Град

oftalmologija-ram-(1)

Službi za oftalmologiju, tačnije Ambulanti za očne bolesti Opšte bolnice, vlasnik firme „Palet Pak“ Nenad Jakovljević uručio novi aparat, probni ram za određivanje optičke korekcije, vredan oko 20 hiljada dinara.

-Novi aparat će mnogo značiti u svakodnevnom  radu ambulante jer praktično svakom pacijentu koji uđe u ambulantu proveravamo vizus, i zbog toga ga na neki način možemo smatrati „potrošnim materijalom“- istakla je dr Dragana Radin, načelnica Službe za oftalmologiju.

Kikindsko preduzeće „Palet Pak“  je proteklih nekoliko godina u više navrata Opštoj bolnici obezbedilo opremu za bolje funkcionisanje, a tu humanu praksu nastavilo je već početkom ove godine. Jakovljević je naglasio da je manje važno koliko je do sada bilo donacija, već da je mnogo bitnija njihova želja da, kao firma, u skladu sa mogućnostima, pomognu lokalnoj zajednici u kojoj postoje i rade, kao i da pacijenti i zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi imaju bolje uslove za lečenje.

Ovom prilikom načelno je dogovoreno da u narednom  periodu „Palet Pak“ obezbedi još jedan ovakav ili sličan aparat, u zavisnosti od potreba Službe za oftalmologiju.

Dnevno se u ovoj ambulanti pregleda tridesetak pacijenata od beba do najstarijih sugrađana.

-Podsetiću da od 2021. godine ponovo radimo operaciju katarakte. U ovom zahvatu učestvuju specijalisti iz Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Vojvodine koji dolaze u Bolnicu. Nikada nemamo više od pedesetak pacijenata na listi čekanja i pošto se steknu uslovi izvode se operacije – navela je dr Radin.

Oprema neophodna za ovu intervenciju nabavljena je uz  finansijsku podršku Pokrajinske vlade koja je uložila oko 30 miliona dinara.

A.Đ.

 

kazna-za-greh-1

U dvorcu u Srpskoj Crnji u toku je snimanje televizijske serije „Kazna za greh“, nastale po motivima istoimene trilogije Jelene Bačić Alimpić. Snimanje na ovoj lokaciji trajaće do prve polovine marta, a dvorac je tokom ovog perioda zatvoren za posetioce.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Serija od dvanaest epizoda prati detinjstvo, odrastanje i nemoguću ljubav Mihajla, naslednika grofovskog imanja, i Emilije, ćerke siromašnog kovača. Kroz njihove sudbine prikazan je svet prvih decenija prošlog veka – vreme balova, konja i kočija, bečkih valcera i strogih društvenih pravila, ali i ratova koji menjaju ljudske sudbine.

Scenaristkinja Nataša Drakulić ističe da je izbor dvorca bio rezultat duge potrage za odgovarajućim ambijentom.

-Jako smo dugo tražili odgovarajući kaštel širom Srbije, ali ovaj je definitivno najviše odgovarao atmosferi priče. Logistički je zahtevno preseliti veliku ekipu na duži period. Izgleda da ništa nije slučajno jer je Jelena Bačić Alimpić svoj roman promovisala baš u ovom zamku – istakla je Drakulić, dodajući da je ekipa smeštena u Kikindi i da se već navikla na banatsku ravnicu i gostoprimstvo domaćina.

Ona je naglasila da je reč o velikoj ljubavnoj priči koju su „tuđi gresi osudili na propast“, ističući da upravo takve priče publici danas nedostaju.

Predsednik opštine Nova Crnja, Dragan Daničić, naglasio je da je lokalna samouprava ponosna što je domaćin glumačkoj ekipi.

-Jako nam je drago što smo domaćini jedne ovakve ekipe i što je naš dvorac poslužio za snimanje serije. Objekat je preuređen tako da izgleda kao pre sto godina i nadamo se da će deo tog uređenja ostati i nakon snimanja. Za nas je ovo posebno iskustvo i potvrda da smo imali pravu viziju kada smo dvorac uredili i ponudili za ovakve projekte. Nadamo se da će u budućnosti biti još sličnih inicijativa.

