Друштво

vakcinacija

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNICEF poručili su da je hitna vakcinacija neophodna da bi se zaštitili životi dece od velikog kašlja.

U saopštenju se podseća da je Institut za javno zdravlje Srbije 31. januara ove godine prijavio četiri smrtna slučaja od velikog kašlja kod male dece u našoj zemlji, koja su bila suviše mala da bi bila potpuno vakcinisana.

Zdravstvene vlasti su takođe prijavile ukupno 1.595 potvrđenih slučajeva velikog kašlja u periodu od 1. januara 2023. do 28. januara ove godine.

Navodi se da će SZO i UNICEF podržati javnozdravstvene ustanove da nastave s jačanjem kapaciteta za nadzor i da dopru do svakog deteta u Srbiji sa vakcinama primljenim na vreme koje spasavaju živote.

Dodaje se da je veliki kašalj zarazna bolest koja se obično manifestuje iscrpljujućim kašljem i koja može da pogodi svakoga, ali je najteža kod nevakcinisane dece, mlađe od godinu dana.

U proseku, svaka dvadeseta nevakcinisana beba koja se zarazi razvije teške komplikacije koje mogu dovesti i do smrti.

Adolescenti i odrasli se takođe mogu zaraziti, ali klinička manifestacija kod njih može biti blaža i stoga proći nedijagnostikovana i nelečena, što doprinosi cirkulaciji bakterije među stanovništvom.

Težak oblik velikog kašlja se može sprečiti bezbednom i delotvornom vakcinom koja je dostupna širom sveta od pedesetih godina prošlog veka i deo je nacionalnih programa redovne imunizacije od 1974. godine.

Od ključne je važnosti da sve bebe dobiju ovu primarnu seriju kombinovane vakcine protiv velikog kašlja (u Srbiji se daje kao deo petovalentne vakcine), odnosno ukupno tri doze vakcine do navršenih 6 meseci života, kako bi bile zaštićene u periodu kada su najranjivije. Revakcinacija protiv velikog kašlja u drugoj godini života i pre polaska u školu važna je za jačanje imuniteta i sprečavanje širenja velikog kašlja u zajednici.

“Vakcine spasavaju živote. Nemojte odlagati. Svaka doza je važna”, navodi se u saopštenju.

(Izvor: RTV)

25.01_Orlic1

U Skupštini Srbije, sudije koje su izabrane na sednicama Visokog saveta sudstva u prošloj godini, položile su zakletvu. Zakletvu su položili pred predsednicom Vrhovnog suda Jasminom Vasović i predsednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem.

Među novoimenovanim sudijama su i dve  Kikinđanke. Ljubica Gavrilov Građin koja je postala sudija Osnovnog suda, nakon što već više od dve decenije radi u ovoj ustanovi. Sada kikindski sud broji jedanaest sudija.

Novi sudija Prekršajnog suda u Kikindi je Branislava Zarić Zubanov koja je takođe dugo godina obavljala posao saradnika. Ovaj sud sada ima četiri sudije, od kojih jedan radi u Novom Kneževcu. Uskoro će i saradnik Tanja Đurić biti pozvana da polaže sudijsku zakletvu tako će Prekršajni sud imati pet sudija.

Jasmina Vasović im je čestitala na položenoj zakletvi, te izrazila nadu da će se u radu pridržavati zakletve i etičkog kodeksa.

Osim u Kikindi nove sudije u osnovnim sudovima imenovane su i u Bačkoj Palanci, Vrbasu, Kikindi, Trsteniku, Paraćinu, Jagodini, Pirot Subotici, Novom Pazaru, Sjenici, Pančevu, Kragujevcu, Boru, Smederevu, Velikoj Plani, Bačkoj Palanci i Mionici. U prekršajnim sudovima, osim u našem gradu, nove sudije imenovane su i u Zrenjaninu, Kraljevu, Jagodini, Subotici, Požegi, Užicu,  Prijepolju, Negotin, Zaječaru  i Smederevu i Raški.

turizam
Nakon pisanja medija o postojanju preprodaje turističkih vaučera za odmor u Srbiji, Ministarstvo turizma i omladine raspisalo je javnu nabavku za izradu dizajna i štampanje turističkih vaučera sa vodenim žigom i zaštitom od falsifikovanja u cilju da se smanji mogućnost zloupotreba, piše Kurir.

