Град

sns-veliko-selo-3

Aktivisti Srpske napredne stranke danas su u Banatskom Velikom Selu organizovali radnu akciju uređenja prostora vrtića, škole i sportskih terena, mesta koja svakodnevno koriste najmlađi meštani.

Od ranih jutarnjih sati radilo se na čišćenju i uređenju prostora, sa jasnim ciljem da deca imaju lepše i bezbednije okruženje za boravak, igru i odrastanje. U akciju su se uključili i aktivisti iz susednih mesta.

– Mi smo danas iz Mesne zajednice Iđoš došli da pomognemo našim kolegama iz Velikog Sela, da im pružimo podršku u ovoj radnoj akciji. Pre svega smo prijatelji, ali i jedna velika porodica– istakao je Goran Stančul.

Sličnu poruku poslali su i domaćini, naglašavajući da se kroz ovakve aktivnosti pokazuje konkretan rad na terenu.

– Ovaj prostor koriste naši najmlađi meštani, koji su ujedno i ukras našeg mesta. Zato želimo da im obezbedimo što bolje uslove i da pokažemo da zajedništvo nije samo reč, već delo. Na ovaj način Srpska napredna stranka pokazuje da je jedna velika porodica i radi konkretno veliko spremanje u Velikom Selu, a ne na tribinama,plenumima i zborovima – poručio je Miodrag Bulajić.

Slika iz Banatskog Velikog Sela danas je jasna: dok jedni drže govore, drugi rade. Iza ove akcije ostaju uređeni prostori i vidljivi rezultati – ono što građani najbrže prepoznaju.

Jer, kako se danas pokazalo na terenu, razlika između reči i dela vidi se već na prvi pogled.

 

dan-pobede-(2)

Šetnjom „Besmrtnog puka“ gradskim trgom, polaganjem venaca i okupljanjem potomaka boraca, Kikinđani i njihovi gosti danas su obeležili Dan pobede nad fašizmom, šaljući snažnu poruku da se žrtve predaka ne smeju zaboraviti.

Kolona učesnika najpre je položila venac na spomen-ploču Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće, a potom prošla do spomen-obeležja „Tuga“, da bi se zaustavila kod monumentalnog spomenika žrtvama fašizma, podignutog 1961. godine, koji se smatra prvim apstraktnim spomenikom na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Tamo je, pored polaganja venaca, upriličen i program za okupljene.

Obeležavanju su prisustvovali savetnik predsednika Vlade Republike Srbije general-major Milorad Stupar, gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, zamenica gradonačelnika Biljana Kikić, predstavnici ambasade Rusije, Garnizona Bačka Topola, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane, potomci boraca i brojni građani.

Posebno emotivni bili su trenuci kada su učesnici u rukama nosili fotografije svojih očeva, dedova i pradedova, ljudi koji su preživeli ratove ili u njima stradali.

Dušan Čipčić poneo je fotografiju svog oca Milana, artiljerca koji je mobilisan 1941. godine i ratovao do kraja Drugog svetskog rata.

– Ovo na slici mi je tata. Imao je 22 godine kada je mobilisan. Bio je artiljerac i borio se do kraja rata. I ja sam 1991. godine bio u Vukovaru. Hvala Bogu, ostao sam živ. Ne bi bilo lepo da se rat ponovi, da druga generacija ponovo ratuje. Najlepše je biti u miru – poručio je Čipčić.

Svoje sećanje na oca podelio je i Rade Stupar.

– Moj pokojni otac rođen je u Mrkonjiću i učestvovao je u ratu od 1941. do 1945. godine. Posle rata kolonizovan je u Nove Kozarce. Ovaj dan za mene predstavlja uspomenu na njega i dok sam živ nosiću ga u srcu i ponositi se njime – kazao je Stupar.

General-major Milorad Stupar naglasio je da je srpski narod među prvima u Evropi ustao protiv fašizma i podneo ogromne žrtve u borbi za slobodu.