Na setu je više od četrdeset poznatih glumaca, među kojima su Nikola Rakočević, Marina Ćosić, Slaviša Čurović, Ljubomir Bulajić, Slobodan Beštić, Tatjana Kecman, Andrej Nježić, Stefan Radonjić, Marina Vodeničar, Zinaida Dedakin, Nina Perišić i drugi. Kreatori serije su Nataša Drakulić i Predrag Antonijević, dok režiju potpisuje Miloš Radunović.

Glumac Slaviša Čurović, koji tumači lik doktora Vebera, kaže da je ambijent „scenografski pun pogodak“ i da se priča prirodno uklapa u prostor Vojvodine.

-Snimanje ide dobrim tempom, ekipa je snažna i uigrana, a priča zanimljiva. Veliki broj scena snimamo na otvorenom, u zimskim uslovima, što predstavlja dodatni izazov za glumce. Verujem da će publika voleti ovu seriju – naveo je on.

Nikola Rakočević, koji tumači grofa Jovana Ercega, ističe da je prostor izuzetno filmičan i zahvalan za snimanje.

-Grof je kompleksna ličnost čiji se život prati kroz više decenija, što ulogu čini glumački zahtevnom zanimljivom. Serija prati porodične odnose i životne lomove kroz generacije, što priču čini bliskom i razumljivom publici.

NOVI ŽIVOT ZA KULTURNO NASLEĐE

Direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja, Nikola Tolčin, ocenio je da je izbor dvorca za snimanje značajan za predstavljanje ovog kraja u umetničkom svetlu i da ovakvi projekti pokazuju kako kulturno nasleđe može dobiti novi život.

-Velika nam je čast što je dvorac u Srpskoj Crnji izabran kao jedna od ključnih lokacija za snimanje serije „Kazna za greh“. Ovakvo zdanje, sa svojom istorijom i arhitekturom, prirodno pripada snažnoj i emotivnoj priči kakva je ova.

Snimanje se nastavlja narednih dana, dok velelepno zdanje u Srpskoj Crnji doprinosi autentičnom okviru velike televizijske priče koja oživljava prošlo vreme i ljudske sudbine.

PROJEKTOVAO RUS

Inače, ovaj dvorac je među najmlađima u Vojvodini. Građen je za vreme Drugog svetskog rata, za nemačkog genarala Nojhauzena. Prema predanju, projektovao ga je ruski zarobljenik- arhitekta.  Prelepo zdanje trenutno služi za iznajmljivanje za različite namene kao što su proslave, seminari, snimanja serija, filmova…

basaid-atarski-putevi

Privrednim društvima u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu od januara do kraja novembra 2025. izvoz je bio 180,4, a uvoz 120,6 miliona evra, podaci su Regionalne privredne komore u Kikindi. Spoljnotrgovinsko poslovanje bilo je u plusu za 142 miliona evra.

-Kikinda je i dalje nosilac. Spoljnotrgovinsko poslovanje u našem gradu bilo je 236 miliona evra. Izvoz je bio 172,2 miliona evra, a uvoz 112, 9 miliona evra. Naš grad je u suficitu, odnosno plusu 53,9 miliona evra i pored toga što je izvoz blago opao – istakao je Tibor Horvat, direktor Regionalne privredne komore.

Firma „Banini Jafa“ je dobro poslovala, u prošloj godini povećala je broj radnika za desetak odsto, a u planu im je da to urade i u ovoj godini. I dalje su dominanti izvoznici oni koji se bave metalskom industrijom poput „Mekafora“, „Le Beliera“, „Livnice“, „Zopasa“.

