vidi šta je on bio u prošlosti i da, na mikronivou, sagleda političke procese.

Izloženi materijal deo je zbirke Arhiva, kaže Sivčev. Deo su donirali građani, ali su i zaposleni skidali plakate u toku predizbornih kampanja, kao bi ih sačuvali kao svedočanstvo vremena.

– Posebno interesantan kolorit bio je devedesetih godina, u toku političke borbe  demokratske proevropske građanske opozicije protiv SPS-a, JUL-a i radikala, što se manifestovalo i na lokalnom nivou, pogotovu što je 1996. godine pobedila tadašnja opozicija. Po meni je najinteresantnija 2004. godina, kada je, na lokalnim izborima, bilo kandidovano 30 lista. Bio je to veoma zanimljiv kolorit, posebno u grupama građana u kojima se bilo pojavilo mnogo interesantnih protagonista – objašnjava Sivčev.

Svečanom otvaranju u holu i hodniku Arhiva, pored mnogobrojnih saradnika i posetilaca, prisustvovali su i predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Jasno možemo da vidimo kako su se menjala vremena, politički akteri, kakve  političke poruke i slogani su se nudili, kakav je bio dizajn izbornih plakata, letaka i ostalog izbornog materijala, u svemu tome je suština političkog  života. Neki od aktera su i dalje prisutni na političkoj sceni grada, neki, nažalost, nisu više među nama. Ovo je prilika i da se podsetimo događaja iz političkog života i da vidimo šta se danas nudi, a to su napredak i razvoj Kikinde – istakao je Mladen Bogdan.

Izložbu „Kikindski izbori“ tehnički je opremio Nikola Radosavčev, a postavka će, naredna dva meseca, biti dostupna posetiocima radnim danima, od 7 do 15 sati.

S. V. O.

vatrogasci-nis-(10)

Učenici nižih razreda osnovnih škola imali su priliku da se upoznaju sa ljudstvom, opremom i vozilima vatrogasno – spasilačke jedinice koja radi u okviru pogona „Severni Banat“ kompanije NIS. Deca su mogla da isprobaju različitu opremu, da se upoznaju sa vatrogascima, da vide kako izgleda unutrašnjost vatrogasnog kamiona, a na kraju su ih vatrogasci, po vrelom danu rashladili vodom iz vatrogasnog šmrka, što je đake najviše oduševilo. Cilj je da se predstavi jedinica koja radi važan posao, rekao je Milan Borenović, rukovodilac pogona za proizvodnju nafte i gasa „Severni Banat“, kompanije NIS.

-Osim što su obučeni za gašenje požara, pripadnici ove jedinice su obučeni i za spasavanje. Iako pripada Naftnoj industriji Srbije na raspolaganju je lokalnoj samoupravi i svim građanima. Ponosimo se svim ljudima zaposlenim u ovoj službi, ali i opremom koju imamo. Ovo je prilika i da edukujemo naše najmlađe sugrađane – istakao je Borenović.

Predstavljanju pomenute jedinice prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Saša Tanackov i Nebojša Jovanov.

-Vatrogasci su, pre svega, hrabre i humane osobe i ovim vrlinama treba da podučavamo decu. Jedinica kompanije NIS u Kikindi često pomaže u gašenju požara i čuvanju života naših građana. Uz nas u uvek u kriznim momentima, a prošle godine ova služba dobila je nagradu za humanost u znak zahvalnosti za sve ono što čine za sve nas – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Učenici prvih i drugih razreda nagradili su  vatrogasce spasioce crtežima.

A.Đ.

 

 

 

 

 

Maja-Gojkovic-Kapija-uspeha-12

Muzej „Tera“ dobitnik je nagrade „Kapija uspeha“ u kategoriji kulturno- istorijskog turizma. Priznanje dodeljuje Privredna komora Vojvodine najboljim kompanijama i pojedincima za postignuti kvalitet usluga u oblasti turizma. Nagrade je uručila predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković koja je poručila da će  Vlada Vojvodine nastaviti da, zajedno sa kompanijama koje ovde posluju gradi još bolju turističku ponudu, ulaganjem u  infrastrukturu i razvoj postojećih potencijala.

