Друштво

tot-dokic-1

Humanitarna organizacija Srbi za Srbe pozvala je donatore širom sveta da se priključe njihovoj novoj velikoj akciji s ciljem da se porodici Tot-Dokić iz Mokrina obezbedi novi dom.

Kako navode u HO Srbi za Srbe, ova organizacija  postoji od 2005. godine i do sada je pomogla više od 3.300 porodica sa više od 15.500 mališana.

Jurke i žmurke, neke su od igara koje vole Dunja (2), Mihajlo (1), Andrijana i Marko (5), Snežana (7) i Miloš (8). Međutim, osmesi ove divne dečice ostaju u senci teškog života. U senci odrastanja u staroj kući punoj pukotina!

Porodica Tot-Dokić živi u rubnom delu Mokrina. Kuću u kojoj žive faktički čine omanja kuhinja i jedna soba u kojoj spava njih osmoroNjih osmoro, kako kažu, „umenga se” u tri kreveta!

Nikad nisam razmišljala da ću tako rano da se udam. Teški uslovi i sudbina su me naterali, pa sam napustila školu i posvetila se majčinstvu. Nažalost, ni ovde nije baš sjajno. Kuća nam je ogroman problem, a najviše se bojim da vlaga ne ostavi posledice na zdravlje moje dece”, priča Vesna koja sa svojih dvadeset i nešto godina već ima šestoro dece.

Mališani su jako lepo vaspitani, dobrota im prosto isijava sa lica i vidi se da se o njima marljivo brine, bez obzira na okolnosti. Na kuću im se naslanja štala u kojoj imaju devet krava.

Živimo od prodaje mleka, tako da gladni nismo. Volimo to da radimo, kako Nenad i ja, tako i deca. On, naravno, često ide i u nadnicu. Jako je vredan, čak i za neki manji dinar uvek ide da bi naša deca imala. Na socijalnu pomoć i dečiji dodatak nemamo prava jer imamo registrovano poljoprivredno gazdinstvo i prelazimo neki cenzusbez obzira što imamo šestoro dece i što je kuća takva kakva je. Možda bismo dobili pomoć da sedimo skrštenih ruku”, razočarano je istakla Vesna.

Kupatilo nemaju, pa se kupaju u koritu vodom zagrejanom na šporetu. Po dvoje „odjedared”. Neki prozori su im popucali, pa ih krpe najlonima, a nemaju ni sva vrata u kući.

Što se tiče higijene, tu nema ne mogu ili bolesna sam. Deca moraju svaki dan da su okupana i da su čisti i sređeni za školu. I rođendane uvek slavimo, ali, nažalost, ovi stariji još nisu zvali drugare iz škole. Nisu mi rekli razlog, ali mislim da je zbog kuće”, dodala je Vesna.

Dok smo vodili razgovor o kući i njihovom životu, primetili smo da deca vole i da crtaju. Na pitanje šta najviše, dobili smo upečatljiv i nimalo začuđujuć odgovor – „kuće”!

Najviše volim da crtam kuće. Video sam jednu lepu žutu, pa ih zato uvek bojim žutom bojom. Voleo bih da imam takvu. Imamo i malo igračaka, najviše bih voleo da dobijem helikopter”, ispričao nam je osmogodišnji Miloš koji nam je priznao i da ume da im bude hladno zimi.

Upitali smo i sedmogodišnju Snežanu šta bi najviše želela:

Ja sam Snežana, đak prvak. Volela bih da imam roze sobu i roze barbiku!

Odgajati decu u ovakvim uslovima sigurno nije lako. Iako se Vesna i Nenad zaista trude da im obezbede osnovno, potrebna im je podrška.

Borimo se koliko možemo. Svako dete ima neku svoju želju koju se trudimo da im ispunimo, a nekad i ne možemo. Najstariji sin i ćerka bi da imaju svoje sobe, da im moj suprug i ja više ne dosađivamo. To je i moja najveća želja, nemam niti jednu drugu. Samo da imaju svoje sobe, da mogu da pozovu drugare, da mogu da se igraju i da ne preživljavaju sve ono što sam ja, daće Bog. Molim sve dobre ljude koji su u mogućnosti ako žele da pomognu da ispunim želju deci mojoj, a i meni samoj!

