Град

sns-naslovna-2904

Aktivisti Gradskog odbora Srpske napredne stranke danas su proveli ceo dan u neposrednom kontaktu sa građanima, gde je sa više lokacija – od Mikronaselja, preko Gradske pijace, do najprometnijih raskrsnica – stizala jasna poruka: Kikinđani žele nastavak politike razvoja i stabilnosti.

Štandovi su bili puni, razgovori otvoreni, a interesovanje sugrađana veliko. Građani su koristili priliku da iznesu svoje predloge, ali i da se informišu o projektima koji menjaju lice grada.

Kulminacija dana usledila je u večernjim satima na raskrsnici Svetosavske i Ive Lole Ribara, gde se okupilo više od 200 aktivista. Ta slika najbolje govori o snazi organizacije, energiji i podršci. Sugrađani su jasno poručili da prepoznaju rezultate i da očekuju još snažniji nastavak ulaganja i razvoja.

Upravo zato, ovakve akcije nisu samo razgovor – već dokaz da se politika vodi u kontaktu sa narodom.

Akcije na terenu slede i u narednom periodu, sa jasnim ciljem – da Kikinda nastavi putem razvoja, uz podršku svojih građana.

zdravstveno-predavanje

U Svečanoj sali Gradske kuće održana je danas stručna edukacija u organizaciji Doma zdravlja, posvećena temama transplantacije u Srbiji, upravljanja kvalitetom i prava pacijenata. Skup je okupio zdravstvene radnike sa ciljem sticanja novih znanja i unapređenja svakodnevne prakse.

O temi transplantacije govorila je doc. spec. dr Ružica Jovanović, direktor uprave za biomedicinu pri Ministarstvu zdravlja, koja je ukazala na značaj donorstva organa i ulogu zdravstvenih radnika u tom procesu.

– Darivanje organa predstavlja postupak koji omogućava ponovno uspostavljanje životno važnih funkcija. Jedan donor može spasiti do osam života, što dovoljno govori o značaju ove teme – istakla je Jovanović.

Ona je dodala da se u Srbiji transplantacije sa živog donora odnose na bubrege, dok se sa preminulog donora transplantiraju jetra, srce, bubrezi i pluća. Posebno je naglasila da je ključna uloga zdravstvenih radnika da blagovremeno prepoznaju pacijente kod kojih postoji mogućnost donorstva.

Prema njenim rečima, u Srbiji postoji 38 donor bolnica, a po broju donacija ističe se Opšta bolnica u Subotici.

Direktorica Doma zdravlja, spec. dr Biljana Marković, zahvalila se prisutnima i istakla značaj ovakvih skupova za stručno usavršavanje.

– Cilj nam je da zajedno steknemo nova saznanja o transplantaciji u Srbiji, ali i da podsetimo na značaj prava pacijenata. Predavači su eminentni stručnjaci, što dodatno doprinosi kvalitetu ove edukacije. Dok je o transplantaciji govorila doc. spec. dr Ružica Jovanović, na temu o pravima pacijenata obratila se primarijus dr Zora Pandurov – naglasila je Marković.

Na značaj kontinuirane edukacije ukazao je gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je istakao da medicina neprestano napreduje i da je neophodno pratiti nova saznanja i tehnologije.

– Ova akreditovana obuka znači zdravstvenim radnicima ne samo kao novo znanje, već i za prikupljanje bodova za licence. Teme su izuzetno aktuelne, posebno transplantacija, ali i prava pacijenata, gde takođe ima novina o kojima je važno biti informisan – poručio je Bogdan.

T. D.

fejes-klara-rekonstrukcija-(7)

Sveobuhvatna rekonstrukcija Osnovne škole ,,Feješ Klara” izgrađene 1896. godine je u toku. Ova obrazovna ustanova jedna je od najstarijih  u gradu, a i jedina je dvojezična škola u kojoj se nastava odvija na srpskom i mađarskom jeziku. Pokrajinska vlada odobrila je značajna sredstva od oko 400 miliona dinara za ovu invensticiju. Radovi su počeli pre više od mesec dana, a kako napreduju uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

-Kako smo se i uverili radovi napreduju planiranom dinamikom. Trenutno se radi na fasadi, jer, kako su istakli predstavnici izvođača radova, sada su optimalne vremenske prilike za ovaj posao. Uslediće visoke temperature kada neće biti moguće da se oni izvode – naveo je prvi čovek grada.