-Najznačajnije tržište privrednicima u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu je Evropska unija. Od  prvih deset  država, sedam je iz Evropske unije, a preostale tri su Bosna i Hercegovina, Turska i Kina gde je izvoz porastao za 75,4 procenta. Najviše izvozimo u Mađarsku gde je za 11 meseci izvezeno dobara u iznosu od 51,7 miliona evra što je 30 odsto ukupnog izvoza. Najviše se izvoze delovi za automobilsku industriju – precizira naš sagovornik.

I kada je reč o uvozu privredna društva okrenuta su ka Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji, Kini.

U Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu radi i posluje 1.267 privrednih društava, a 2024. bilo ih je osam više. U Kikindi je najviše – 450.

-Nekoliko godina unazad raste broj preduzetnika i svake godine imamo ih pet odsto više u odnosu na prethodnu. U Kikindi je trenutno 1.703 preduzetničke radnje, a zajedno sa Čokom i Novim Kneževcem ima ih 3.764. Najvećim delom one su orijentisane na usluge – zaključio je Horvat.

Najuspešnije su poslovale firme koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, posebno one koje su fokusirane na obnovljive izvore energije, solarne panele i biogas, kao i one koje su uložile sredstva na sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje.

U čitavom okrugu 31. decembra 2025. bilo 4.768, od kojih je u Kikindi 1.858 što je slično u odnosu  na 2024. Najviše je nekvalifikovane radne snage. Čak 45 odsto ljudi bez posla u našem gradu je bez ili samo sa osnovnom školom. U okrugu ih je 63 procenta.

-Zaposlenost je u blagom opadanju. U Severnobanatskom okrugu prošlu godinu završili smo sa 37.144 zaposlena, od kojih je najveći broj u Kikindi 17.394. Zaposlenih u privrednim društvima ima najviše – saznajemo od Tibora Horvata.

Zarade u Severnobanatskom okrugu za 11 meseci 2025, veće su u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Regionalne privredne komore. U okrugu je za pomenuti period ona iznosila u 93.471, a  u Kikindi su plate bile 90.555. U Senti su primanja bila 92.259, dok je u Čoki sa 85.620 dinara i dalje najniža zarada.

-U Severnobanatskom okrugu zarada je od januara do kraja novembra prošle, u odnosu na isti period pretprošle godine,veća za 11,5, a u Kikindi za 11, 6 procenata. Prosečna zarada u Kikindi veća je 3.200 dinara u odnosu na Sombor, ali je za isti iznos manja u odnosu na Suboticu i Sremsku Mitrovicu  – napominje Horvat.

A.Đ.

gusle-jubilej

Hala Sportskog centra „Jezero“ večeras je bila ispunjena do poslednjeg mesta, dok je oko 500 igrača, pevača i muzičara Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležilo veliki jubilej – 150 godina postojanja i rada. Od najmlađih predškolaca do izvođača u šezdesetim godinama, generacije su se smenjivale na sceni, pretvarajući koncert u snažnu sliku trajanja, zajedništva i identiteta.

Za članove, „Gusle“ su mnogo više od folklora. Aleksandra Rudarski, članica već dve decenije, kaže da društvo za nju predstavlja ljubav, porodicu i pripadnost.

-Član sam već dvadeset godina, od kojih sam petnaest bila aktivna. Sa mnom večeras na sceni su moje dve ćerke, Anja i Vanja. Zajedno predstavljamo zajedništvo koje se ne može rečima iskazati.

Darko Cvijan, član 24 godine, ističe prijateljstva i putovanja kao najlepše uspomene.

– Prva asocijacija ne „Gusle“ jesu ljubav  i prijateljstvo pošto toga najviše ima, a putovanja su naravno nešto što je obeležilo ove godine. Putovali smo na destinacije koje nikad ne bismo mogli da posetimo u suprotnom, a dodatna čar je što smo na tim mestima mogli da predstavimo našu tradiciju.

Mladi Nemanja Isakov kaže da su mu nastupi doneli druženje, putovanja i prvo mesto na takmičenju u Kraljevu.