– Srpski narod položio je više od milion života u Drugom svetskom ratu. Banaćani su 9. maj 1945. godine dočekali oslobađajući slovenačko primorje, Trst i Split. Tu žrtvu su nam zaboravili. Zato moramo biti dovoljno jaki da sačuvamo svoju državu i mir. Srpski narod ako ne bude vojno spreman i privredno jak, neće moći da opstane. Mi moramo biti spremni da odbranimo svaki pedalj naše države a to je nemoguće bez vraćanja obaveznog služenja vojnog roka.  – rekao je Stupar.

Predsednik SUBNOR-a Sava Orelj podsetio je na ogromne žrtve koje je srpski narod podneo tokom Drugog svetskog rata i naglasio da je Dan pobede jedan od najznačajnijih datuma evropske istorije.

– Kapitulacijom Nemačke stavljena je tačka na najkrvaviji sukob koji je svet video. Stradalo je više od 70 miliona ljudi. Kikinda je dala više od hiljadu žrtava. Ovaj dan je i opomena u vremenu kada se pokušava revizija istorije. Naša uloga je da negujemo kulturu sećanja – rekao je Orelj.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da „Besmrtni puk“ simbolizuje borbu za slobodu i mir.

– Kada „Besmrtni puk“ prolazi našim gradom, pokazuje za šta su se borili naši preci, ali i mi sa njima svih ovih godina, a to su sloboda, mir i budućnost. Naš narod je mnogo stradao, pogotovo u 20. veku. Srbija više nema ljudi za nove pogibije i zato je važno da čuvamo mir – poručio je Bogdan.

T. D.

 

krkobabic-r-selo-(5)

Poseta ministra za brigu o selu Milana Krkobabića Ruskom Selu, uz domaćine Mladena Bogdana, gradonačelnik i Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice započeta je u Domu omladine. Uređenje ovog prostora pomoglo je sa 5,1 milion dinara upravo Ministarstvo za brigu o selu , a pomenutim sredstvima prostor je saniran, a kupljeni su novi stolovi i stolice, kao i nova audio oprema: ozvučenje, zvučnici, nosači i mikseta.

U Domu omladine je ministar Krkobabić imao priliku da razgovara sa prisutnim predstavnicima grada, Saveta Mesne zajednice, udruženja građana i firmi koje rade u selu, meštanima, članovima sportskih klubova, Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

– U Ruskom Selu, od početka programa kupovine kuća na selu, svoj dom pronašlo je 27 mladih bračnih parova, a u Kikindi je čak 173-oje supružnika dobilo krov nad glavom u okviru ovog konkursa. Ovo je izuzetno mesto i atipično je selo u Srbiji. Odlično organizovano i uspeo sam da upoznam najmlađe i najstarije generacije. Međunacionalna tolerancija je izražena i ono je primer drugim mesnim zajednicama. I dalje ćemo nastaviti da pomažemo da bude još bolje i da nijedna kuća u ovom mestu ne bude prazna. Na nama je i da Rusko Selo promovišemo mladim iz drugih gradova da dođu i da se skuće ovde – istakao je ministar Krkobabić.

Gradonačelnik Mladen Bogdan zahvalio je ministru Milanu Krkobabiću na dolasku i naveo koliko je važna dobra saradnja republike i lokalnih samouprava u rešavanju svih važnih pitanja.

-Uz veliku pomoć Ministarstva za brigu o selu sala, koja je mesto okupljanja svih meštana, danas izgleda potpuno drugačije. Sredstvima lokalne samouprave potrudićemo se da završimo fasadu na zgradi koja je neophodna. Broj porodica koje su uspele da dobiju krov nad glavom pokazatelj je koliko je ovaj program važan. Razgovor sa meštanima o problemima takođe je važan kako bismo im zajednički pomogli. Siguran sam da ćemo i u narednom periodu zajednički uraditi puno dobrih stvari za naša sela s obzirom na to da smo razgovarali o programima koje će ovo  Ministarstvo raspisati i na koje možemo konkurisati.

Ministar Krkobabić sa domaćinima i gostima posetio je i porodicu Tepavac koja je porodično gnezdo svila uz pomoć sredstava koja se dodeljuju za kupovinu kuća na selu. Dočekali su ga Jovana, Nemanja i tromesečni Nenad.