Zgrada je pod zaštitom je države i Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Subotici, od kojeg su dobijene i sve neophodne dozvole.

-U unutrašnjosti škole u toku su takozvani „prljavi“ radovi koji podrazumevaju rušenje, tako da ima dosta prašine i nije bezbedno obilaziti prostor iznutra – rekao je Mladen Bogdan.

Rekonstrukcija je finansijski podržala Pokrajinska vlada.

-Hvala Pokrajinskoj vladi koja prepoznaje investicije značajne za naš grad i uvek ih podrži. Do sada je uplaćeno oko 300 miliona dinara. Ostatak od 100 miliona dinara zavisiće od situacije na terenu, odnosno od dinamike radova. Lokalna samouprava opredelila je sredstva za nadzor, što takođe nisu mala izdvajanja – precizirao je gradonačelnik.

 

Rok za završetak radova je 240 radnih dana, ali će on zavisiti od eventualnih nepredviđenih poslova koji mogu da se dese. Rekonstrukcija obuhvata sve prostorije od podruma do krova što će rešiti dugogodišnje propadanje zgrade.

Školu pohađa 204 učenika, od kojih je 50 na nastavi na mađarskom jeziku.

A.Đ.

 

 

 

 

 

 

 

toza-remont

U fabrici „Toza Marković“ završen je remont mašina i opreme koji nije rađen više od decenije. On će omogućiti da crep iz kikindske ciglane bude kvalitetniji, a proizvodnja će se obavljati bez nepotrebnih zastoja, istaknuto je prilikom posete gradonačelnika Mladena Bogadna i njegovih saradnika, firmi koja ova godine obeležava 160 godina postojanja.

-Ozbiljna sredstva  su uložena, a urađeno je sve – istakao je Miroslav Gajić, direktor. – Remont su vodili inženjeri i zaposleni u održavanju i prema njihovim sugestijama. Počeo je 12. januara i nakon više od tri meseca sve mašine u fabrici dovedene su u ispravno stanje. U maju planiramo da pokrenemo proizvodnju i očekujem da ulaganja donesu pozitivne efekte.

U kompaniji će biti zaposleno 350 radnika, koliko je neophodno za optimalnu proizvodnju. Konkurs za posao je otvoren jer, kako navodi Gajić, dolazi do prirodnog odliva zaposlenih koji su stekli pravo na penziju:

-Na zajedničkom kolegijumu donećemo odluku o tačnom datumu pokretanja proizvodnje. Zaposleni, koji trenutno primaju zaradu od 65 odsto, kao ni svi ostali ne treba da brinu o tome da li će fabrika ponovo početi da radom. Čekamo prave uslove, a očekivani profit, zahvaljujući remontu samo jedne prese, biće osam miliona dinara veći mesečno. Postavili smo i metal detektor, reparirali smo peći i sušare. Na glinokopu je 70.000 tona odležale gline i sve to doneće nam kvalitetan proizvod – crep.

U ovom trenutku na lageru je nešto više od 8,5 miliona komada crepa prve klase. Značajna su pomeranja na tržištu u prethodnom periodu, pre svega sirovine i repromaterijala, što je dovelo do njegove nestabilnosti.

-Na zajedničkom kolegijumu donećemo odluku o tačnom datumu pokretanja proizvodnje. Zaposleni, koji trenutno primaju zaradu od 65 odsto, kao ni svi ostali ne treba da brinu o tome da li će fabrika ponovo početi da radom. Čekamo prave uslove, a očekivani profit, zahvaljujući remontu samo jedne prese, biće osam miliona dinara veći mesečno. Postavili smo i metal detektor, reparirali smo peći i sušare. Na glinokopu je 70.000 tona odležale gline i sve to doneće nam kvalitetan proizvod – crep.