-U „Guslama“ sam četiri godine. Ovde mi se sviđa jer ima puno putovanja, društva, igara, koreografija.  U Kraljevu sam osvojio pehar.

Svečanosti je prethodila sveta arhijerejska liturgija, a na početku koncerta prelomljen je slavski kolač. Kum slave bio je protojerej Boban Petrović.

-Braćo i sestre, nije lako ni izbrojati do 150 a kamoli brinuti da jedna organizacija kao što je ova opstane. Ova slika je najlepša razglednica koju možemo poslati. Kolika je naša radost večeras, tolika je i svih onih koji su izgarali tokom ovih decenija da održe taj lanac. Mnogi od njih danas nisu među nama, ali ćemo ih se sećati – istakao je otac Petrović.

Predsednik Saveza KUD Srbije Milorad Lonić istakao je da su „Gusle“ institucija od nemerljive vrednosti za očuvanje nematerijalnog nasleđa.

-Nematerijalno nasleđe ne postoji bez živog čoveka. „Gusle“ su primer kako se to radi – sa ljubavlju, znanjem i umećem. Ovo društvo prenosi našu tradiciju širom sveta i čuva je u njenoj punini.

Ovom prilikom Lonić je uručio priznanja direktoru Zoranu Petroviću, Magdaleni Popov i Igoru Popovu. Magdalena Popov već deceniju vodi umetnički rad ansambla, dok Igor Popov, vaspitač specijalista za tradicionalnu igru, sa ansamblima radi od 1999. godine.

Direktor Zoran Petrović poručio je da jubilej nije završnica, već obaveza:

-Ovaj koncert šalje poruku da imamo ogromnu obavezu da nastavimo. Sve okolnosti stvaraju iluziju da će ova delatnost nestati – neće. „Gusle“ čine ljudi. Ovo je spoj radosti, mladosti i zrelosti. Ovo je tek prvih 150 godina – poručio je Zoran Petrović.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da jubilej prevazilazi lokalni značaj:

-Veoma sam ponosan. Sto pedeset godina „Gusala“, najstarijeg takvog društva u Srba koje kontinuirano radi, veliki je ponos za Kikindu i za ceo srpski narod. Koliko je generacija prošlo kroz ovo društvo, govori i ova prepuna hala. Dokle god „Gusle“ postoje, postojaćemo i mi – izjavio je Bogdan.

Na sceni su se večeras susretale generacije – deca, roditelji i nekadašnji članovi koji su se vratili da zajedno obeleže jubilej. Upravo ta međugeneracijska povezanost čini „Gusle“ ne samo kulturnim društvom, već velikom porodicom.

Društvo, osnovano u 19. veku, nikada nije prekidalo rad i danas predstavlja jedan od stubova očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Jubilarni koncert pokazao je da tradicija nije prošlost, već živa snaga zajednice. Kikinda je večeras slavila svoje korene, ali i svoju budućnost — u koracima mladih igrača koji nastavljaju put dug vek i po.

Jer, kako su poručili iz „Gusala“, ovo je tek početak narednih 150 godina.

T. D.

stefanov-i-tintar

U Iđošu su danas održani 26. „Dani vina“, pokrajinska manifestacija posvećena vinogradarstvu i vinarstvu. Ocenjeno je rekordnih 210 uzoraka, a najviša priznanja osvojila su bela vina i proizvođačice iz više mesta Vojvodine. Posetioci su, uz tradicionalne obrede i degustaciju, imali priliku da probaju ocenjena vina i upoznaju se sa rezultatima takmičenja.

U Domu kulture u Iđošu svečanost je započeta liturgijom i lomljenjem slavskog kolača, nakon čega je u vinogradu Ivana Đorđeva obavljeno osvećenje loze i simbolična rezidba. Centralni deo programa obeležilo je proglašenje pobednika i degustacija vina pristiglih na ocenjivanje.

Predsednik Udruženja vinogradara i vinara „Šasla“ Marko Mirkonj istakao je da rekordan odziv potvrđuje značaj manifestacije.