-Priznanje je dokaz da kultura i umetnost, koja je i naša primarna delatnost, može da bude značajan zamajac turizma jednog mesta. „Kapija uspeha“ dodeljena nam je za programe koje razvijamo, koji uključuju veliki broj korisnika, kao i one koji se odnose na razne socijalne grupe. Na taj način privlačimo sve više posetilaca u Kikindu i u Muzej „Tera“ – istakao je Aleksandar Lipovan, direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Naš sagovornik za 11. jun u 19 sati, u Galeriji „Tera“, najavljuje razgovor sa multimedijalnom umetnicom Tanjom Ostojić iz Berlina koja je bila učesnica simpozijuma 2013. godine. Već 15. juna biće organizovan celodnevni program u Muzeju „Tera“. Ovom prilikom biće organizovane radionica za roditelje sa malom decom tokom koje će moći da se utiskuju stopala ili šake mališana u ploče od gline. Tokom dana organizovaće se i radionica „Tera herc“ sa Konstantinosom Petrovićem koja će se bazirati na upotrebu boja u muzici i svetlosti.

U ovoj kulturnoj ustanovi uveliko se pripremaju za predstojeći Internacionalni simpozijum skulptura u terakoti „Tera 2024“ koji će trajati tokom jula. I ove godine on će okupiti renomirane umetnike iz sveta koji će stvarati monumentalne skulpture.

A.Đ.

 

 

 

grafika-centar-(1)

Sunovrat nekadašnje fabrike „Grafika“ počeo je prelaskom u vlasništvo novokneževačke „Lepenke“. Sledom različitih događaja ona je zatvorena i  25 godina objekat je bio potpuno napušten. Nedavno ga je kupio Bojan Đurović, za koga je ulaganje u prostor nekadašnje fabrike „Grafika“  bilo dobro ulaganje.

-Pratim prodaje i kada je ovaj objekat ponuđen nisam imao dilemu da li da ga kupim s obzirom na to da su pojedini zakupci pokazali interesovanje da otvore trgovinske objekte u Kikindi, a nisu imali odgovarajuću lokaciju. Zgrada je na dobrom mestu i može da zadovolji potrebe budućih zakupaca tako da je u toku rekonstrukcija kako bi se što pre otvorile nove radnje – istakao je za naš list Đurović.

Budući „Houm centar“ imaće pet objekata odnosno odvojenih poslovnih celina, a trenutno se adaptira prostor za dva.

-Ugovor je potpisan sa dva trgovinska lanca „Forma ideale“ i „Jisk“. Ove firme nemaju prodajna mesta u Kikindi, a njihovo otvaranje biće dobro za sve građane na teritoriji grada i okolnih mesta. Do sada su, za kupovinu u pomenutim radnjama, morali da idu u Zrenjanin. Za preostali prostor još uvek su u toku pregovori. Nekoliko je zainteresovanih i ostaje da se vidi ko će biti još na ovom prostoru. Ugovori su dosta složeni i puno je elemenata na koje se obraća pažnja tako da pregovori duže traju – napominje naš sagovornik.

U objektu će se zaposliti pedesetak radnika, predviđa Đurović jer je minimalni broj po prodajnom mestu 10 do 12 zaposlenih. Deo radnika u kompaniji „Forma ideale“ već je zaposlen i, kako saznajemo, na obuci je u zrenjaninskom salonu, a do 28. juna otvoren je konkurs za pozicije prodavac junior i montažer. Kako na sajtu „Jiska“ nema ponuda za posao u Kikindi pretpostavka je da su za ovu kompaniju već odabrani budući radnici.

-Trudimo se da sve građevinske radove i pristupne puteve završimo što pre. Najrealnije je da će se lokali kompanija „Jisk“ i „Forma ideale“ otvoriti krajem jula, početkom avgusta, a moja obaveza je da ih predam ranije. Za preostali prostor, nadam se da će biti završen u oktobru, novembru – naveo je Đurović.

Bojan Đurović kaže i da je Kikindi neophodna stanogradnja, pošto nema dobru ponudu stambenog prostora. Kako se bavi i ovim poslom razmišlja da, ukoliko pronađe adekvatnu lokaciju, izgradi jednu do dve zgrade.

A.Đ.

ODLIČNA SARADNJA SA GRADOM

Lokalna samouprava pokazala se kao odličan partner, dodao je Bojan Đurović.