-Kuću smo kupili 2024. godine i meni i suprugu je puno značila finansijska pomoć koju smo dobili od Ministarstva.  Kao mladi bračni par dobili smo priliku da živimo u svome, da ulažemo i ostavimo deci. Kuća je odlična, nismo žurili prilikom kupovine i gde god možemo mi afirmišemo ovaj program jer je to najbolji i najsigurniji način da se mladi osamostale – pojasnila je Jovana Tepavac.

Boško Dobranić, predsednik Zemljoradničke zadruge imao je pitanje vezano za zemlju koja je bila deo sudskog spora koji traje već dugo godina, Željko Konjik, suvlasnik firme koja se bavi proizvodnjom proteinskih čokoladica ukazao je da bi ulaganja u infrastrukturu pomogla dolasku novih firmi, a predsednik DVD-a Kristijan Molnar predstavio je udruženje i istakao problem nedostatka opreme.

-Zadružna svojina nije ni privatna ni državna i ona je neprikosnovena. Na tome treba insistirati i ja ću ovaj problem izneti na Vladi Srbije – rekao je Milan Krkobabić. – Sva dobrovoljna vatrogasna društva mogu da konkurišu za opremu, ali i vatrogasna vozila koja su u svim selima u lošem stanju. U našoj zemlji ima ih više od 300 od čega je u Vojvodini 251.

Rusko Selo, prema poslednjem popisu ima 2.151 stanovnika. U ovom mestu aktivno je 14 udruženja građana, kazao je Dušan Marjanović:

-Zahvaljujući konkursu za kupovinu kuća na selu imamo više mladih. Naša sala za kojom je velika potreba, sada će se više koristiti. Meštani su imali nesvakidašnju priliku da razgovaraju sa ministrom i siguran sam da su veoma zadovoljni  odgovorima koje su dobili. Svima nama je čast što smo ugostili, ali i pokazali lepote i ukazali na probleme sa kojima se Rusko Selo susreće.

Interesovanja je bilo i za mini bus koji se dodeljuje na konkursu Ministarstva za brigu o selu.  Dodeljuje se 7,5 miliona za kupovinu vozila. Izdvajajući sredstva za nabavku mini buseva, država potvrđuje svoju spremnost da posebnu pažnju posveti seoskim sredinama, rečeno je ovom prilikom.

Ministar Milan Krkobabić položio je venac i na spomenik Arseniju III Čarnojeviću,  obišao je porodičnu grobnicu na mesnom groblju i posetio je crkvu Uspenja Presvete Bogorodice.

 

 

 

 

mandarin-gerontoloski-3

U vremenu kada su brze poruke i društvene mreže potisnule lepu reč, jedno toplo i iskreno druženje u Gerontološkom centru podsetilo je koliko poezija i dalje ume da dotakne ljude. Mladi pesnik Veselin Mandarin posetio je korisnike ove ustanove i kroz stihove, razgovor i emociju ulepšao im dan.

Tokom druženja, Mandarin je čitao pesme iz svoje zbirke „Večnost je kriva“, ali i nove stihove koje je nedavno napisao. Susret je bio interaktivan, a korisnici su rado delili svoje utiske i razmišljanja.

– Zaista sam jako ponosan na ovaj dan. Naši stariji sugrađani zaslužuju pažnju i poštovanje, a ja sam želeo da im pružim osećaj pripadnosti i značaja. Poezija nas spaja i vraća u prošlost – rekao je Veselin Mandarin.

V.d. direktora Gerontološkog centra Dragan Stjepanović istakao je da ovakvi susreti imaju posebnu vrednost za korisnike ustanove.

– Kod naših korisnika ova poseta izazvala je emocije i oduševljenje. Nije nam cilj samo da brinemo o njihovom zdravlju, već i da im donesemo radost, emociju i osećaj pripadnosti. Nastavićemo da negujemo kulturu, umetnost i povezivanje generacija – poručio je Stjepanović.

Da je druženje ostavilo snažan utisak, potvrđuju i sami korisnici. Jelena Marić (77) kaže da ovakvi susreti razbijaju svakodnevnu monotoniju i vraćaju lepe uspomene.