-Rekordan broj uzoraka govori da naši članovi i prijatelji širom Vojvodine šalju vina kod nas i time podstiču razvoj vinogradarstva – rekao je Mirkonj, dodajući da udruženje već 26 godina radi na očuvanju vinogradarske tradicije u Iđošu i podršci mladima koji se opredeljuju za proizvodnju vina.

Generalni pobednik manifestacije je Šarlota Silak iz Temerina sa vinom od italijanskog rizlinga, a nagradu je u njeno ime primio otac Deneš Tot.

-Iako je osvojila nekoliko zlatnih medalja do sada, ovo je najveći uspeh moje ćerke. Zajedno pravimo vina više od deset godina, uglavnom za nas, a nešto malo za prodaju – rekao je Tot.

Gradski pobednik je Tijana Tintar iz Kikinde, koja je navela da priznanje predstavlja podsticaj za dalji rad.

-Imamo mali porodični vinograd. Ovo nam je bila tek druga berba. Vino smo proizveli uz pomoć prijatelja iz vinarije ‘Kepul’, a nagrada nam znači za dalji trud i razvoj – istakla je Tintar.

Mesni pobednik je vinarija „Kepul“ iz Iđoša. Vlasnica Jelena Stepanov naglasila je da su osvojili četiri zlatne medalje.

-Poslali smo četiri vina na ocenjivanje i svako je dobilo zlatnu medalju. Vidi se da se trend proizvodnje vina povećava i da mladi ljudi ulaze u svet vinarstva – rekla je Stepanov.

Prošlogodišnji pobednik i kum slave Ivan Đorđev podsetio je da je prošla godina bila izuzetno pogodna za vinograde.

-Naš vinograd je u punoj rodnosti i daje kvalitetan rod od koga se dobija dobro vino. Ali protekla godina pogodovala je vinovoj lozi i dobili smo dosta kvalitetnog vina, kojim su ljudi želeli da se pohvale – naveo je on.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je značaj očuvanja tradicije i podrške proizvođačima.

-Kao grad podržavamo manifestacije koje čuvaju tradiciju ovog sela i vinogradarstvo ovog podneblja – poručio je Bogdan.

Pored degustacije vina, posetioci su mogli da obiđu mali vašar ispred Doma kulture, dok su članice udruženja žena pripremale krofne za goste. Manifestaciju su podržali Grad Kikinda, Mesna zajednica Iđoš, Turistička organizacija Kikinde i Srpska pravoslavna crkva.

„Dani vina“ u Iđošu nastavljaju da okupljaju proizvođače i ljubitelje vina, podstičući razvoj vinogradarstva i negovanje tradicije na severu Banata.

T. D.

zenska-dobrotvorna-zadruga-3

U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja Kikinda večeras je održana promocija monografije „Velikokikindska dobrotvorna zadruga Srpkinja od 1873. do 1947. godine“, u organizaciji Istorijskog arhiva Kikinda. O knjizi su govorili autor Srđan Sivčev i lektor Viktor Škorić, predstavljajući istorijski značaj jedne od najdugovečnijih i najznačajnijih ženskih organizacija u gradu.

 

Autor je istakao da je istraživanje nastalo kao nastavak njegovog rada o zadrugama žena drugih nacionalnosti koje su delovale u Kikindi.

-Ona je najstarija u srpskom narodu, osnovana 1873. godine i radila je pune 74 godine, do 1947, kada je prestala formalno da funkcioniše – naveo je Sivčev.

Prema njegovim rečima, ciljevi zadruge bili su humanitarna pomoć siročadi, udovicama, invalidima i bolesnima, stipendiranje talentovanih učenika i studenata, kao i prosvećivanje žena. Osnivanje škole omogućilo je ženama stručno usavršavanje, dok je 1891. godine osnovano prvo srpsko nedržavno zabavište, gde su deca mogla da pohađaju predškolski program na srpskom jeziku.