„Toza Marković“ je među najstarijim fabrikama, ne samo u Srbiji, nego i u regionu, podsetio je gradonačelnik Bogdan. I pored neproverenih glasina proizvodnja u fabrici zaustavljena je isključivo zbog remonta.

 

-Što bolje poslovanje i unapređena proizvodnja puno znači za sve nas. Fabrika crepa u našem gradu starija je i od mnogih država koje postoje u svetu i na svima nama je da se borimo da je sačuvamo jer je ona bogatstvo grada, ne samo u oblasti ekonomije, već i tradicije. Gde god da odemo prva jedna od prvih asocijacija na Kikindu je upravo „Toza Marković“.  Pored geopolitičkih kretnja, proizvodnju u ovoj, ali i mnogim drugim firmama poremetila je i unutrašnja nestabilnost, te i ovog puta želim da pozovem na smirivanje tenzija. Kriza koja traje duže od 18 meseci negativno utiče na sve sfere života – precizirao je Mladen Bogdan.

Petar Zarić, rukovodilac tehničkih poslova napomenuo je da će pored olakšanog rada, remont doprineti i uštedama za fabriku.

-Ovo je veliki iskorak u odnosu na prošlu godinu i doneće boljitak kako za firmu, tako i za sve zaposlene.

Direktor proizvodnje grube keramike Dragan Đukanović navodi da će remont doprineti da pogonska spremnost bude maksimalna, ali i da proizvodnja teče bez zastoja:

-I ranijih godina bilo je remonta, ali nikada nije bio ovakav, sveobuhvatan. Rekonstrukciju vagona peći uradili smo u potpunosti. Oni su bili u lošem stanju, pa je takav bio i proizvod. Sad smo doprineli da proizvod bude odličnog kvaliteta.

Remontovane su dve ciglane, kao i glinokop, a prvi čovek grada iskoristio je priliku da rukovodstvu „Toze“ uruči plaketu Crvenog krsta prilikom opremanja prostora kuhinje u kojima se pripremaju obroci za najugroženije.

A.Đ.

 

sportisti-nagrade-1

U Svečanoj sali Gradske kuće danas su potpisani ugovori o stipendiranju 26 mladih sportista sa teritorije Kikinde, koji su ispunili uslove konkursa za 2026. godinu. Finansijska podrška odnosi se na period od maja do decembra i predstavlja važan podsticaj za njihov dalji razvoj i sportske uspehe.

Među stipendistima su i mladi talenti sa velikim ambicijama. Plivač Aleksa Kockar koji se trinaest godina bavi plivanjem već beleži zapažene rezultate, a podrška grada za njega ima poseban značaj.

-Novac od stipendije mnogo mi znači – iskoristiću ga za sportsku opremu koja će mi pomoći da budem još bolji. Moje ambicije su velike – Olimpijada i osvajanje odličja – kaže Aleksa.

Sličan entuzijazam ima i mlada strelkinja Ema Cvejin, koja se već može pohvaliti uspesima na državnim takmičenjima.

-Moj cilj je da što više treniram i da ne odustajem. Najveća želja mi je Olimpijada i evropska takmičenja – ističe Ema.

Ovogodišnji program donosi i novine – prvi put je uvedeno kategorisanje sportista, kako bi oni sa najznačajnijim rezultatima dobili veću podršku.

-Moje velike čestitke – svakodnevno se borite, trudite i odvajate vreme za sport. Vi ste odabrali svoj cilj i pravac, a naša je dužnost da vam pružimo podršku koliko možemo – poručio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

On je istakao da su svi sportisti podjednako važni, ali da je bilo neophodno napraviti razliku u odnosu na one koji postižu vrhunske rezultate.

-Oni koji su najuspešniji moraju biti najviše nagrađeni, ali svaki sportista koji ispunjava uslove zaslužuje podršku. Grad će uvek stajati iza njih, bez obzira na sport.

Da grad sistemski ulaže u sport potvrđuje i predsednica Sportskog saveza, Jelena Čudanov, koja naglašava da je cilj da što više dece bude uključeno u sport.

-Novina je kategorisanje sportista, kako bi oni koji su u reprezentaciji i imaju značajne rezultate bili dodatno prepoznati. Želimo da podstaknemo mlade da se bave sportom i da budemo zdravija nacija – istakla je Čudanov.