-Ni u jednoj lokalnoj samoupravi nisam imao toliko pomoći kao u Kikindi. Želim da istaknem profesionalnost i brzinu prilikom prikupljanja sve neophodne dokumentacije što je meni, kao investitoru, puno značilo jer nisam gubio vreme i mogao sam da se fokusiram na posao zbog kog sam i kupio zgradu – rekao je Đurović.

 

 

RCT-prezentacija-(3)

Svoje, na državnim takmičenjima nagrađene naučno-istraživačke radove večeras su, u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“, predstavili polaznici Regionalnog centra za talente (RCT) „Dušan Vasiljev“. Školska godina na izmaku bila je izvanredno uspešna za polaznike Centra, ujedno i njihove mentore – trinaestoro polaznika, osnovaca i srednjoškolaca je, na upravo završenim državnim takmičenjima, osvojilo čak 21 priznanje.

Predstavljanje su pratili roditelji i svi zainteresovani za teme koje su ovi talentovani učenici izabrali za svoja istraživanja.

– Ne opterećujemo roditelje u toku godine onim što deca rade i zato, već desetak godina, organizujemo prezentacije radova – kaže rukovodilac Centra, profesor Srđan Srdić. – Ovo nije ni slično njihovim nastupima na takmičenjima, svedenije je i kraće, ali dovoljno da se stekne elementarna predstava o tome šta se od njih može očekivati u budućnosti. U moru informacija koje i ne želimo uvek da znamo, čini mi se da je ovo jedna od onih koje bi morale uvek da budu u prvom planu, koje god da je dete i kakva god da je vrsta uspeha u pitanju, a da ima veze sa uloženim radom.

U ime lokalne samoupravem događaju su prisustvovale Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, i resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski. Prisutnima se obratila Dijana Jakić Kiurski, istakavši da je naš grad sve više prepoznat po talentovanim i pametnim mladim ljudima.

– I ove godine Regionalni centar za talente dao nam je povod za ponos i verujem da će tako biti i ubuduće, dokle god imamo ovako pametne i vredne đake koji rezultate ostvaruju pre svega zahvaljujući svom talentu, ali i predanom radu, trudu i požrtvovanosti, kao i velikom odricanju i ljubavi i interesovanju koje pokazuju za znanje i naučno-istraživački rad. Mentori su, takođe, pokazali  koliko se nesebično daju i sa njima predano rade. Ovo je i raritet, da jedna mala sredina ima veliku koncentraciju dece koja su dragocenost našeg društva. Zato Regionalni centar može i dalje da očekuje bezrezervnu podršku svog grada. Vama, deco, želim uspeh u daljem školovanju i životu, da budete hrabri i da istrajete u svemu lepom i korisnom što započnete, da budete priznati i cenjeni – rekla je zamenica gradonačelnika.

Milica Tomić pohađa drugi razred Gimnazije. Inače je, na svetskom takmičenju u istraživačkim radovima u oblasti prirodnih nauka, održanom u Turskoj, osvojila dve zlatne medalje. Za takmičenje talenata tema su joj bili proračuni verovatnoće pojave zemljotresa.

– Svojim radom, proračunom karte seizmičkog hazarda u fizici želim da dokažem da je moguće da, na taj način, odredimo i aproksimiramo stepen seizmičke ugroženosti neke regije, u ovom slučaju, našeg grada – objašnjava Milica.

Učenica trećeg razreda Gimnazije, Svetlana Ćulafić, u Centru za talente aktivna je od početka srednje škole.

– Takmičim se iz istorije. Prošle godine sam, sa radom o istoriji kikindske železnice, bila prva u državi, a ove godine mi je prvo mesto izmaklo za bod. Istraživala sam i pisala o Gimnaziji u Kikindi, od osnivanja do kraja Drugog svetskog rata. Poznavanjem istorije, u primerima iz života možemo mnogo korisnog da naučimo o tome kako su ljudi živeli i da saznamo kako je naš grad izgledao u prošlosti – kaže Svetlana.

Puno dvorište Biblioteke u kojem su se prezentacije pratile sa velikim interesovanjem, pokazalo je, takođe i još jednom, da ovi izuzetni mladi ljudi imaju veliku podršku zajednice.

S. V. O.

mali-maturantski-ples-(8)

Učenici četvrtih razreda gradskih osnovnih škola izveli su „Mali maturantski ples“. Na inicijativu ADZNM „Gusle“ u SC „Jezero“ drugu godinu zaredom organizovana je ova manifestacija.  Ovo je bila prilika da đaci pokažu  koje tradicionalne igre su savladali na časovima fizičkog u školama, a sa njima su bili i njihovi drugari iz Škole folklora „Gusala“.