Sivčev je naglasio da je istraživanje bilo izazovno jer je sačuvana tek jedna kutija originalne dokumentacije, pa su značajni izvori bili novinski tekstovi i časopis „Ženski svet“, koji je pratio rad dobrotvornih zadruga širom Austrougarske.

 

Među najznačajnijim ličnostima zadruge izdvaja se njena osnivačica i dugogodišnja predsednica Nina Petrović, istaknuta i obrazovana građanka Velike Kikinde, odlikovana za humanitarni rad.

Kao zanimljivost iz istorije zadruge, izdvajaju se zabave koje je organizacija priređivala tridesetih godina prošlog veka na kojima su nastupali džez orkestri iz Velikog Bečkereka i Beograda, dok je Radio Beograd snimao emisije i skečeve u saradnji sa članicama udruženja — detalj koji je danas malo poznat široj javnosti.

Lektor Viktor Škorić ukazao je posetiocima na značaj lokalne istorije.

-Globalna istorija je veoma istražena, dok je lokalna istorija mesto gde je pravi krvotok zajednice. Ovo je knjiga o istoriji Kikinde.

Promocija je okupila publiku zainteresovanu za lokalnu prošlost i društvenu ulogu žena, a monografija predstavlja doprinos proučavanju kulturne i humanitarne tradicije Kikinde.

T. D.

 

staro-jezero-jelke-(5)

Na Starom jezeru organizovana je sadnja u okviru akcije „Najzelenije jelke“.  Oaza u širem centru grada  bogatija je za 100 četinara, a ozelenjavanju su učestvovali gradonačelnik Mladen Bogdan, učenici SSŠ „Miloš Crnjanski, kao i zaposleni u  Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Jelke, 80 komada, kompanije „Jafa“, od kojih je 30 podeljen o školama za svoja dvorišta i okolinu – istakla je sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, Miroslave Narančić. – Ostatak od 50 sadnica našlo je svoje mesto na Starom jezeru, dok je isti broj četinara obezbedila i lokalna samouprava. Deo jelki je bio do projekta „Najzelenije jelke“, a novogodišnje drvo sa reciklažnim ukrasima obogatili su učenici svih osnovnih škole na teritoriji grada. Ove godine je i dve decenije od rekonstrukcije ovog prostor, koji je do tada bio zapušten i prazan. Sada je Staro jezero omiljeno šetalište svih naših sugrađana.

Kako je naša sredina najnepošumljenija u Srbiji, cilj lokalne samouprave je da promeni ovu neslavnu statistiku.

-Imamo 1,16 odsto pošumljenih površina i da bi dostigli dva procenta potrebne su decenije – precizirao je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Svake sadne sezone grad se maksimalno trudi da poveća broj mladica u gradu, u selima, ali i na ostalim lokacijama. U ovom značajnom poslu imamo pomoć donatora, ali i kompanija koje su društveno odgovorne i doniraju sredstva za program pošumljavanja i zaštitu životne sredine. U svakoj akciji pošumljavanja uključujemo osnovce i srednjoškolce jer je to najbolji način da ih naučimo da čuvaju i neguju zelenilo koje imamo.

Ovom prilikom prvi čovek grada podvukao je da lokalna samouprava čuva svako stablo, a posebno retka drva.

-Radimo sve što je u našoj moći i protiv smo insinuacija i širenja laži. Sve što se radi u skladu je sa važećim zakonima i propisima. Ne postoji plan da bilo koje stablo vadimo i uništavamo, nego je naš cilj da svako drvo sačuvamo i održimo što duže u životu. Sve one koji nas prozivaju nismo videli na ovakvim akcijama, niti su ih pokrenuli kako bi doprineli lepšoj i boljoj životnoj sredini – dodao je Mladen Bogdan.

U okviru projekta „Zelena dela“ grad i kompanija „Jafa“ prošle godine realizovali su i projekat „Eko kutak“.