 

T. D.

bebi-paketi

U Svečanoj sali Gradske kuće danas je upriličeno uručenje 109 bebi paketa roditeljima čije su bebe rođene tokom januara, februara i marta ove godine. Uz osmehe, po koju suzicu i prve roditeljske brige, ovaj događaj još jednom je pokazao koliko su podrška i pažnja važni u prvim mesecima roditeljstva.

Među prisutnima bila je i Marija Kaločan, majka dvomesečne Sofije, kojoj ovo nije prva dodela paketa.

-Sofija mi je druga beba. Ova vrsta podrške mnogo znači, i prošli put smo iskoristili sve poklone koje smo dobili – rekla je ona.

Slične utiske dele i drugi roditelji. Za Dalibora Popova, koji je po prvi put postao otac, ovaj trenutak ima posebnu težinu.

-On je prva beba u našoj porodici, tako da sad prvi put dobijamo poklon od grada. Podrška nam mnogo znači – kazao je Dalibor, dok je u naručju držao malog Dušana.

Posebnu pažnju privukle su i bliznakinje Sofija i Mia Dunić, čija je mama uz osmeh istakla da svaka pomoć znači.

-Ovo je prvi put da dobijamo podršku od grada. Svaka pomoć nam znači. Najviše se radujemo stolicama i radosnicama – rekla je Marija Dunić.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je roditeljima i istakao značaj ovakvih mera.

-Posebno vam čestitam što ste se u ovim izazovnim vremenima odlučili da budete roditelji. Ovo je jedna od mera koju sprovodimo već dugi niz godina, a u narednom periodu planiramo i unapređenje bebi paketa, u skladu sa savremenim potrebama roditelja – poručio je gradonačelnik.

Članica Gradskog veća, Melinda Gombar, naglasila je da je ovo jedna od najlepših aktivnosti koje grad realizuje.

-Godišnja vrednost bebi paketa iznosi oko pet miliona dinara, dok je vrednost pojedinačnog paketa nešto više od 8.000 dinara. Grad kontinuirano ulaže u populacionu politiku, jer je briga o deci i porodici jedan od prioriteta – istakla je ona.

Pored materijalne pomoći, roditelji su sa ovog događaja poneli i ono najvažnije – osećaj da u prvim, često najizazovnijim danima roditeljstva, nisu sami.

T. D.

 

geografi-olimpijada-(1)

Na Nacionalnoj geografskoj olimpijadi, republički nivo, Nikola Tomić i Stefan Stupar iz OŠ „Sveti Sava“ i Jana Injac iz škole „Vuk Karadžić“, u konkurenciji osnovaca osvojili su bronzane medalje i treće mesto u konkurenciji osmaka. U kategoriji srednjoškolaca Aleksa Tomić, učenik Gimnazije „Dušan Vasiljev“ takođe je osvojio bronzu i treće mesto.

Na pomenutoj olimpijadi u kategoriji osnovaca nadmetali su se i Vukašin Ilić i Vukašin Ćirić učenici OŠ „Sveti Sava“, kao i Filip Rodić iz škole „Žarko Zrenjanin“.

Mentori su bili nastavnici Miroslav Grujić, Nataša Šuljan, Dragan Rađenović i Aleksandra Ostojin.

 

ssp-tribina-kikinda

Đilasova saradnica, Marinika Tepić, zaputila se juče u Kikindu da bi, pred jedva pedesetak okupljenih, održala tribinu o korupciji.

Međutim, funkcionerka Stranke slobode i pravde (i nekadašnja sekretarka za sport i omladinu u Pajtićevoj Pokrajinskoj Vladi), izbegla je teme koje joj nisu odgovarale, pa je više puta ponovljeno pitanje reportera TV Informer Vladimira Savića, koji je pratio ovaj događaj- o tome da li ima stan u Bukureštu ostalo bez odgovora i bez ikakvog objašnjenja.

Međutim, to nije bilo jedino pitanje koje je ostalo bez odgovora.
– Drago mi je što je tema korupcija. Hteo bih da pitam, kada će Milešević vratiti pare Kikinđanima? – upitao je jedan od prisutnih tokom tribine, kojoj je prisustvovao i sam Milešević.