-Jedna od tri tradicionalne igre koje su zaštićene kao nematerijalno kulturno nasleđe je „Malo kolo“s obzirom na to da je to najpopularniji igrački obrazac u Vojvodini. „Gusle“ su nosilac zaštite i naša je obaveza da čuvamo našu tradiciju. „Mali maturantski ples“ pokazao je da naša deca rado uče da igraju narodne igre. Naši umetnički rukovodioci i saradnici od septembra su radili u osnovnim školama. Nadamo se da će ova manifestacija zaživeti i proširiti se i na region – istakao je direktor ADZNM „Gusle“ Zoran Petrović.

Više od 300 učesnika na ovaj način oprostili su se od svojih učiteljica, a učestvovale su škole „Sveti Sava“, „Žarko Zrenjanin“, „Đura Jakšić“, „Jovan Popović“, „Vuk Karadžić“ i „Feješ Klara“ u kojima se od septembra radi na ovo projektu.

-Dugo godina škole sarađuju sa „Guslama“ i rado smo podržali ovaj projekat. Za sve škole značajno je da đake učimo da čuvaju tradicionalne vrednosti, a naši učenici rado su prisustvovali ovim časovima. Nadamo se da će projekat proširiti i na sela – napomenuo predsednik Aktiva direktora i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“ Tihomir Farkaš.

Male maturante sa tribina su podržali njihovi roditelji, a podršku plesu pružila je i lokalna samouprava. Predstavnici Grada, na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem prisustvovali su plesu, a prvi čovek grada pozdravio je učenike i okupljenu publiku.

-Naši osnovci su uz maturantski ples zakoračali u više razrede. Uz pesmu i igru čuvaju običaje, a započinju i novu tradiciju. Ostaje nam da im poželimo sreću u nastavku školovanja, ali i da pokažemo da njihov grad misli na njih. Ovo je najlepši način da završe školsku godinu i pozdrave se od svojih učitelja i učiteljica – precizirao je Nikola Lukač.

Ples je organizovan kao završetak projekta koji su zajednički realizovali umetnički rukovodioci i asistenti ADZNM „Gusle“, gradske škole i lokalna samouprava.

 

A.Đ.

 

 

U dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ večeras (četvrtak, 6. jun), u 20 sati, biće upriličena javna prezentacija nagrađenih radova polaznika Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“.

Građani će moći da se upoznaju sa naučno-istraživačkim radovima sa kojima su polaznici Centra ove godine, na državnim takmičenjima, postigli izvanredne uspehe – njih 13 osvojilo je čak 21 nagradu.

brainfinity-finale-(2)

Kikindski đaci su dokazali da su najbolji u Srbiji u rešavanju logičkih zadataka. U finalu „Brainfinity“ takmičenja ekipa Gimnazije „Dušan Vasiljev“ zauzela je prvo, a učenici Osnovne škole „Đura Jakšić“ drugo mesto.

Gimnazijalci Mila Radlović, Filip Babić, Milica Savković i Jana Strajnić drugi put su prvaci.

-Na ovom jedinstvenom takmičenju učestvujemo peti put. Kao ekipa takmičimo se još od osnovne škole i kako su svi učesnici osim mene maturanti, dogovorili smo se da nastavimo sa ovom praksom pošto postoji kategorija takmičara 18+ – istakla je Mila Radlović.

Interesantno je i da je u finalu srednjoškolaca bilo devet ekipa iz Kragujevca i jedna iz Kikinde koja je i stala na pobedničko postolje.

-Ove godine takmičenje nije bilo ni malo lako. Od prvog mesta delile su nas sekunde, ali uspeli smo na vreme da rešimo sve zadatke – dodala je Mila.

Četvoročlana ekipa osmaka Teodora Pribiš, Teodora Ćurčin, Sergej Bogosavljev i Ognjen Đomparin,  već četiri godine zaredom uspešna je u nadmetanju gde učenici u timovima rešavaju probleme u realnom kontekstu, koristeći sve prednosti informacionih tehnologija. „Feniksovci“, kako se ekipa zove, bili su drugi i sa srebrnim medaljama, koje sijaju kao zlato, vratili su se u Kikindu. U njihovoj kategoriji bilo je sedam ekipa.

