Друштво

324778856_1639678896469883_8681980875578233987_n

Tri dana zanimljive hemije i muzičkog vremeplova na radionicama u okviru zimskog kampa u Centru za stručno usavršavanje okupili su tridesetak dece uzrasta od šest do 12 godina. Da je kamp ispunio očekivanja mališana, uverili smo se na licu mesta. Marko Pandurov, učenik četvrtog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“ pun je utisaka sa hemijske radionice.

-Mnogo mi se svidelo ovde, mnogo toga sam naučio, a nastavnica me pohvalila jer sam neke stvari već znao. Bilo je baš zabavno, voleo bih da dođem i sledeće godine- kaže Marko.

I Dunja Grubiša (9) je dosta novih saznanja stekla na hemijskoj radionici.

-Poneću kući mirišljavu sveću. Mom bratu se više svidela muzička radionica, a meni je ovde zanimljivije.

-Meni se posebno svidelo što smo pravili mirišljave sveće i slajdove-dodaje Tatjana Lisulov (9).

Nastavnica Senka Heldrih kaže da je hemijska radionica približila ovu nauku deci koja hemiju još nemaju u školi.

-Hteli smo da pokažemo deci da hemija nije bauk, da to nisu samo formule i računanja, već da je hemija svuda oko nas i da se sa njom učenici susreću u svakodnevnom životu- kaže Senka Heldrih, nastavnica hemije koja je vodila ovu radionicu u Centru za stručno usavršavanje. -Pravili smo mirisne sveće, sapune, labelo i slajm, a deca su ove poklončiće ponela kućama. Mislim da je radionica ispunila njihova očekivanja.

Multiinstrumentalista i vaspitač Milan Vašalić vodio je muzičku radionicu.

-Prvog dana smo proučavali muzičku genezu, zbog čega nastaje muzika, šta je podstaklo čoveka da stvara i da se muzički izražava, koji je bio prvi instrument. Pričali smo kako je to nauka uticala na muziku, pa danas imamo pregršt instrumenata koji kao podršku imaju struju, softverske programe.

Drugog dana smo izrađivali instrumente. Napravio sam ovaj supersonični audio top, a deca su pravila različite instrumente od stvari iz okruženja, to su kartonske čaše, papiri, reciklažni materijal, plastične i metalne cevi. Trećeg dana smo posetili laboratorije zvuka: „Gusle“ i muzički studio „Maus“. Tamo je bio rokenrol bend, a među članovima benda dečak koji svira citru, tako su na jednom mestu deca videla kako može da se pomiri tradiconalni i moderan zvuk, navodi Vašalić.

 

 

Komora

Zarade na području grada su u porastu, pokazuju najnoviji podaci Regionalne privredne komore (RPK) Severnobanatskog okruga sa sedištem u Kikindi. U oktobru je prosečna neto plata bila 66.657 dinara.

– U Kikindi je prosečna zarada u stalnom porastu, poslednjih godina uvek za sedam do osam odsto. Prošle, 2022, prvi put se beleži povećanje od devet odsto i to u periodu od samo deset meseci – kaže Tibor Horvat, predsednik RPK u Kikindi.

Iko su prosečna primanja imala veći porast (9,4, odnosno 9,8 odsto) u industrijskim grdovima – Subotici i Zrenjaninu, pa su i plate u ovim mestima za dve do tri hiljade dinara veće nego u Kikindi, prvi put dogodilo se i da, u ovoj kategoriji, imamo veća primanja od obližnje opštine sa jakom industrijom.

– Zanimljivo je da je Senta, koja je uvek bila ispred Kikinde, sada imala manju neto prosečnu zaradu – 63.857 dinara – kaže Horvat. – Zahvaljujući tome što su poslodavci podizali plate, prosek u Kikindi od 66.657 dinara u oktobru, bio je veći i od zarada u Somboru. Od početka godine do 1. novembra, do kada imamo zvanične podatke, primanja su kod nas porasla za oko pet hiljada dinara.

Prosečna zarada u Kikindi u 2020. godini bila je 54.819, naredne godine – 59.035, da bi, za prvih deset meseci prošle godine bio zabeležen iznos od 64.372 dinara. U dvogodišnjem saldu to daje povećanje plata od oko 9,5 hiljada dinara.