– Veselin i njegova poezija zrače lepotom i plemenitošću. Podsećaju me na mladost i to mi prija. Volim da čitam i ovakva druženja nam mnogo znače – rekla je Jelena Marić.

Mladi pesnik već sutra putuje u Nemačku, gde će održati sedam promocija svoje zbirke poezije na srpskom i nemačkom jeziku, a nakon povratka najavljuje i novu zbirku stihova.

T. D.

dan-crvenog-krsta

Povodom Svetskog dana Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, kao i jubileja – 150 godina od osnivanja Crvenog krsta Srbije, u dvorištu Osnovne škole „Vuk Karadžić“ održan je XVII Festival „Mladosti, humanosti, ljubavi i lepote“, koji je okupio brojne osnovce, volontere i saradnike Crvenog krsta.

Kroz edukativne i zabavne poligone, takmičarske ekipe škola sa teritorije grada imale su priliku da provere znanje o aktivnostima Crvenog krsta, ali i da nauče važne veštine iz prve pomoći, solidarnosti i brige o drugima. Učestvovali su učenici osnovnih škola „Žarko Zrenjanin“, „Feješ Klara“, „Vuk Karadžić“, „Jovan Popović“, „Sveti Sava“, Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“, kao i škola „Milivoj Omorac“ iz Iđoša i „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

Sekretarka Crvenog krsta Kikinda, Danijela Bjeljac, podsetila je da se 8. maja obeležava rođenje Anrija Dinana, osnivača ove humanitarne organizacije, ali i veliki jubilej Crvenog krsta Srbije.

–Želimo da deca kroz druženje i takmičenje nauče koliko su važni humanost, solidarnost i pomoć drugima. Apelujemo na zajednicu da bude solidarna i da se uključi kako bismo pomogli onima kojima je pomoć potrebna – istakla je Bjeljac.

Ona je dodala da je festival posvećen mladima, koje Crveni krst Kikinda kroz različite programe i aktivnosti podstiče da postanu volonteri i aktivni članovi svoje zajednice.

Da su poruke humanosti stigle do najmlađih, pokazali su i sami učesnici.

Jedanaestogodišnja Natalija Iličin iz OŠ „Jovan Popović“ kaže da bi volela da jednog dana postane volonterka Crvenog krsta.

– Za mene je humanost spremnost da pomogneš nekome kome je pomoć potrebna. Ovo takmičenje mi je veoma zanimljivo i lepo je što smo danas svi zajedno – rekla je Natalija.

Njen školski drug, dvanaestogodišnji Ilija Aćamović, dodaje da se za takmičenje ozbiljno pripremao.

– Najzanimljivije mi je bilo da učim o bolestima i prvoj pomoći. Humanost za mene znači da budemo dobri jedni prema drugima i da pomognemo kada je nekome teško – poručio je Ilija.

T. D.

muzicka-bogdan-(4)

Radovi na zvučnoj izolaciji u Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški” su završeni i učenici sada imaju mnogo bolje uslove za sticanje znanja. U to se uverio i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je zajedno sa članom  Gradskog veća Tihomirom Farkašem posetio ovu ustanovu.

-Naše učionice su male, a zidovi tanki, pa su se zvuci iz jedne čuli i u drugoj učionici, što je ometalo nastavu. Zvučna izolacija sa pregradnim zidovima mnogo nam značiti i doprinela je boljem kvalitetu rada đaka i nastavnika. – pojasnila direktorka Muzičke škole Margita Detari.

Sredstva, 4,8 miliona dinara obezbedio je Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne  manjine.

-Kikinda je najveće gradilište u Srbiji po ulaganjima u obrazovnu infrastrukturu i a mi smo ponosni na tu činjenicu. U Osnovnoj muzičkoj školi ima veliki broj učenika, a uz agilno rukovodstvo i pohađanje časova sada je znatno bolje. I u narednom periodu planiraju se ulaganja u ovu ustanovu, o čemu smo i razgovarali sa direktoricom – istakao je Bogdan.

U školi ima 16 učionica i pohađa je 383 đaka, a postoje i dva pripremna odeljenja.