Zbog toga će ubuduće na vaučerima, između ostalog biti navedena novčana vrednost, serijski broj vaučera – bar kod, i krajnji rok korišćenja vaučera. Pored toga, pisaće naziv ugostiteljskog objekta, kao i jedinstveni identifikator prijave, podaci korisnika vaučera, kao i izjava korisnika vaučera o korišćenju usluge smeštaja.

– Vaučeri koje štampa Zavod za izradu novčanica su personalizovani, dakle sa ličnim podacima o korisniku vaučera i podacima o ugostiteljskom objektu u kome se mogu iskoristiti. Kao takvi, imaju visok nivo zaštite, a svaki eventualni falsifikat, nesporno upućuje na izvršenje krivičnog dela – kažu iz ministarstva.

Iz turističke inspekcije dodaju da kazne za građane za ovakve prekršaje idu i do 350.000 dinara, a za pravna lica i do 800.000.

SLIKA 2 (2)

Gost podkasta Kikindskog portala je Novak Despotović, mladi i talentovani Kikinđanin, učenik trećeg razreda Matematičke gimnazije u Beogradu, osvajač zlatne medalje iz matematike na nedavno održanoj Žautikovskoj olimpijadi u Kazahstanu. 

Kakvi su utisci posle prestižne olimpijade, kako se priprema za takmičenja, kako je biti đak mentorskog odeljenja Matematičke gimnazije u Beogradu koji upisuju najbolji od najboljih?

Šta su planovi mladog matematičara koji je bio đak generacije OŠ „Vuk Karadžić”, ali itekako zna da se ne uči za ocenu, već znanje- pogledajte u našem podkastu koji emitujemo u ponedeljak i biće vam dostupan na kikindski.rs kao i na jutjub kanalu našeg portala.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

baby-2416718_1920 (1)

Zaštitnik građana Zoran Pašalić pozvao je sve žene, koje su se, tokom poslednjih šest meseci suočile sa neadekvatnim lekarskim pristupom tokom porođaja, da se obrate toj instituciji kako bi se utvrdila odgovornost u pogledu nesavesnog postupanja prema porodiljama u ginekološko-akušerskim zdravstvenim ustanovama, bilo da je reč o verbalnom nasilju ili medicinskom nemaru.

“Dok se država bori za svako dete, jer kao društvo starimo, postoje i oni koji, umesto da budu nosioci te podrške i iskrene brige za život buduće majke i njenog deteta, čine da se porođaj pre doživljava kao neprijatno iskustvo nego kao prirodan čin i jedan od najradosnijih trenutaka u životu žene. Tome se mora stati na put, jer zbog pojedinačnih slučajeva svi plaćaju cenu, i pacijenti i medicinska struka”, rekao je Pašalić.

On je podsetio da je pravo na zdravlje u korpusu osnovnih ljudskih prava, ali da praksa neretko pokazuje suprotno.

Zato je, kako je naveo, potrebno uspostaviti mehanizme koji bi građanima ukazali na prava koja imaju, kao i kome mogu da se obrate ukoliko smatraju da predviđena lekarska usluga predstavlja njihovo kršenje ili ugrožava njihovo zdravlje.

(Izvor: RTV)

Srbijagas

Najnoviji računi za gas izazvali su nedoumice i, sudeći po reakcijama na društvenim mrežama, i uznemirenje i revolt potrošača. Višestruko uvećan iznos, tvrde korisnici, prvo ih je šokirao, a zatim su objašnjenje pokušali da dobiju u JP „Srbijagas“ i jedni od drugih.

„Mi smo dobili nepunih 16 000 prošlog meseca, a sada skoro 29 000. Centralno je u pitanju i nikad veći račun nismo imali“ – navodi jedna članica grupe na Fejsbuku.