S obzirom na to da se svi podaci odnose na nominalne zarade, kako bi se sagledao realan nivo povećanja, svakako treba uzeti u obzir inflaciju, a pre svega rast cena hrane i energenata. Iako su plate statistički sve veće, realan rast je dosta niži od nominalnog.

oranica

Javni oglas za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u Kikindi raspisan je 30. decembra. Prema planu uređenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Grad planira da, u višegodišnji zakup izda 2.786 hektara.

U prvom krugu na licitaciji je poljoprivredno zemljište u katastarskim opštinama Novi Kozarci, Sajan, Bašaid, Banatsko Veliko Selo, Rusko Selo, Banatska Topola, Iđoš, Kikinda i Mokrin. Za obradivo zemljište – njive, voćnjake i vinograde, početne cene po hektaru su od 19 hiljada do 60 hiljada dinara, od koliko će se licitirati za njive prve klase. Od šest hiljada do 16 hiljada dinara po hektaru su početne cene za neobradive površine – livade, pašnjake i močvare.

– Početna cena zakupa utvrđuje se na bazi prosečne postignute cene na poslednjem javnom nadmetanju. U prvom krugu ona može da bude umanjena za 20 odsto, a u drugom krugu za 60 odsto. Na prošloj licitaciji poljoprivrednici su postigli visoke cene, pa je naša komisija odlučila da ih umanji. Početna cena za prvu klasu njive prošle godine bila je 362 evra, a sada je, umanjena za 20 odsto, 511 evra po hektaru – kaže Ljuban Sredić, u Gradskom veću zadužen za poljoprivredu i Mesne zajednice.

Cene zakupa, već godinama unazad, imaju uzlazni trend, kaže Sredić. Na ovoj licitaciji najviše ima njiva treće i četvrte klase. Najmanje zanimljive parcele, trstike i pašnjaci, uglavnom se nalaze na teritorijama Iđoša, Mokrina i Sajana.

– Najviše cene postižu se na parcelama na kojima je najkvalitetnije zemljište: u Nakovu, Banatskom Velikom Selu, Banatskoj Topoli, Novi Kozarcima i Ruskom Selu, i obično ovo zemljište bude izlicitirano već u prvom krugu – objašnjava Sredić.

Od ukupne ponude za licitiranje, 152 hektara se vraća u postupak jer su raskinuti ugovori zbog neplaćanja zakupa i, u jednom slučaju, zbog izdavanja u podzakup.

Uvid u dokumentaciju moguć je u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj koji se nalazi na uglu Semlačke i Ulice kralja Petra Prvog, od 8 do 12 sati, do 13. januara, kada ističe rok za elektronsko prijavljivanje za licitaciju. Javno nadmetanje takođe se, već treću godinu, sprovodi elektronskim putem, sistemom zatvorenih ponuda.

Nadmetanje i objavljivanje rezultata održaće se 19. januara u 12 sati. Svi podaci dostupni su preko sajta Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Na teritoriji Kikinde trenutno je u dugogodišnjem zakupu 7, 7 hiljada hektara sa 738 važećih ugovora.

ribočuvarska služba

U pojačanim kontrolama ribolovnih voda kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine”, uoči novogodišnjih i božićnih praznika zaplenjeno je čak 11 kilometara nelegalno postavljenih mreža, tačnije 365 komada.

Ribočuvarska služba JVP „Vode Vojvodine”, pod čijom su ingerencijom ribolovne vode i zaštićena područja, proteklih dana radila je pojačanim intenzitetom radi sprečavanja krivolova.

Akcije su sprovedene u saradnji sa Jedinicom za bezbednost na rekama MUP-a Srbija na sledećim područjima: Park prirode „Jegrička”, kanal Bečej-Bogojevo, kanal Novi Sad-Savino Selo, Kikindski kanal, kanal Novi Bečej-Banatska Palanka, kanal Bački Petrovac-Karavukovo i reka Dunav.

Inače, Ribočuvarska služba je sa novom i savremenijom opremom tokom 2022. godine uspešno sprovela 3.152 kontrole, a u akcijama je zaplenjeno oko 70 kilometara ilegalno postavljene mreže, 179 raznog nedozvoljenog alata i sedam čamaca.