– Provera sposobnosti počinje 30. maja i mi očekujemo veli odziv s obzirom na to da smo organizovali promotivne koncerte u svim školama. U narednoj školskoj godini imaćemo 10 odseka i novina je da će deca moći da se upišu i na odsek udaraljki – bubnjeva – kazala je Detari.

U planu je i zvučna izolacija vrata na učionicama, kao i  formiranje još tri učionice na spratu škole.

A.Đ.

slika-4-(2)

Dan otvorenih vrata u prihvatilištu za pse, koji su organizovali zaposleni u JP „Kikinda“ izazvao je interesovanje sugrađana. Posetioci su imali priliku da obiđu prihvatilište, upoznaju pse koji čekaju novi dom, kao i da se informišu o udomljavanju i značaju odgovornog vlasništva.  Ovo je bila prilika da  posetioci više nauče i saznaju sve o uslovima u kojima se psi nalaze, kao i o načinima na koje mogu da doprinesu rešavanju problema napuštenih životinja.

-Od početka aprila udomljeno je devet pasa, što predstavlja značajan pomak, ali i pokazatelj da je potrebno još više rada na podizanju svesti i motivaciji građana da se odluče na udomljavanje – izjavila je Tanja Savin, šef službe Zoohigijene. – Stoga je važan kontinuiran rad na edukaciji i informisanju građana – kroz kampanje na društvenim mrežama, edukativne programe za osnovce i srednjoškolce o značaju udomljavanja, kao i kroz organizaciju izložbi pasa mešanaca koja polako prerasta u lepu tradiciju. Krajnji cilj je da dugoročno utičemo na promenu navika i odgovorniji odnos prema životinjama.

Dan otvorenih vrata u prihvatilištu je i neposredno povezivanja sa građanima, navodi naša sagovornica:

-Planiramo da sličan događaj organizujemo redovno, barem jednom mesečno. Verujemo da će ovakve aktivnosti doprineti boljem razumevanju značaja odgovornog vlasništva, uključujući i obavezu da vlasnici čipuju i redovno vakcinišu svoje pse, kao i podstaći veći broj ljudi da se odluči na udomljavanje. Očekujemo da će građani i ljubitelji pasa prepoznati naš trud i da će se svest vremenom dalje unapređivati.

JP „Kikinda“ najavljuje da će i u narednom periodu nastaviti sa organizacijom sličnih aktivnosti, kako bi što većem broju pasa bio obezbeđen siguran dom, ali i da dodatno doprinesu razvoju odgovornijeg odnosa prema životinjama u zajednici. U tom duhu, već početkom maja planiran je nastavak edukativnih programa namenjenih najmlađima, po uzoru na uspešno realizovane aktivnosti iz prethodnih godina u školama, koje su usmerene na podizanje svesti o značaju odgovornog vlasništva.

A.Đ.

saobracajna-policija-mup-2-1

Na putevima u Srbiji prethodnog dana dogodilo se 96 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula, a 47 je povređeno. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi, tokom prethodnog dana, nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Iz Policijske uprave Kikinda apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu posebno oprezni, imajući u vidu da su od početka godine u saobraćajnim nezgodama smrtno stradala 28 pešaka. Taj podatak, kako se navodi, jasno pokazuje da su pešaci i dalje najranjivija kategorija učesnika u saobraćaju.

Vozačima se savetuje da povećaju oprez i smanje brzinu kretanja, naročito u zonama pešačkih prelaza, kako bi se smanjio rizik od saobraćajnih nezgoda.

Apel je upućen i pešacima, koji kolovoz treba da prelaze isključivo kada se uvere da to mogu da učine na bezbedan način. Policija podseća da pešaci noću i u uslovima smanjene vidljivosti, na putevima van naselja, moraju da nose svetloodbojni prsluk ili drugi reflektujući materijal, kako bi ih vozači na vreme uočili.

slava-penzionera

Sindikalna organizacija penzionera obeležila je danas svoju slavu, Đurđevdan, okupivši članove, predstavnike lokalne samouprave i goste u prostorijama udruženja. Svečanosti i obrednom rezanju slavskog kolača prisustvovali su zamenica gradonačelnika Biljana Kikić i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe Bogdan Tasovac, koji je ujedno bio i kum slave.

