Град

saobracaj-sta-znas-(4)

U organizaciji lokalne samouprave i Saveta za bezbednost saobraćaja i ove godine, održano je takmičenje „Šta znaš o saobraćaju“ čiji je cilj edukaciju dece i mladih. Učestvovali su osnovci iz škola sa teritorije grada.

Jedan od učesnika bio je Lazar Koldan, učenik OŠ „Milivoje Omorac“ iz Iđoša:

-Osvojio sam prvo mesto u C kategoriji. Vožnja bicikla poligonom nije bila teška, a za test sam se malo pomučio, ali sam ga dobro uradio. Prvo mesto donelo mi je nagradu, bicikl i veoma sam zadovoljan.

Savet uza bezbednost saobraćaja grada izdvojio je sredstva za nadmetanje, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je prisustvovao takmičenju i uručio nagrade.

-Važno nam je da se deca i mladi u najranijem uzrastu upoznaju sa saobraćajnim propisima, jer su aktivni učesnici u saobraćaju. Takmičenje je organizovano 57. put i među najstarijim nadmetanjima je u našem gradu. Deca i mladi najranjivija su kategorija u saobraćaju i ovo je pravi način da podstičemo svest o važnosti bezbednosti u saobraćaju, promovišemo odgovorno i pravilno ponašanje kod dece kao učesnika u saobraćaju.  – kazao je gradonačelnik Bogdan.

Prvo mesto u B kategoriji devojčica osvojila je  Ana Šerbedžija, a u C kategoriji najbolja je bila Jelena Čvorak obe iz OŠ „Vasa Stajić“. U B kategoriji dečaka pobedničko postolje osvojio je Miloš Sremčev iz mokrinske škole „Vasa Stajić“, a u C kategoriji Lazar Koldan iz OŠ „Milivoje Omorac“ iz Iđoša.

Ekipno treće mesto pripalo je OŠ „Sveti Sava“, drugo su osvojili đaci OŠ „Vuk Karadžić“, dok su najbolji bili učenici iz mokrinske škole „Vasa Stajić“. Pobednici u svojim kategorijama su stekli pravo učešća na okružnom takmičenju.

A.Đ.

 

 

klimatske-promene-seminar-(2)

Lokalna samouprava bila je domaćin edukativnom seminaru organizovanom u okviru projekta „Adaptacija na klimatske promene–Adapt on clime change in APV – CLIMACHANGE“, koji se realizuje kao deo Horizont programa  CLIMAAX. U svečanoj sali Gradske kuće predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine predstavili su okupljenima rezultate istraživanja.

– U istraživanju su predstavljeni problemi, ne samo naše Srbije, već i svih ostalih zemalja sveta, nastalih usled klimatskih promena  –  istakao je Dragan Đurić, pomoćnik pokrajinskog sekretara – Mi smo jedini partner na projektu koji nije u Evropskoj uniji, ali smo prepoznati po tome što smo predstavili značajne informacije koje su doprinele da projekat ima očekivani rezultat.

Cilj je bio da se prikupi što više podataka iz Evrope i mikro teritorija.

-Na osnovu dobijenih podataka izrađene su analize globalnog zagrevanja kroz godine. Ujedno izneta su očekivanja za naredni period. Srbija je zemlja koja umnogome zavisi od poljoprivrede, a klimatske promene najviše pogađaju upravo poljoprivrednike i sve one koji se bave proizvodnjom hrane, kao i životnu sredinu. Posledice su najveće po zdravlje ljudi. Sa podacima do kojih smo došli moći ćemo da predvidimo promenu klime i njen uticaj.

Osim u Kikindi, projekat će biti predstavljen u svim okruzima u Vojvodini.

A.Đ.

strudlijada-2026-(1)

Članovi etno-građanskog udruženja „Suvača“ zajedno sa prijateljima iz drugih mesta i gradova proslavili 22 godine od osnivanja i organizovali šesto takmičenje u pravljenju kikindske štrudle makovnjače.

Titulu za „najmakovnjaču“ osvojila je, drugi put, Šapčanka Jelena  Stanković.

-Prvi put na takmičenju osvojila sam prvo mesto, a sada je moja štrudla sa makom najkolač i to drugi put. Bavim se izradom peciva, kolača, štrudli, torti i pravim ih sa puno ljubavi i zadovoljstva i to je glavni sastojak. Sastojci moraju da budu kvalitetni, a osnovni recept koji sam dobila od prijatelja modifikovala sam – rekla je pobednica.