A.Đ.

fenseraj-press-(5)

Gradska pijaca, u subotu, 21. februara, od 18 do 23 sata, biće organizovan „Fenseraj ukusa“. Gastronomska, turistička i prodajna manifestacija prvi put se organizuje u našem gradu,  istakla je Milica Brljak ispred „Fenseraja ukusa”, ispred organizatora manifestacije.

-Pozivamo sve zainteresovane vlasnike malih i srednjih preduzeća da se prijave kao učesnici. Kotizacija za prodajno mesto sa hranom ili pićem iznosi 3.000 dinara, dok je za rukotvorine 2.500 dinara. Mogu da se prijave preduzetnici, nosioci poljoprivrednih gazdinstava, kao i fizička lica. Pijaca ima stotinu tezgi i očekujem da će sve biti popunjene sa proizvođačima iz Kikinde, ali i ostalih vojvođanskih mesta. Pripremljen je bogat program za decu radionice, a za sve ostale tamburaši. Ovaj deo programa počinje u 19  i trajace do 22 sata – navela je Brljak.

Jelena Pantelić iz JP „Kikinda” navela je da je ovakav festival deo strateškog opredeljenja preduzeća da gradska pijaca ne bude samo prodajni prostor, već živo gradsko središte, mesto susreta, interakcije, kulture, promocije lokalne privrede i društvenih dešavanja.

-Organizacijom ovakvih manifestacija, JP „Kikinda“ doprinosi unapređenju funkcije i vidljivosti gradske pijace, jačanju saradnje sa lokalnim proizvođačima i stvaranju dodatne vrednosti za građane. Noćni bazar na pijaci prvi put se organizuje u našem gradu. Ovo je pravi način da se lokalnim proivođačima pruži prilika da predstave svoje proizvode široj publici, ostvare direktan kontakt sa potrošačima i doprinesu jačanju lokalne ponude i gastronomske scene. Podsetiću i da imamo jedan od najlepših pijačnih objekata u Vojvodini, koji želimo maksimalno da iskoristimo – napomenula je Pantelić.

Informacije u vezi sa zakupom prodajnog mesta mogu se dobiti na sajtu Fenserajukusa.rs  ili na telefon 069/662-090.

A.Đ.

 

 

ginko-naslovna

Još jedna u nizu blokadersko – zgubidanskih uličnih akcija, sada frakcije lažnih ekologa i zaštitnika životne sredine, dogodila se u subotu, a imala je za cilj nastavak iste prepoznatljive prakse manipulacija, širenja laži i targetiranja ljudi koji odgovorno i savesno rade svoj posao, poštujući sve zakone i propise, navodi gradonačelnik Mladen Bogdan, povodom subotnje akcije orezivanja stabala na Gradskom trgu.

– Vikend – akcija “zboraša”, u najmanju ruku rečeno, nedovoljno stručnih i neupućenih ljudi, trebalo je u očima javnosti da predstavi njihovu, tobože, pravednu i herojsku borbu protiv bahate lokalne samouprave, kreirajući lažnu stvarnost dezinformacijama, a sve oprobanim udžbeničkim metodama pokušaja sprovođenja obojene revolucije širenjem straha i izazivanjem emocija kod ljudi.

– Da su se malo raspitali i informisali, saznali bi zbog čega i koji su razlozi mere korektivnog orezivanja stabala i kako to doprinosi njihovom očuvanju. Ali to i nije bio cilj, nego da se samo napravi dobra priča koja bi bila pitka za, već odavno, propali i napušteni takozvani “Zbor”, radi ponovnog pokušaja regrutovanja uličnih boraca. Niti je stablo Ginko bilobe izvađeno, niti je bilo u planu njegovo vađenje, a kamoli da je šačica od par blokadera nešto “junački” spasavala, pojašnjava Bogdan.