Kako je istakao Bogdan Tasovac, kumstvo mu predstavlja veliku čast i odgovornost, posebno jer dugo sarađuje sa organizacijom penzionera.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo što me je gospodin Subin pozvao da budem kum slave. Poznajem ga i znam kako vodi ovo udruženje. Veoma je važno da Grad podržava udruženja penzionera i zato kroz javne pozive i konkurse nastojimo da im pomognemo u radu i aktivnostima – rekao je Tasovac.

On je podsetio da je Sindikalna organizacija penzionera nedavno, uz podršku Grada, realizovala i ekskurziju na Avalu, na kojoj su, kako kaže, svi učesnici bili veoma zadovoljni.

– Imamo vrlo usku saradnju sa oba udruženja penzionera i težimo da je u narednom periodu još više produbimo. Imamo sluha za njihove potrebe i nastavićemo da ih podržavamo, možda čak i više nego do sada – dodao je Tasovac.

Predsednik organizacije Subin poručio je da je cilj okupljanja pre svega druženje, zajedništvo i podrška ljudima koji su završili radni vek.

– Đurđevdan je hajdučki sastanak. Mi nismo hajduci, ali smo se ponovo okupili da budemo zajedno sa našim članovima i da kažemo da otići u penziju nije kazna, već privilegija – istakao je Subin.

On je podsetio da organizacija slavu obeležava tek treću godinu zaredom, ali da je potreba za ovakvim okupljanjima bila prirodna.

– Ovo nije pomodarstvo. Osetili smo potrebu da se okupimo sa kumovima, sveštenstvom i našim poverenicima sa terena, da razgovaramo i pravimo zajedničke planove. Penzioneri danas imaju više slobodnog vremena i žele da ga ispune kvalitetnim sadržajem, a naša je obaveza da brinemo o njihovim interesima i potrebama – poručio je Subin.

T. D.

internirci-2026-(7)

U znak sećanja na Kikinđane koji su poslati u koncentracione logore 1942. godine predstavnici lokalne samouprave, boračkih udruženja i Društva srpsko-norveškog prijateljstva položili su vence na spomenik internircima. Nemački fašisti, na Đurđevdan, internirali su 46-oro sugrađana u logore u Norvešku.

– Naši sugrađani su sa 4.500 Jugoslovena, smešteni u 36 logora smrti, a najviše Kikinđana zarobljeno je u logoru Bejsford, na desetak kilometara od grada Narvika. Imena ispisana na pločama spomenika dokaz su njihove hrabrosti, spremnosti na žrtvu u borbi za slobodu i njihove besmrtnosti – rekao je Tibor Firedi, sekretar kikindskog Društva srpsko-norveškog prijateljstva. – Stariji i bolesni streljani su već 16. i 17. jula, a mnogi su preseljeni u druge logore gde su bili na prinudnom radu, mučeni i izgladnjivani.

Vratilo se svega sedmoro Kikinđana: Nika Banjin, Slavko Vukić, Čeda Đomparin, Stevan Mihailov, Stevan Sivčev, Joca Stanić i Žarko Stojkov. Oni su isticali velike strahote koje su doživeli  u logoru. Isto tako svedočili su o pomoći i prijateljstvu lokalnog stanovništva u Narviku. U znak saradnje dva naroda prva Deklaracija o prijateljstvu između Narvika i Kikinde potpisana 6. oktobra 1966, a obnovljena je pet decenija kasnije.

– Važno je da negujemo kulturu sećanja i slobodarsku tradiciju u burnim vremenima i previranjima tokom svoje istorije. Ne zaboravljamo građane koji su žrtvovali svoje živote – navela je zamenica gradonačelnika Biljana Kikić.

Podsetimo i da je internirani Slavko Vukić, o stradanjima i godinama provedenim u logoru, napisao knjigu „Sećanja iz Norveške“. Na formiranje Jugoslovensko – norveškog društva najviše uticaja su imali internirci. Spomenik stradalima, delo akademskog vajara mr Slobodana Kojića, podignut je 1975. godine.

A.Đ.

error: Content is protected !!