IMG_3302 (Large)

Badnjaci, božićna pšenica, suve šljive, grožđe i smokve, orasi i lešnici, šareni slatkiši za korinđaše – obavezan su deo ponude kikindske pijace na Badnji dan. Ako niste već pazarili u nekom od supermarketa, već se odlučili da posetite gradsku pijacu- niste pogrešili. Ponuda je raznovrsna, a prodavci raspoloženi da, uz pazar, u komšijskoj atmosferi, sa vama proćaskaju i upute najlepše novogodišnje i božićne želje.

Ponuda na tezgi sugrađanina Dragana Tokića u duhu je Badnjeg dana i Božića. Zatičemo da kako vezuje male snopove slame.

– Čini mi se da je slama interesantna ljudima, vraća ih u prošlost. Slama se unosi na Badnji dan u kuće da bi osvanula za Božić, gde su se deca igrala u prijatnoj prazničnoj atmosferi kada se okuplja porodica. To me zaista raduje i vraća u detinjstvo. Pitaju me koliko treba za slamu, a ja kažem uzmite i nosite, neka vam je sa srećom- sa osmehom priča Tokić, dok nam odvaja snop slame.

-Prodavnice su danas preuzele primat, ali šteta, ipak smo mi Kikinđani i treba jedno drugom dati podršku. Mi smo ovde na pijaci spremni da uslužimo mušterije, a na kraju krajeva, pijaca služi i da se malo cenkamo. Ustvari to je komunikacija među nama, to nam fali. Ko je ostvari, alal mu vera, to je najveća sreća u životu.

U kući Tokića, praznični duh obavezno unesu i korinđaši.

-Sa ponosom mogu da kažem da kod mene dođe 20 do 25 korinđaša. Unuka ih je animirala, žena pripremi lepe i prigodne paketiće sa, između ostalog, posebno išaranim i upakovanim medenjacima. A kad im dam neki dinarčić za srećan put, tome se najviše obraduju- priča ljubazni prodavac.

 

 

 

 

Božićni koncert 7

Koncert božićnih pesama večeras je, u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi održala Ženska pevačka grupa ADZNM „Gusle“. U izuzetno svečanoj pretprazničnoj atmosferi nastupu je prisustvovao veliki broj vernika. Događaj su, u ime lokalne samouprave, podržali predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Ovo je lep uvod u božićne praznike kada se podsećamo svog zadatka da negujemo našu tradiciju i običaje koji su nam ostali od predaka – rekao je Bogdan. – Sutra ćemo svečano uneti badnjak u Gradsku kuću i poželeti sreću i zdravlje svim zaposlenima. Imaćemo badnjak ispred oba hrama u Kikindi, a zatim očekujemo sve sugrađane da dođu da korinđaju u Gradskoj kući, da ih darujemo i poželimo im sreću i zdravlje u novoj godini. Ovo je prilika da se setimo koliko je važno da budemo jedinstveni, da čuvamo jedni druge. Svima želim da ove praznike provedu u miru i blagostanju sa svojim porodicama.

Božićne i koledarske, svetovne i duhovne pesme, „Gusle“ su drugi put izvele u Hramu Svetih Kozme i Damjana, a sama priprema koncerta trajala je godinu dana.

– Pevanju je prethodio istraživački rad, a zatim smo uvežbavali sa grupom. Pesme su u troglasu, četvoroglasu, ima antifonih, to su koledarske i božićne pesme iz čitave Srbije i iz krajeva u kojima žive Srbi – iz Rumunije, BiH i Hrvatske. Takođe, večeras promovišemo treći audio kompakt-disk naše Ženske pevačke grupe i hora „Kornelije Stanković”. Takođe, Muška pevačka grupa je snimila koledarske napeve iz Banata koji se nisu pevali najmanje sto godina i koje smo uradili prema zapisima iz aradske županije, iz 1912. godine – rekao je umetnički rukovodilac „Gusala“ Igor Popov.

Vernicima je o Badnjem danu i Božiću besedio starešina Hrama, protojerej Boban Petrović. On je podsetio na značenje i simbole Badnjeg dana i Božića.