Druga korisnica gasa dodaje da joj je račun, sa novembarskih 13 hiljada, povećan na 29 hiljada dinara što je, kako kaže, „skoro kao tri prethodna meseca zajedno“.

S obzirom na reakcije i na veliki broj poziva kol-centru, JP „Srbjijagas“ oglasilo se, krajem sedmice, sa dva saopštenja, u kojima obaveštavaju svoje potrošače da su računi za decembar ispravni.

Kako navode, do nedoumica je došlo zbog pomeranja roka plaćanja oktobarskog računa, što je, opet, učinjeno zbog štrajka u Pošti.

„Navedenim pomeranjem roka plaćanja oktobarskih računa sa 16. 11. 2023. na 15. 12. 2023. potrošači koji su izmirili svoja dugovanja za oktobar 2023. zaključno sa 30. 11. 2023. na novembarskom računu dobili su iskazanu pretplatu, samim tim je i dug za novembar umanjen za iznos pretplate“, navode u “Srbijagasu” i pojašnjavaju da je, zbog ovih okolnosti, veliki broj potrošača uplatio umanjen iznos za novembar.

Nakon 15. decembra navedena preplata postala je dugovanje za oktobarski račun, koje se sada pojavilo na računima za decembar.

Zatim je ovo preduzeće izdalo je još jedno saopštenje u kom pojašnjavaju zašto je došlo do nesporazuma.

„Ponavljamo, da su fakture za oktobar stigle na kućne adrese kupaca početkom novembra (kada uvek i stižu, pre isteka valute-roka plaćanja), imale bi valutu 15. novembar i ne bi bilo potrebe za pomeranje valute i tretiranje uplata za oktobar kao preplate. Ovo je učinjeno da se izađe u susret kupcima i nema nikakve veze sa izborima kako je navedeno u tekstu na nekim sajtovima“, stoji u saopštenju “Srbijagasa”.

Ustupak kupcima učinjen je, kako napominju, jer bi im se, u suprotnom, obračunavala kamata za kašnjenje u plaćanju. Inače, u novembru su iz ovog preduzeća potrošačima najavili da neće obračunavati kamatu na oktobarske račune. Takođe, poručuju kupcima da treba pažljivo da gledaju na svakom računu šta je potrošnja za tekući mesec, a šta iznos za uplatu.

Potrošačima, pored teško razumljivog i prilično nejasnog objašnjenja (osim da ne vredi da reklamiraju račune), ostaje i pitanje šta će se zaista dogoditi sa zateznom kamatom.

„Neko je debelo pogrešio, a sada svi plaćamo tu zateznu kamatu i eto njima zarada na njihovu grešku“, tvrdi jedna Kikinđanka i dodaje da se u kol-centru i dalje niko ne javlja kako bi razjasnio sve nedoumice svojih potrošača.

Distributer, međutim, ostaje pri stavu da je kupcima samo učinio uslugu i kao potvrdu toga objavljuje konkretne račune za kupca za potrošnju za poslednja četiri meseca prošle godine, koji uredno izmiruje svoje obaveze, a koje možete da pogledate ovde.

78e065aa-cb94-4241-9d02-57c5f3d9bc14

Zbog velikog interesovanja privrednika i približavanja datuma podnošenja prvog izveštaja, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i uz podršku švajcarskog Programa za jačanje kapaciteta za trgovinske politike Regionalna privredna komora vila je domaćin savetovanja na temu „Priprema industrije u vezi sa primenom Uredbe o prekograničnom prilagođavanju cene ugljenika: CBAM za aluminijum, gvožđe/čelik – Kako pripremiti izveštaj i koje su obaveze?’’