Manifestaciji je prisustvovao Mladen Bogdan, gradonačelnik koji je uručio pehare i pozdravio goste:

-Hvala vam puno što ste i ove godine sa nama – istakao je gradonačelnik Bogdan. – Ima vas od istoka do juga, a posebno mi je drago što su tu naši prijatelji iz Republike Srpske. Drago mi je što ste sa nama i što dolaskom u naš grad podržavate rad kikindskog udruženja.

Organizator je Etno građansko udruženje „Suvača“, a u takmičenju je učestvovalo dvadesetak štrudli.

-Želja nam je da od zaborava sačuvamo našu banatsku štrudlu sa makom. Pripremamo je po receptima naših baka i na nama je da ih prenesemo na mlađa pokolenja-. U našoj suvači, mlinu na konjski pogon mleli su mak i žito, a bez kvalitetnog maka i belog brašna nema ni dobre makovnjače– rekla je Radojka Vujadinov, predsednica „Suvače“.

Štrudle su ocenjivali Radovan Subin, Regina Subotić i Vesna Bojić.

-Ocenjivali smo izgled, boju, ukus kolača. Pohvalio bih sve učesnice koje su se potrudile da naprave odlične štrudle. Žiri nije imao lak zadatak i o pobednicima su odlučile nijanse – naveo je Subin.

Šesto mesto osvojile su članice udruženja žena „Novi Kozarci“, četvrto je pripalo članicama udruženja „Livađanke“ iz Aleksandrova, četvrta je bila sugrađanka Ružica Trkulja, treće mesto osvojile su članice novosadskog udruženja „Atina“,  drugo je pripalo Dragici Gvero, dok su prve takođe bile  „Livađanke“.

A.Đ.

 

petar-kocic-prijem-(2)

Folklorni ansambl KUD-a „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca  na saboru „Zlatni opanak“ u Valjevu osvojio je Zlatnu plaketu „Krstivoje Subotić“, jedno od najznačajnijih priznanja u oblasti očuvanja tradicionalne kulture. Pored toga, muška pevačka grupa osvojila je drugo mesto u svojoj kategoriji. Tim povodom, gradonačelnik Mladen Bogdan, priredio je prijem za članove pomenutog društva.

-„Zlatni opanak“ je saborovanje i praznovanje srpske tradicije i nematerijalnog kulturnog nasleđa naših predaka. Samo biti deo festivala je uspeh, a dobiti nagradu je rezultat je temeljnih i dugotrajnih priprema, u kojima učesnici ulažu maksimum znanja, truda i ljubavi prema tradiciji. U društvu smo svi isti i zajedno smo došli na ideju da višedecenijsko istraživanje nasleđe kolonista predstavimo na sceni. Uradili smo koreografiju „Kozarčansko zborovanje“ koja je objedinila folklornu tradiciju Srba naseljenih u Novim Kozarcima iz Zmijanja, Potkozarja, Kupresa. Izvor su bili Kozarčani koji su i osnovali naše kulturno – umetničko društvo. Posebnu odgovornost nosi i činjenica da radove ocenjuju vrhunski stručnjaci, među kojima je i profesor dr Dimitrije Golemović koji nam je rekao da je najvrednije u jednom društvo kada predstavi tradiciju svog sela, ulice i mesta u kojem živi – rekao je Milan Vašalić, umetnički rukovodilac.

Ljubiša Lukić, član ansambla dodao je da je društvo za njega, ali i ostale članove, druga kuća.

-Družimo se i provodimo vreme zajedno. Mi smo, volim tako da kažem, homogena smesa, svi smo za jednog i jedan za sve – dodao je Lukić.

Prvi čovek grada gostima je zahvalio što decenijama unazad čuvaju tradiciju i običaje krajeva iz kojih su Krajišnici potekli.

-Najveće bogatstvo je vaš trud, rad i požrtvovanost. Kulturno umetničko društvo „Petar Kočić“, pored toga što okuplja meštane, decu i mlade, radi i na očuvanju izvornog narodnog stvaralaštva. Očuvanje pesama, igara, muzičkih numera je važno jer ostaju u narodu i prenose se potomcima i budućim generacijama. Čestitam vam na značajnom priznanju i verujem da će ono biti podstrek da budete još bolji – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

„Zlatni opanak“ je festival koji već više od dve decenije okuplja čuvare srpskog nematerijalnog kulturnog nasleđa.

A.Đ.

iljevo-2026-(4)

Kod spomenika Beli krst u Bašaidu obeležena je godišnjica bitke na Iljevu koja se vodila 1849. godine na prostoru između Melenaca i Bašaida u kojoj je stradalo 198 Srba. Savo Orelj, ispred kikindskog SUBNOR-a pozdravio je prisutne i naveo da se ove godine obeležava 177 godina od pomenute bitke.