– U starim vremenima, kada korinđaši pokucaju na vrata, gazda je prvo pitao da li znaju Roždestvo. Tek kada bi dokazali da znaju, mogli su da korinđaju – rekao je protojerej Petrović. – Korinđaši su simbol anđela, onih koji su, iznad pećine gde se rodio Hristos, pastirima u polju najavljivali njegovo rođenje božanskim rečima „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir i dobra volja među ljudima“.  Kada vam korinđaši sutra zakucaju na vrata, pružite im bar lepu reč. Božić ima najviše običaja jer je najradosniji praznik. Važno je da sutra naši domovi budu ukrašeni badnjacima i slamom – simbolom jasala u koje je bio položen Bogomladenac Isus.

Protojerej Petrović podsetio je da će sutra, na Badnji dan, svečana povorka sa badnjakom proći ulicama grada. Ispred oba hrama osveštavanje, paljenje i deljenje badnjaka počeće u 15 sati.

mama i beba

Ministarka za brigu o porodici i demografiju, Darija Kisić Tepavčević izrazila je očekivanje da će, sredinom sledeće godine biti, usvojen zakon prema kojem se porodiljsko odsustvo za prvo dete produžava sa 12 na 15 meseci, a za drugo sa 15 na 18 meseci.

Dodala je da je to mera populacione politike koju je podržao i najavio predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, kao i da to pokazuje koliko je Srbija ekonomski jaka i stabilna jer, za sprovođenje te mere, država iz budžeta treba da izdvoji dodatnih 8,4 milijardi dinara.

– Mi smo počeli sa konkretnim izmenama Zakona o finansijskoj podršci porodice sa decom i, nakon svih procedura u Skupštini, očekujem da će primena početi u prvoj polovini naredne godine – rekla je ministarka Kisić za RTS.

Kisić je podsetila da je prethodnih godina produženo odsustvo za rađanje trećeg i četvrtog deteta na 24 meseca i da je država, na taj način, izašla u susret majkama koje su prethodnih decenija tražile način da produže odsustvo, kako bi što više vremena provele sa svojom decom.

turistički vaučeri

Prijava građana za korišćenje vaučera za subvencionisani odmor u Srbiji kreće od 4. januara na šalterima javnog preduzeća “Pošta Srbije” na teritoriji cele zemlje, saopštilo je Ministarstvo turizma i omladine.

Pravo na vaučere imaju penzioneri, nezaposleni, korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, zaposleni sa primanjima koja ne prelaze 70.000 dinara mesečno, vojni invalidi, nosioci poljoprivrednog gazdinstva, studenti. Po prvi put korisnici vaučera mogu biti i lica starija od 65 godina koja ne ostvaruju pravo na penziju.

Građanima će biti na raspolaganju 100 hiljada vaučera u maksimalnoj vrednosti od 5.000 dinara koje mogu koristiti u ugostiteljskim objektima koji učestvuju u sistemu dodele vaučera. Trenutno je u tom sistemu više od 3.000 ugostitelja koji su prijavili smeštajne kapacitete za korisnike vaučera u sledećoj godini.

Ministarstvo navodi da ostaje otvoren poziv i ostalim ugostiteljima da se priključe do kraja trajanja akcije. Krajnji rok za korišćenje vaučera je 20. novembar 2023. godine.

toplana

Da li će sadašnje cene daljinskog grejanja ostati nepromenjene do kraja grejne sezone? U Javnom preduzeću Toplana Kikinda očekuju da hoće. Koliko je takav plan realan i opravdan, polemisalo se na protekloj sednici gradske skupštine na kojoj je usvojen gradski budžet za narednu godinu, kao i planovi poslovanja kikindskih javnih preduzeća.

Da, ipak, nema ekonomskog opravdanja da javno preduzeće koje naplaćuje usluge, iste cene ima u 2023. godini, ocenio je šef odborničke grupe SPS Đorđe Tešin.

-Republički zavod za statistiku je objavio očekivani rast cena na malo, a Ministarstvo finansija projektovanu stopu inflacije. Povećava se i minimalna cena rada. Po mom mišljenju moralo se ići sa planiranjem cena naviše kako ne bismo doveli građane u neprijatnu situaciju da u svom kućnom budžetu ne planiraju rast cena. Ovo je konstruktivna kritika jer glasamo za usvajanje ovog plana- istakao je Tešin.

Direktor Toplane Kikinda Dušan Marjanović, sa druge strane, smatra da će grejna sezona biti završena sa sadašnjim cenama koje važe od 1. novembra.