-Evropska komisija je u maju ove godine usvojila CBAM uredbu, Uredbu o mehanizmu prekograničnog prilagođavanja cene ugljenika, koja se odnosi na određenu robu iz sledećih industrija: gvožđe odnosno čelik, aluminijum, cement, veštačka đubriva, električna energija i vodonik. Prelazni period za primenu započeo je 1. oktobra prošle i traje do 31. decembra 2025. godine, a puna primena se očekuje od 1. januara 2026. Prelaskom na nove tehnologije učiniće se sve da se dekarbonizuje ekonomija i da se znatno smanji potrošnja energije koja je u našoj zemlji četiri puta veća, po jedinici proizvoda, u odnosu na zemlje Evrope. Sada će se strogo pratiti emisija ugljen dioksida i firme će dobiti kvote koliko karbonata mogu da ispuste u vazduh – rekao je Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije.

Tibor Horvat, direktor RPK rekao je da su privredna društva iz Evropske unije dobile kvote o tome koliko mogu da zagađuju okolinu i koliko energenata mogu da koriste u svojoj proizvodnji i sve firme koji su dobavljači ili proizvođači delova za takva društva moraju redovno da izveštavaju svoje partnere o emisiji štetnih gasova.

-Izveštaji će se podnositi kvartalno i vrlo je važno da pokazuju stvarno stanje i da budu kompletni, tako da ne čudi zainteresovanost privrednih društava za ovu temu. Našim privrednicima želja je da budu konkurentni, a to će uspeti samo ukoliko se povinuju ovoj uredbi i postupaju u skladu sa propisima. Prvi izveštaj podnosi se do kraja ovog meseca i ono što vidimo je da je deo kikindskih firmi spreman da pređe na zelenu tranziciju. Sve ovo uticaće da se firme sve više odlučuju na korišćenje alternativnih odnosno obnovljivih izvora energije – napomenuo je Tibor Horvat.

Zelena tranzicija dovešće do poskupljenja proizvodnje, naveo je Mitrović i dodao da će svako privredno društvo morati da ima dodatne analize, merenja, zaposlene koji će da prate emisiju štetnih gasova. U suprotnom može da dođe do otkaza kupovine od strane firme iz Evropske unije jer će se pronaći povoljniji uslovi.

 

vojska a

Jedna od aktuelnih tema od početka godine je predlog ministra odbrane Miloša Vučevića o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Javnosti i predsedniku Aleksandru Vučiću ministar je obrazložio da bi vojni rok trajao sto ili 120 dana.

Inicijativa je izazvala polemike u javnosti, a mi smo danas o tome razgovarali i sa našim sugrađanima.

– Bilo bi to ispravno i potrebno mladima, kako bi naučili da treba da se žrtvuju za svoju državu. Smatram da bi se time i ojačalo zajedništvo, što nam je neophodno. Trebalo je ovo uraditi i ranije i vojni rok bi, po mom mišljenju, ponovo trebalo da traje godinu dana – kaže Dalibor Iličin, oštrač reznog alata iz Kikinde.

Devetnaestogodišnji David Vujadinov, elektrotehničar računara, ima drukčije mišljenje.

– Iako mnogi podržavaju ovaj predlog jer smatraju da doprinosi jačanju nacionalne bezbednosti, promoviše patriotizam i pruža mladima korisne veštine, ja sam među onima koji se protive obaveznom vojnom roku – rekao je David. – Moje mišljenje je da je dobrovoljna vojna služba bolji model jer omogućava pojedincima da slobodno biraju svoj put.

Grupa sugrađanki kojima smo postavili isto pitanje imala je isti stav o obaveznom služenju vojnog roka, a izrazila ga je Jasmina Novaković, trgovac.

– Treba ponovo da se uvede obavezni vojni rok jer su muškarci postali kao žene, previše su se opustili – kaže Jasmina.

O ovom predlogu poslednjih dana izjašnjavaju se i različite organizacije. Tako iz kikindskog odbora SUBNOR-a stiže „snažna podrška inicijativi  Generalštaba Vojske Srbije“.

Osvrćući se na izjavu generala Milorada Stupara, u SUBNOR-u podsećaju da obnova oružanih snaga naše zemlje neprekidno traje od 2016. godine, ali i „da sadašnji ljudski potencijal mora da bude brojniji i još osposobljeniji i efikasniji, a to se može postići jedino uvođenjem redovnog služenja vojnog roka“.