Humanitarna organizacija Srbi za Srbe pozvala je donatore širom sveta da se priključe  njihovoj novoj velikoj akciji s ciljem da se porodici Tot-Dokić obezbedi kuća.

– Naša pažnja i podrška potrebniji su im sada više nego ikad jer su nedavno tragičnim slučajem ostali bez sedmog deteta, bebe Mile- ističu iz ove organizacije.

Na ovom linku pogledajte kako možete donirati sredstva za porodicu Tot-Dokić.

Izvor: Humanitarna organizacija Srbi za Srbe

 

 

c8603a4c-c2e5-446d-b22f-b54cc9e9a887

Da bi subvencije za poljoprivrednu proizvodnju bile brže isplaćene  neophodno je podnošenje zahteva putem aplikacije e agrar. Mirjana Tomić, savetodavac PSS navodi da se službi javlja velik broj proizvođača  sa ovom nedoumicom.

-Pojedini poljoprivrednici smatraju da su obnovom gazdinstva završili sav posao. Međutim to nije tako i svi oni koji nisu sigurni da li su podneli zahtev za subvenciju mogu da dođu u prostorije Poljoprivredne stručne službe da podnesemo zahtev dok još ima vremena – napominje naša sagovornica.

Poljoprivredna gazdinstva koja su u procesu registracije odnosno oni koji ovaj posao još uvek nisu završili takođe mogu podneti zahtev za subvencije od države.

-Bez obzira na to što nemaju rešenje i broj poljoprivrednog gazdinstva neka dođu, jer je Ministarstvo poljoprivrede omogućilo podnošenje zahteva i u ovoj fazi – dodaje Mirjana Tomić.

Vrlo je važno da svi poljoprivrednici prate e sanduče. Kada im stigne rešenje o odobravanju subvencije da ga prihvate.

-Ukoliko ne prihvate rešenja odužiće se isplata sredstava. Pošto prihvate rešenje, već posle dva, tri dana dobiju dokument da se odriču žalbe i kada i njega prihvate znatno je ubrzana isplata subvencije. Isplate će biti i bez toga, ali će se odužiti i trajaće 90 dana – rekla je Tomićeva.

Subvencije koje država daje su 18.000 dinara po hektaru, uslediće i 17.000 po hektaru za kupovinu deklarisanog semena. Tek kada se raspiše poziv, tada će poljoprivrednici moći da računaju na povrat sredstava uloženog u kupovinu semena, a to će moći da urade ukoliko upišu broj svog gazdinstva na računu za kupljeno seme. Zahtev za povraćaj za dizel gorivo odnosno refakcija podnosi se tokom čitave godine.

A.Đ.

3e751f18-1116-40bd-a236-9ee1fb477237

Deo Hotela „Narvik“, usled opasnosti da će se sa gornjih spratova odlomiti deo fasade i povrediti ljude, opasan je žutom trakom. Kako saznajemo, nalog za postavljanje upozorenja dala je
građevinska inspekcija, na osnovu prijave građana. Naime, kako se vidi na snimku do kog smo došli, najveći problem je betonska konstrukcija na zgradi, kao i limovi koji nisu pričvršćeni za objekat. Vlasniku hotela inspekcija je naložila da otkloni
problem za maksimalno 30 dana, a ukoliko to ne uradi piše se prekršajna prijava koja se prosleđuje nadležnom sudu na rešavanje.

 

Sličnu prijavu inspekcija je pisala početkom godine. Naime, tada je prijavljeno da su kupole hotela u lošem stanju i predstavljaju potencijalnu opasnost. Nakon što su nadležne službe proverile u kakvom su stanju kupole, izdat je inspekcijski nalog da se one poprave. Inspektorima, pošto je istekao rok za popravku, nije dopušteno da ponovo uđu u „Narvik“ kako bi se uverili da li je naloženo i ispoštovano. Tada je usledila prekršajna prijava protiv odgovorne osobe. Na sudu, pošto je postupak završen izrečena je kazna od 50.000 dinara koja je i plaćena.