-Godine 1848. i 1949. bile su vreme velikih previranja u okviru tadašnje Habsburške monarhije. Srbi su se našli između mađarskog revolucionarnog pokreta za nezavisnost i težnje za sopstvenom autonomijom i očuvanjem nacionalnog identiteta. Srpski narod u Banatu tražio je politička prava, ravnopravnost i teritorijalnu autonomiju što je dovelo do oružanog sukoba. Iljevska bitka odigrala se u teškim uslovima, a srpske snage činili su graničari dobrovoljci. Oni su pružili značajan otpor mađarskim trupama iako brojčano slabiji i tako postali simbol hrabrosti – podsetio je Orelj.

Ovom prilikom služen je parastos poginulim Div junacima, a vence su položili predstavnici lokalne samouprave i mesne zajednice. Događaju su prisustvovali zamenica gradonačelnika Biljana Kikić i član Gradskog veća Bojan Mikalački, kao i predstavnici boračkih i udruženja „Čuvari baštine“.

-Div junaci, branioci srpske Vojvodine, oduprli su se znatno jačem neprijatelju i dali svoje živote za srpsku čast. Na nama je da mi, ali i generacije koje dolaze čuvamo kulturu sećanja, nacionalni identitet i slobodarski duh – dodala je Kikić.

Organizovan je i prigodan program u kom su učestvovali đaci OŠ „1. oktobar“.

A.Đ

helena

Na Svetskom prvenstvu mladih istraživača u Indiji sugrađanka Helena Grujić osvojila je drugo mesto u prezentaciji rada iz oblasti fizike, kao i specijalnu nagradu za njegovu odbranu. Nakon što je za svoj rad „Projektovanje Frenelovih sočiva“ osvojila prvo mesto i zlatnu medalju na Državnoj smotri istraživačkih radova srednjoškolaca u Beogradu, on je poslat na recenziju u međunarodnu organizaciju čiji članovi su odabrali radove koji mogu da učestvuju na svetskom nivou, podseća ponosni tata, Miroslav Grujić, profesor geografije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Veliki je uspeh i to što je Helena pozvana da bude deo mladih istraživača, pre svega fizičara, iz čitavog sveta. Ponosni smo na njen uspeh pogotovo što iza njega stoji veliki trud i rad – rekao je Grujić.

Helena, inače učenica trećeg razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, nedavno je, na prijemu kod gradonačelnika Mladena Bogdana, govorila o svom radu:

– Suština mog rada bila je da u Pajtonu simuliram rad Frenelovih sočiva i uporedim ih sa klasičnim. Došla sam do rešenja koje je efikasnije i praktičnije, naročito kada je reč o ceni i materijalima – objasnila je Helena, dodajući da se ova sočiva mogu primeniti u gradskoj rasveti i kamerama.

Ljubav prema optici, kako kaže, proističe iz ličnog iskustva, jer nosi naočare. Podsetimo i da je lokalna samouprava finansijski podržala put i boravak u Nju Delhiju.

A.Đ.

gimnazijalci-nagradjeni

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ ostvarili su izuzetne rezultate na brojnim takmičenjima, izborivši plasmane na republički nivo u različitim oblastima. Ovogodišnji uspesi svrstavaju ovu generaciju među najuspešnije u poslednjih nekoliko decenija, a u prvi plan stavljaju trud, znanje i posvećenost samih učenika.

-Naši učenici su pravi ambasadori znanja, mladosti i našeg grada. Ovo je veliki uspeh i za njih i za školu, posebno ako se uzme u obzir da radimo u otežanim uslovima zbog rekonstrukcije“, istakao je direktor Gimnazije, Aleksandar Aćimov.

Plasmane na republička i međunarodna takmičenja ostvarili su:

  • Stefan Lazić (nemački jezik, srpski jezik i jezička kultura)
  • Tisa Felbab (engleski jezik)
  • Anja Boberić i Milana Baštovanov (književna olimpijada)
  • Dunja Rađenović, Mina Radivojša i Stefan Lazić (srpski jezik)
  • Stefan Varga (programiranje – plasman na Srpsku informatičku olimpijadu)
  • Isidora Klenanc, Jovana Kovrlija i Đurđina Petrović (biologija)
  • Mateja Kosić (matematika)
  • Aleksa Tomić (geografska olimpijada)
  • Srna Antal i Teodora Zeljković (međunarodno HIPO takmičenje)
  • Mateja Kosić, Helena Grujić i Dorotea Borenović (fizika)
  • Helena Grujić (istraživački rad – svetska konferencija u Indiji)
  • Aleksa Kockar i Teodora Stanić (plivanje – medalje)
  • Milan Panić (rukomet – srebro i reprezentacija Srbije)
  • Vid Vašalić (recitatorska smotra „Pesniče naroda mog“)

Posebnu težinu ovim rezultatima daju priče samih učenika, koji iza uspeha kriju mesece rada i veliku posvećenost.