Na ovom takmičenju radili su se logički, kombinatorno – problemski zadaci sa primenom u svakodnevnom životu.

A.Đ.

 

Tehnicka-nagrade-1

Na Republičkom takmičenju iz Osnova elektrotehnike 1 i 2, održanom u Čačku, na kojem se u znanju nadmetalo 120 đaka, troje učenika Tehničke škole postigli su izvanredan uspeh. Mihajlo Vladisavljev, učenik drugog razreda, osvojio je drugu nagradu, Katarina Golić, takođe učenica drugog razreda, nagrađena je trećim mestom, kao i Timor Borisov, đak prvog razreda ove škole. Svo troje su na smeru elektrotehničar informacionih tehnologija.

Mihajlo Vladisavljev bio je uspešan na državnom nivou takmičenja, u istoj oblasti, i prošle godine.

– Nije bilo iznenađenja i zadaci su mi legli. Još kada sam bio mali zanimali su me računari. Vlada mišljenje da je ovo težak smer, zahtevan, da se puno radi. To mi je bila dodatna motivacija da upišem baš ovaj smer i da dokažem da mi dobro ide, da sam se pronašao u ovoj nauci. Kada radim programiranje i na svoj način rešim problem, to je jako lep osećaj. Planiram da ostanem u programiranju – iskren je Mihajlo.

Onima koji se tek opredeljuju za buduće zanimanje poručio je: pratite svoje srce i radite ono što volite.

Katarina Golić iz Mokrina kaže da ima već mnogo iskustva na takmičenjima. I ove i prošle godine je i iz matematike stigla do državnog nivoa. Pored toga, već 12 godina trenira tenis.

– Prvi put sam uspela da uživam u svemu što nam ovakva takmičenja donose – bolje upoznajemo ono što učimo i družimo se sa učenicima iz drugih gradova. Smatram da je ovaj smer nešto najbolje što se nudi učenicima kod nas. Programiranje dobro ide uz matematiku koju najviše volim – kaže Katarina i poručuje: pronađite ono što volite, uvek imajte viši cilj i ne odustajte.

Iako još nema tačnu viziju koje će zanimanje odabrati, Katarina priznaje da bi to mogla da bude kombinacija matematike i rada sa decom.

Timor Borisov je učenik prvog razreda. Već deset godina živi u Bašaidu u koji je stigao iz svog rodnog mesta u Rusiji, u Baškiriji, udaljenog četiri hiljade kilometara. Kao polaznik Regionalnog centra za talente, Timor je, prošle godine, bio prvak države u matematici.

– Volim tehničke nauke, da programiram. Sviđa mi se što se ovde mnogo radi sa učenicima. Posle srednje škole upisaću nešto iz ove oblasti, ali još uvek ne znam da li ću studirati u Rusiji ili u Srbiji. Čovek uvek treba da se razvija, bilo koja oblast da je u pitanju – siguran je Timor.

Ozbiljne pripreme za takmičenja počinju od prve godine, kaže profesorica Nevenka Karić koja predaje elektrotehničku grupu predmeta i bila je mentorka Mihajlu i Katarini, dok je Timora pripremala profesorica Darinka Hristić Klačak.

– Uspeh je stoprocentan – na takmičenje smo vodili njih troje, i svi su osvojili najviše nagrade – kaže profesorica Karić. – Očekivali smo nagrade, znali smo da su spremni jer su vredni i talentovani i ovakav rezultat je bio zagarantovan. Pripreme radimo od prvog razreda. Katarina i Mihajlo su nagrađeni i prošle godine, na istom republičkom takmičenju. Takmičenje je izuzetno teško, moraju da budu jako dobri matematičari. Oni su izvanredni i veoma smo ponosni na njih.

Upravo profesorica Karić donela je još jedno priznanje Školi – drugu nagradu u rangu mentora. Motivišu me njihovi uspesi, kaže.

Najveća satisfakcija za uložen rad i trud, ističe profesorica, jeste da, kada ih posle završene srednje škole, sretne, i vidi da su uspešni na fakultetima i na poslu koji su odabrali. Za sada su ponos svoje škole, porodice i svog grada i države. I biće to i u budućnosti, kao primer mlađima kako se posvećenošću i ozbiljnim radom postižu veliki uspesi.

S. V. O.