Inspekcija je postavila obaveštenje da građani ispred Hotela „Narvik“ parkiraju automobile na sopstvenu odgovornost s obzirom na to da mogu da se oštete prilikom eventualnog pada
delova konstrukcije. Traka kojom je opasan deo nekadašnjeg najlepšeg objekta u Vojvodini, upozorenje je građanima da ne prolaze pored hotela.

klub-umjetnickih-dusa-mrkonjic-grad

Na XXIII Javnom konkursu humora i satire, povodom 1. aprila, u organizaciji „Kluba umetničkih duša“, iz Mrkonjić Grada u Republici Srpskoj, nagrade su osvojili i naši sugrađani, Vesna Đukanović, za najoriginalniju basnu, i Dragan Pop Dragan, za najoriginalniji aforizam i za najoriginalniju šifru kojom je potpisan rad, a ona je. “Šišaj ovce, peri novce!”.

Ove godine tema je bila “Pranje novca“, a na konkursu su učestvovali satiričari iz: Srbije, BiH, Hrvatske, Severne Makedonije, Crne Gore, Bugarske i Italije.

Vesna Đukanović, po profesiji učiteljica, piše poeziju i prozu. Objavila je dve zbirke kratkih priča: „Radost žute lubenice”, za koju je dobila nagradu „Čučkova knjiga“ Narodne biblioteke iz Han Pijeska, i „Odsjaj svilenih niti “, i knjigu pesama „Možda bezgrešan“. Za svoj književni rad višestruko je nagrađivana. Objavljuje u više književnih časopisa, piše i dijalekatsku poeziju. Za najnovije priznanje kaže da joj je značajno jer se prvi put oprobala u ovom žanru. Pored pisanja, bavi se i oslikavanjem svile.

Dragan Pop Dragan (Dragan Batinić), dobro poznat čitalačkoj publici kao novinar i književnik, objavio je pet knjiga poezije: „Zagubljene adrese“, „Put u ništa“, „Doručak sa Frojdom“, „Utopija entropija dagerotipija“, „Reči o mislima, misli o rečima“, tri knjige haiku stihova – „Duša u kutiji od šibica“, „Mačke“ (dvojezično, srpsko-engleski), „Kuku-riku haiku“, i jednu zbirku kratkih priča – „Moglo je i gore”. Takođe je dobitnik velikog broja književnih priznanja. Poezija mu je prevođena na mađarski, rumunski, bugarski, japanski i engleski jezik.

Na Konkursu humora i satire, na temu „Pranje novca“, Batinić je, između ostalih, poslao i ove aforizme:

-Tajkunska himna: Šišaj ovce, peri novce!

-Kad prođu kroz njegove prljave ruke pare su čiste, oprane.

-Sumnjivo zarađeni novac je oprao, a biografiju ispeglao i sad je ugledni građanin.

-Sveže opran novac okačio je u javnosti da se osuši, ali je ostao bez njega jer su ga oduvali novi politički vetrovi.

-U taj projekat pare su ulazile prljave a izlazile čiste, a ljudi su ulazili čisti a izlazili prljavi.

-Na zemlji su prikrivene: prljave pare, prljave politike, prljave duše… ali sve se to jasno vidi sa čistog Neba.

S. V. O.

gimnazija-djaci-(1)

Plan upisa u četiri srednjoškolske obrazovne ustanove u Kikindi za školsku 2024/2025. urađen je u saradnji sa lokalnom samoupravom, Filijalom Nacionalne službe za zapošljavanje i Regionalnom privrednom komorom. U školama ima mesta za sve male maturante sa teritorije grada. Novina od naredne školske godine je da će svako odeljenje imati maksimalno 28 učenika.

Ekonomsko – trgovinska škola, umesto četiri, naredne godine upisaće pet odeljenja na šest obrazovanih profila.

-Ekonomsko tehničar je četvorogodišnji smer, kao i finansijsko-računovodstveni tehničar koji je ponovo uveden ove školske godine. Od naredne školske imaćemo i treći četvorogodišnji smer trgovinski tehničar, ali ostaje nam i smer trgovac koji će biti trogodišnji u kombinovanom odeljenju sa konobarima tako da će ih biti po 14. Peto odeljenje je takođe trogodišnji i tražen je, a reč je kuvarima – saznajemo od direktora Roberta Vunjaka.