Vladislava Petrović, koja se plasirala na republičko takmičenje iz psihologije, ističe da joj ovaj uspeh mnogo znači.

-Kad sam dobila vesti, bila sam srećna, zadovoljna i zahvalna. Rad sam počela da pišem još u novembru, a tema mi je bila asertivnost kao psihološki koncept.

Njena drugarica Teodora Ivetić, takođe učesnica republičkog takmičenja iz psihologije, dodaje:

-Najteže mi je bilo izlaganje rada pred komisijom zbog treme, ali sam na kraju uspela. Znam da će mi ovo iskustvo značiti za budućnost.

Jovana Kovrlija, učenica prvog razreda, koja je izborila plasman iz biologije, kaže da joj republički nivo takmičenja nije stran – uspehe je počela da niže još u osnovnoj školi.

-Preporučila bih svima da idu na takmičenja – ne samo zbog znanja, već i zbog druženja i lepih uspomena.

Stefan Lazić, uspešan u čak dva predmeta, ističe važnost kontinuiteta rada.

-Pripremam se od septembra, svaki dan po malo. Motiviše me to što volim ono što radim.

Dunja Rađenović, koja je ostvarila plasman iz srpskog jezika, bila je izenađena visokim plasmanom.

-Nisam bila sigurna u rezultat, jer je takmičenje veoma zahtevno, ali sam imala veliku podršku profesorke i okruženja.

Srna Antal, koja se plasirala na međunarodno HIPO takmičenje iz engleskog jezika, ističe značaj dugogodišnjeg rada.

-Ovaj uspeh mi je potvrdio koliko zapravo znam. Znate i sami da se jezik ne uči preko noći. Takmičenje će biti onlajn, a ako uspem da prođem dalje, sledeći nivo polaže se u Italiji.

Iako škola trenutno radi u izmenjenim uslovima zbog rekonstrukcije, to nije umanjilo rezultate učenika. Naprotiv, kako ističe direktor, ovo je jedna od „najberićetnijih“ godina u poslednjih dvadesetak godina, što dodatno govori o kvalitetu rada i posvećenosti i učenika i nastavnika.

T. D.

educons-ugovor-(3)

U Sremskoj Kamenici, na Univerzitetu „Edukons“, gradonačelniku Mladenu Bogdanu, svečano je uručen važan strateški dokument — „Analiza i mapiranje potreba jedinica lokalne samouprave za period 2028-2034“. Radi se o projektu koji su finansirali Vlada AP Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, a koji je realizovan u saradnji stručnog tima za evropske projekte i Grada Kikinde.

-Dokument je značajan instrument za planiranje daljeg razvoja, jer kroz detaljnu analizu stanja prepoznaje ključne izazove, ali i potencijale lokalne zajednice. Ujedno, otvara prostor za pripremu i realizaciju konkretnih projekata, kao i za efikasnije korišćenje dostupnih fondova – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Kikinda je opredeljena ka strateškom i odgovornom razvoju dokument je važan korak ka  njenom daljem unapređenju. Jasno definisani prioriteti omogućavaju nam da spremno konkurišemo za sredstva iz evropskih fondova i realizujemo projekte koji će doprineti boljem kvalitetu života naših sugrađana. Nastavljamo da gradimo Kikindu kao mesto poželjno za život, rad i ostanak mladih.

A.Đ.

crkva-sat

Posle više od decenije ćutanja, sat na tornju hrama Svetog oca Nikolaja ponovo meri vreme – tačno u sekundu. Ono što je nekada bio samo detalj na silueti grada, ponovo je postao živi svedok svakodnevice i tihi čuvar ritma Kikinđana.

Ideja o obnovi rodila se, kako kaže starešina hrama, jerej Miroslav Bubalo, iz jednostavne želje – da sat ponovo proradi.

– Nekoliko ljudi je pitalo da li bi mogao ponovo da radi i mi smo krenuli od te ideje. Zahvaljujući znanju i prilagodljivosti inžinjera Nikolin Zorana, našli smo rešenje – ističe Bubalo.

Iako je sat godinama bio van funkcije, nije bio pokvaren. Naprotiv – njegov stari mehanizam, koji potiče iz 1908. godine, bio je očuvan i ispravan, ali zahtevan za održavanje.