Obavezno služenje vojnog roka u našoj zemlji je suspendovano 2011. godine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, u maju 2022. godine, najavio da će predložiti uvođenje vojnog roka u Srbiji u trajanju od 90 dana. O predlogu će, rekao je predsednik, odlučivati Narodna skupština i Vlada.

Inače, neke od država u kojima je obavezno služenje vojnog roka su Švajcarska, Norveška, Švedska, Austrija, Danska, Litvanija, Estonija, Ruska federacija i Izrael.

417253200_1808222559630600_4893664597774197071_n

Danas je počela podela poziva za upis đaka prvaka po teritorijalnoj pripadnosti osnovnim školama, a roditelji će pozive dobijati preko predškolske ustanove. Od 1. do 15. februara moći će da dođu u školu koja je određena prema usvojenoj skupštinskoj odluci, da podnesu sve potrebne podatke za upis i tada će se dogovoriti testiranje i sve ostalo što je potrebno za upis.

Nova odluka o rejonizaciji škola doneće više benefita, ukazuje članica Gradskog veća za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

– Odluka o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada Kikinde doneta je prošlog meseca na sednici gradske skupštine radi ravnomernije raspodele đaka. U lokalnoj samoupravi zaključili smo da će to biti pozitivna promena, želeli smo fer pristup što se tiče škola, đaka i lokalne zajednice. Jedan od benefita je to što će neke škole biti rasterećenije, a prvaci ravnomernije raspoređeni po školama- istakla je Mickovski.

Ideja je bila da postavimo fer uslove, dobijemo ujednačen broj đaka po odeljenjima, kvalitetnije uslove za rad nastavnika i sprečimo veštačko stvaranje tehnoloških viškova u školama, ocenjuje Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

– Moram da istaknem da su sve škole u gradu od Ministarstva prosvete ocenjene najvišim ocenama. Formirana je komisija na nivou grada, imenovana od strane gradonačelnika, sastavljena od direktora gradskih osnovnih škola, tu su predstavnici struke, predstavnik interresorne komisije, pedagog, pravnik i predstavnik lokalne samouprave. Imali smo niz sastanaka nakon kojih smo dali predlog skupštini sa rasporedom ulica. Pratićemo situaciju na terenu i prema njoj korigovati odluku. Nastojaćemo da i u narednom periodu učenicima bude što bliže škola i da imamo što ravnomerniji raspored đaka po školama- napominje Farkaš.

U slučaju da se đak upisuje u drugu školu od one koja je određena predmetnom odlukom, roditelj se obraća toj školi do 1. februara. Željenoj školi napisaće molbu koja će biti prosleđena komisiji za upis prvaka.

– Sve opravdane razloge ćemo uvažiti i gledati da roditeljima i učenicima izađemo u susret- dodao je Farkaš.

Gradske osnovne škole u školskoj 2024/25 godini upisaće 322 prvaka što je četrdesetak više nego prošle godine. Raspored područja prema školama možete pogledati ovde.

 

 

vauceri

Jutrošnja slika ispred glavne pošte u ulici Generala Drapšina, ali i poštanskih ispostava u Mikronaselju i u Uslužnom centru Gradske uprave svedoči o velikom interesovanju sugrađana za podelu vaučera za subvencionisani odmor u Srbiji.

Prijava za vaučere počela je danas, a građani sa kojima smo pričali pohvaljuju ovu akciju države kao i to što je vrednost vaučera duplirana sa 5.000 na 10.000 dinara.

Ove godine je i povećan limit za zaposlene koji imaju pravo na vaučere, u visini zarade do 80.000 dinara.

Trenutno je prijavljeno preko 4.000 objekata na različitim destinacima u Srbiji u kojima građani mogu iskoristiti 100.000 turističkih vaučera.

Podsetimo, pravo na vaučere imaju svi penzioneri, nezaposleni, korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, vojni invalidi, nosioci poljoprivrednog gazdinstva, studenti, lica starija od 65 godina koja ne ostvaruju pravo na penziju i zaposleni sa primanjima nižim od 80.000 dinara.