-Biće prilike pa ćete pitati gospodina lično. Ako imate pitanje za mene lično, volela bih da ga čujem- rekla je Tepićeva, izbegavajući da da bilo kakav odgovor ili komentar na ovu temu.

Foto: Informer- Miloš Rafailović

Tokom tribine, nekoliko prisutnih pokušalo je da ometa ekipu Informera u izveštavanju, uz dobacivanja, dok je Savića jedna žena polila vodom, a Tepićeva je istakla da „pravda za koju se bori” uključuje i oduzimanje frekvencije Informeru.

Reporter Informera u Kikindi je potom razgovarao i sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom koji je sa aktivistima SNS bio na Gradskom trgu, u susretu sa građanima.

Foto: Printskrin TV Informer
– Okupili smo se danas da razgovaramo sa narodom, da saslušamo naše sugrađane, da pričamo sa njima o programu i planovima za Kikindu. To je suština svakog našeg skupa. Izuzetno mi je žao što smo danas svedočili jednom drugačijem skupu i ružnom slikom koja je poslata iz našeg grada, i to od strane onih koji se najviše pozivaju na demokratiju i slobode. Fizički napad na novinare i medije ne priliči nikom ko pretenduje da se ozbiljno bavi politikom. Osuđujem svaki takav napad i još jednom poručujem da to nije Kikinda. Kikinda je miran, pitom i bezbedan grad, takvi su i ljudi koji u njemu žive- rekao je Bogdan.
KOMENTARI NA IKSU

Veliki broj komentara korisnika na društvenim mrežama odnosio se upravo na slabu zainteresovanost Kikinđana da čuju šta to Tepićeva ima da im poruči:

“Više se klinaca skupi na basketu ispred zgrade”, “Alibaba i 50 razbojnika dovedeni su da glume stanovnike Kikinde, pa su glumili važnost dok nije došlo pitanje o stanu u Bukureštu…”, “Drži žena tribinu, a polovina okupljenih došla je iz Beograda…”, “Da nije bilo Informer-a, N1 bi nas obavestio da je bilo nekoliko hiljada prisutnih…”.

Inače, Informer je bio jedina televizija koja je pratila ovaj događaj, pa je Tepićeva na svojim nalozima upravo njihov snimak i podelila.

sns-akcija-2

Aktivisti Gradskog odbora Srpske napredne stranke ovog vikenda imali su intenzivne i dinamične susrete sa građanima, u atmosferi koja jasno pokazuje iskrenu podršku politici razvoja i stabilnosti.

Na više lokacija u gradu i okolnim selima razgovaralo se sa sugrađanima o dosadašnjim rezultatima, ali i planovima za naredni period, koji donose još snažniji investicioni i infrastrukturni zamah.

Pored razgovora sa građanima, organizovane su i radne akcije uređenja u Banatskom Velikom Selu i Banatskoj Topoli, gde su aktivisti zajedno sa meštanima uredili javne površine, potvrđujući da se politika ne vodi samo rečima, već i konkretnim delima.

Ono što posebno upada u oči jeste snažna reakcija građana – u velikom broju su iskazali podršku Srpskoj naprednoj stranci i predsedniku Aleksandru Vučiću, uz poruku da žele nastavak politike stabilnosti, razvoja i novih ulaganja.

U akcijama su učestvovali brojni aktivisti i funkcioneri Srpske napredne stranke.

009

Staro jezero ili popularno – Števančeva bara jedina  je prirodna vodena površina u našem gradu. Sastoji se od 5,1 hektara površine i još sredinom 19. veka planirano je da se bara isuši, međutim to nikada nije sprovedeno u delo. I tokom prošlog, 20. veka, u više navrata doneta je odluka da se prostor isuši i urbano uredi za plivanje i druge sportske aktivnosti. Kako je jezero ostatak nekadašnje rečice Galadske, koja je kao ogranak reke Moriš, proticala kroz Kikindu, stavovi su bili da se sačuva.