– To je bio klasičan mehanički sat na tegove. Na svakih dvadeset sati morao je neko da ga navija, a uz promene temperature dolazilo je do odstupanja u vremenu. Trebalo ga je stalno podešavati – objašnjava diplomirani inženjer elektrotehnike Zoran Nikolin.

Upravo je ta složenost dovela do toga da sat vremenom stane. Generacije koje su ga održavale više nisu bile tu, a pokušaji improvizacije pokojnog Paje Spajića više nisu bili delotvorni.

Pre dve godine počinje nova priča. Ideja je bila jasna – sačuvati duh starog mehanizma, ali ga prilagoditi savremenim uslovima.

– Hteli smo da zadržimo što više originalnog mehanizma, a da ljudska intervencija bude minimalna. Stari mehanizam smo sačuvali kao istorijsku vrednost, a novi sistem smo ugradili tako da sat funkcioniše pouzdano – kaže Nikolin.

Danas sat radi uz pomoć elektromehaničkog sistema i kompjuterskog upravljanja. Opremljen je senzorima koji omogućavaju automatsku korekciju vremena.

– Svakog punog sata on sam sebe proverava i koriguje. Ako dođe do odstupanja, vraća kazaljke na tačno vreme. Zato je sada precizan u sekundu – dodaje Nikolin.

Projekat nije bio jednostavan. Pored tehničkih izazova, bilo je potrebno osmisliti sistem koji istovremeno meri vreme, upravlja mehanizmom, pokreće zvona i sve to bez „sudara“ u radu.

-Najkomplikovanije je bili električno-mehaničko prilagođavanje, tu sam imao dragocenu pomoć kolege Njari Ervina koji nam je uradio modelovanje za 3D štampu plastičnih delova, kao i kolege Branislava Popovića koji je to posle u svojoj radionici prilagodio zajedno sa mnom. Tu je učestvovao i Dragiša Markov koji je odradio neke delove. Pomogli su crkvenjak Zlatko Rauković i Vladimir Blažić koji radio na modelovanju replike sata – objašnjava Nikolin – To je relativno složen sistem koji obavlja više operacija odjednom. Bilo je potrebno mnogo testiranja i podešavanja.

U radu je učestvovalo više saradnika, od inženjera do majstora, ali i ljudi iz crkve koji su pomogli u realizaciji. Ipak, kako sa osmehom kaže otac Bubalo, najveći trošak nije bio novac.

– Finansijski nije bilo zahtevno. Rad je najviše koštao, a za ostalo je tu Temu – navodi on.

Iako su u početku mislili da obnovu niko neće ni primetiti, desilo se suprotno. Građani su počeli da obraćaju pažnju.

– Ljudi su primetili da sat radi. Čak su se javljali i da kažu da im je drago. Nekada je ovaj sat bio veoma važan – po njegovoj zvonjavi ljudi su znali koliko je sati – podseća Bubalo.

Danas sat ponovo obavlja tu ulogu. Na svakih petnaest minuta oglašava se zvonom, baš kao nekada, podsećajući na vreme kada je upravo crkveni toranj bio glavni orijentir u svakodnevnom životu.

Preostalo je još da se mehanički podese tri od četiri brojčanika, jer neki od njih i dalje kasne nekoliko minuta. Ali i to je, kako kažu, pitanje vremena – i malo hrabrosti, jer je potrebno popeti se na visinu od oko 25 metara, gde se konstrukcija ljulja na vetru.

Do tada, jedno je sigurno – vreme se vratilo na svoje mesto.

A sa njim i jedan važan deo duha Kikinde.

T. D.

poz-prolecu-2026-(6)

Centralni deo manifestacije „Pozdrav proleću“ okupio je mališane iz vrtića, učenike isturenog odeljenja Baletske školice iz Novog Sada, kao i članove Baletske školice KCK, deca i đake OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina. Program je organizovan u KUD-u „Eđšeg“. Pesmom i igrom pozvali su prirodu da se probudi iz zimskog sna.

-Manifestacija se organizuje od 1999. godine, tako da je ove godine 27. put kako zajedno sa mališanima pozdravljamo, po mnogima, najlepše godišnje doba. „Pozdrav proleću“ prerastao je u veliku i značajnu manifestaciju koja svake godine okuplja sve više učesnika  – navela je Tanja Nožica iz Kulturnog centra.

Događaju je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov koja je na samom početku pozdravila sve prisutne, a sala „Eđšega“ bila je premala da primi sve roditelje, bake i deke i ostale koji su želeli da podrže učesnike programa

Kako ističu organizatori u Konjukturnom centru deca su naša najveća vrednosti i oni su motiv svima da budu još bolji.

A.Đ.

error: Content is protected !!