Pre orezivanja

– Jedino što su radili je ometanje ljudi koji su tog dana radili svoj posao, da bi, putem društvenih mreža, nastavili u svom maniru, vređajući radnike i nadležnog sekretara Sekretarijata, praveći od sebe pravedne osvetnike i “borce za sistem”, kojeg su u vreme svoje vlasti najmanje poštovali. Drvo je orezano po svim propisima, radi njegove i zaštite bezbednosti prolaznika i objekata.

Posle orezivanja

– Na mestu je i dalje gde je i bilo i biće čuvano i negovano. A što se tiče “velikih ekoloških boraca”, puna su im usta ekologije, a nešto ih nismo viđali da su imali bilo kakve aktivnosti ozelenjavanja, sadnje i održavanja drveća i zelenih površina, nisu se ponudili da učestvuju ni u jednoj gradskoj akciji, ali su uvek tu samo kada je potrebno nešto sprečiti, usporiti i zaustaviti. To je njihova politika, zaključuje prvi čovek grada.

 

9564c84f-c290-4f75-a3c1-d9c09c9dee15

U objektu Doma zdravlja u Iđošu u toku je adaptacija unutrašnjosti seoske ambulante.  Nakon što je prošle godine saniran krov koji je prokišnjavao, ove su izdvojena sredstva za krečenje prostora i unutrašnje uređenje. Kako napreduju radovi, koji su u započeli sredinom nedelje, uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Bojan Mikalački, direktorica Doma zdravlja dr Biljana Marković i Ivanka Grujić, predsednica Saveta MZ Iđošu.

Adaptaciju prostora pozdravila je i meštanka Smiljana Karabaš, koju smo zatekli u ambulanti.

-Uređenje je bilo preko potrebno i, siguran sam da govorim u ime većine meštana, drago mi je što se kreči i adaptira. U selu su mahom starija domaćinstva i svi često dolazimo na preglede. Sada, dok traju radovi, lekar radi od 16 do 20 časova, kada majstori koji rade završe sa poslom – saznajemo od Smiljane Karabaš.

Za potrebe Doma zdravlja u budžetu za ovu godinu izdvojeno je oko 8,5 miliona dinara.

-Naša ustanova ima 18 objekata u gradu i selima i svi su stari između 30 i 50 godina i u svakom su neophodna ulaganja. U tome imamo značajnu podršku lokalne samouprave i pored onoga što je urgentno, pomažu nam i u kupovini neophodnih medicinskih aparata i opreme. I pored radova, uspeli smo da organizujemo rad u ambulanti tako da je pacijentima lekar dostupan – istakla je dr Biljana Marković.

Na zahteva meštana, ali i zaposlenih u ambulanti grad je izdvojio sredstva za sanaciju, dodao je gradonačelnik Bogdan:

-Na nama je da osluškujemo potrebe svih naših sugrađana i, u skladu sa potrebama i njihovim inicijativama, da reagujemo pravovremeno. Kvalitetnija i bolja primarna zdravstvena zaštita jedan je od prioriteta i mi ćemo se potruditi da uslovi za rad budu što bolji. Svesni smo činjenice da je najveći problem nedostatak lekara opšte prakse i zajedno sa Domom zdravlja trudimo se da privučemo mlade doktore u našu sredinu – precizirao je prvi čovek grada.

I Ivanka Grujić zahvalila je lokalnoj samoupravi i napomenula da su i Iđošani zadovoljni što se ulaže u ovaj objekat.

-Očekujem da se radovi uskoro završe kako bi i rad ambulante ponovo bio onakav na koji su meštani navikli. U planu za ovu godinu je da oformimo muzej starih predmeta u okviru Doma kulture koje sakupljamo. Više udruženja bavi se očuvanjem tradicije i starih običaja, a kroz muzej će svi koji dođu u naše selo moći da se upoznaju sa njihovim radom.Osim toga u planu nam je da u okviru mesne biblioteke otvorimo čitaonicu koja će biti namenjena svim stanovnicima i okupljati sve generacije – kazala je Ivanka Grujić.

U ambulanti u Iđošu osim primarne zdravstvene zaštite rade i stomatološka ambulanta i apoteka.