-Zakon propisuje način određivanja cena, a odluku dobijamo od resornog Ministarstva. Sada su ove cene , dobićemo uslove za dalje poslovanje i korigovati cene ako dobijemo smernice od Ministarstva. Ako ne dobijemo instrukciju od viših vlasti, ne možemo to da uradimo. Istu metodologiju smo ispoštovali i 2020. godine kada smo smanjili cenu grejanja. Nadam se da neće biti potrebe za poskupljenjem, da ćemo uspeti grejnu sezonu da završimo sa ovim cenama- smatra direktor Toplane.

Marjanović je istakao da je evidentan učinak zamene 220 metara vrelovoda- od početka ove grejne sezone, za razliku od ranijih, dogodila se samo jedna havarija, sa jednim priključkom i to sa malim brojem korisnika.

-I sami znate da smo se pre devet, deset godina borili sa ogromnim nasleđenim dugovima. Zamislite da smo te stotine miliona dinara uložili u mrežu, opremu, automatizaciju. Naša grejna sezona obuhvata dve godine 2022. i 2023, ne znamo ni kakva će zima biti, niti koliko ćemo energenata potrošiti. Naših 70 odsto korisnika je po merenju po kvadratu. Moramo voditi računa i o potrošnji energenata, dobili smo od Vlade da smanjimo temperature korisnicima, a mi se trudimo da održimo kontinuitet da temperatura ne bude niža – predočio je Marjanović.

Odbornik DSS Ladislav Tomić ukazao je da podržava da ne bude poskupljenja grejanja.

-Bio sam protiv poskupljenja pre nekoliko meseci. Imamo najavu poskupljenja struje i gasa od oko 10 odsto u idućoj godini, a samo opredeljenje da se ne planira povećanje cene daljinskog grejanja mogu da podržim. Bićemo ipak uzdržani, ali nećemo biti ni protiv -izjavio je Tomić.

Toplana greje 214.000 kvadratnih metara površine. Ovo javno preduzeće u 2023. godini planiralo je investiciona ulaganja: rekonstrukciju kotlarnica Centar, Mikronaselje, Hajduk Veljkova i Svetozara Miletića, povezivanje kotlarnica i podstanica na SKADA sistem, izgradnju vrelovoda i priključaka za zgrade NSZ i RFZO i PIO, nabavku vozila za potrebe servisne službe, izradu projekta za rekonstrukciju podstanica, kotlarnica i vrelovodne mreže. Posluju bez kreditnih zaduženja i subvencija.

vakcina protiv kovida

Bivalentna vakcina protiv kovida-19 proizvođača „Moderna“ koja odgovara na dva prisutna tipa ovog virusa, dostupna je građanima Kikinde od utorka u drugoj zdravstvenoj stanici Doma zdravlja. Ova vakcina može se primeniti isključivo kao buster doza, kod prethodno vakcinisanih, bez obzira na to koju su vrstu vakcine prethodno primili.

Kikindskom Zavodu za javno zdravlje isporučeno je 500 doza za šest lokalnih samouprava u okrugu, precizirala je za Kikindski portal dr Sandra Radlović, direktorica ove ustanove.

– U skladu sa stručno-metodološkim uputstvom, bivalentna vakcina protiv kovida-19 može se primeniti kao buster doza, kod osoba starijih od 12 godina koje su ranije vakcinisane protiv kovida-19, odnosno koje su primile primarnu seriju vakcine (dve doze), ili koje su dodatno primile jednu, ili više buster doza vakcine. Uslov za vakcinaciju bivalentnom vakcinom je da je prošlo najmanje tri meseca od primanja poslednje doze vakcine protiv kovida-19, ili najmanje tri meseca od preležane infekcije kod potpuno vakcinisanih osoba. Bivalentna vakcina kao buster doza se naročito preporučuje kod osoba starijih od 50 godina koji imaju propratne hronične bolesti, osoba sa primarnim i sekundarnim imunodeficijencijama, korisnika i zaposlenih u domovima za stara lica i zaposlenih u zdravstvenim ustanovama. Pozivam građane da se vakcinišu- ističe dr Radlović.

Bivalentna vakcina Spikevax bivalent Original/Omicron BA.1 bazirana je na tehnologiji RNK vakcine i sadrži originalni, vuhanski soj i modifikovani BA.1 omikron soj. Vakcinacija se obavlja u drugoj zdravstvenoj stanici, radnim danima od 8 do 13 časova.