Uređenje prostora započeto je najpre 1932. godine, a četiri godine kasnije od dva jutra nastalo je jezero koje je služilo kao rezervoar za višak vode, a zimi je bilo omiljeno klizalište. Dva arteška bunara iskopana su 1940. i grad je tako dobio prostor koji će koristiti kao reku. Po završetku Drugog svetskog rata jezero je produbljeno i nastavljeni su radovi na njegovom uređenju. Postavljena je pumpa za odvod vode, a teren oko jezera nasut je sa oko 30 centimetara iznad najvišeg zabeleženog nivoa vode.

 

Šezdesetih godina prošlog veka Števančeva bara je konačno uređena i dobila je status gradskog kupališta. U okviru betonske školjke jezera izgrađen je plivački bazen olimpijskih dimenzija i gledalište sa oko hiljadu mesta. Kupalište je oivičeno betonskim potpornim zidovima, dok je dno ostalo prirodno muljevito. Nekoliko godina kasnije, 1962, i dno je očišćeno i postavljen je tamponski sloj šljunka. Godinu dana kasnije jezero je počelo da se koristi kao kupalište i bilo je omiljeno stecište Kikinđana. Nakon velikih poplava i promena u dotoku vode popularna Števančeva bara izgubila je svoju prvobitnu funkciju.

Za ovaj prostor u nekoliko navrata rađena je urbanistička dokumentacija na nivou detaljnog urbanističkog plana. Prva je urađena 1981, pa je 1984. i 1985. godine dopunjena. Posle izgradnje tadašnjeg Sportskog rekreativnog centra „Jezero“ 1978. godine koji je imao otvorene i zatvorene plivačke bazene, prostor Starog jezera, počeo je polako da zamire.

Tako je bilo sve do 2006. godine kada Staro jezero doživljava revitalizaciju. U proteklih 20 godina brojne su rekonstrukcije i obnavljanja zelene oaze. Osim školjke samog jezera, uređeni su i obodni kanali. Zelene površine su zanovljene i zasađene su mladice, a pošumljavanje se obavlja svake godine.

Pre dve decenije preko projekta REC, koji je finansiran od strane švedske organizacije SIDA, započeti su radovi na oživljavanju Starog jezera. Posle 28 godina, koliko je prostor bio napušten, planski je počeo da se obogaćuje. Organizovano je više akcija na parternom ozelenjavanju i uređenju takozvanog „novog dela“ Starog jezera preko projekta „Ekolejks“. Sportski centar i Staro jezero povezani su mostićem, postavljen je urbani mobilijar, dečije igralište, napravljen je most i prolaz u kompleks i iz Semlačke ulice, a sve kako bi prostor oživeo. Števančeva bara godinama unazad je mesto okupljanja i uživanja za sve sugrađane, gde su omogućene raznovrsne aktivnosti. Tokom prethodnih 20 godina Staro jezero prepoznato je kao idealan i adekvatan prostor za različite aktivnosti i gradske manifestacije, škole u prirodi, edukacije dece, a sve u cilju zaštite i očuvanja prirodnih bogatstava grada.

Diskoteka „Delfin“ je radila na prostoru Starog jezera od 1977. do 1982. godine. Kultno mesto prestalo je sa radom kada je zgrada u kojoj se nalazila diskoteka izgorela. Generacije pedesetih, šezdesetih, sedamdesetih godina prošlog veka  sećaju se ovog mesta i rado prepričavaju doživljaje. Svakog leta diskoteka ponovo oživi, na prostoru gde se nekada nalazila.

Na Starom jezeru koncert je 2008. godine održao i legendarni Zdravko Čolić. Višesatni koncert koji je okupio veliki broj gledalaca, ostao zabeležen kao jedan od najznačajnijih muzičkih događaja na ovoj lokaciji.

Površina vodenog ogledala je 2,6 hektara, a površina samog jezera je 1,3 hektara. Dužina obodnih kanala je 1.360 metara, a širina od pet do 21 metra. Oživljavanje kompleksa doprinelo je promeni mikroklime, jer je Kikinda grad bez reke, dobijanju novog prostora za sport, rekreaciju i zabavu i razvoju turizma.

A.Đ.

 

 

 

error: Content is protected !!