Osnovna razlika između trgovca i trgovinskog tehničara je da oni sa trogodišnjim obrazovanjem odmah pronalaze posao i nemaju ambicija da nastave školovanje. Trgovinski tehničar može da upiše određene fakultete i prilikom zapošljavanja sa srednjom stručnom spremom ima veće mogućnosti na samom poslu da postane rukovodilac. U školi se nadaju da će kompanija „PS“ dobiti akreditaciju od Ministarstva i da će moći u ovoj radnji da imaju dualno obrazovanje.

Tehnička škola u Kikindi po tradiciji upisuje najviše odeljenja. Direktorica Milanka Halilović kaže da su đaci zainteresovani za područja rada koje nude, te da će ove godine na raspolaganju imati osam odeljenja, za jedno više od prošlogodišnjeg upisa.

-U okviru područja rada elektrotehnika upisujemo tri četvorogodišnja profila: elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima i tehničar informacionih sistema. Četvorogodišnji smer je i tehničar  drumskog saobraćaja, a trogodišnji je vozač motornih vozila. U mašinstvu su na raspolaganju tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašina, kao četvorogodišnji smer. Ove godine, za razliku od od prošle imamo dva trogodišnja odeljenja. Jedno će biti  bravar zavarivač i drugo operater mašinske obrade rezanjem – kazala je Milanka Halilović.

Smer operater mašinske obrade rezanjem je kompletno po dualnom obrazovanju. Učenike koji ga upišu očekuje praksa u „Grindeksu“ i „Mekaforu“. Halilovićeva dodaje da će se i naredne školske godine potruditi da imaju još trogodišnjih smerova jer za njima postoji potreba.

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski, kako ističe direktor Milorad Karanović upisaće četiri odeljenja.

– Na četvorogodišnjim obrazovnim profilima u sledećoj školskoj godini upisaćemo zanimanje farmaceutski tehničar, arhitektonskog i  tehničar za hemijsku i farmaceutsku tehnologiju. Operater u prehrambenoj industriji je trogodišnji, kao i pekar i oni će biti u jednom kombinovanom odeljenju– rekao je Karanović.

U Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ biće takođe četiri odeljenja rekla je direktorica Mirjana Dražić.

-Upisujemo po 56 učenika na društveno-jezikom i prirodno- matematičkom smeru. Interesovanje za upis u našu školu raste iz godine u godinu jer su srednjoškolci svesni da iz Gimnazije mogu da upišu koji god žele fakultet – objasnila je Mirjana Dražić.

A.Đ.

1711195446892

Sajan je bio domaćin tradicionalne manifestacije „Uskršnje narodne igre“. U organizaciji Društva za negovanje tradicije i ekologije ,,Delibab“, uz podršku lokalne samouprave i Mesne zajednice Sajan,  druženje dece, mladih i udruženja žena održano je trideseti put.

Uskršnje aranžmane pripremila su udruženja žena iz čitave Vojvodine, a pozivu organizatora odazvale su se i članice „Sunca“ iz Padeja.

-Pripremili smo farbana jaja, uskršnje ukrase na kojima dominira zeka, korpice i ručne radove. Rado dolazimo u Sajan i volimo što smo deo ove manifestacije koja je uvod u najradosniji hrišćanski praznik. Sve je izrađeno od prirodnih materijala, a i jaja se najlepše ofarbaju u lukovinu ili trave – saznajemo od Dragice Radnov, predsednice udruženja „Sunce“.

Centralni deo svečanosti je posvećen deci koja su se u velikom broju odazvala uskršnjim igrama, istakla je Silvija Tosegi, predsednica „Delibaba“.

-Svi su se odazvali pozivu da uveličaju naš jubilej, 30 godina od prve manifestacije. Naš cilj je da očuvamo običaje i tradiciju i da je prenesemo na mlađe. Učimo ih na koji način su se nekada farbala jaja, kako se kuvala šunka, kako se pravila uskršnja pletenica, koja jela i kolači su se služili za Uskrs.  Deca uživaju u našim igrama trčanju sa jajetom u kašici, traženju jaja, oslikavanju – navela je Silvija Tosegi.

Manifestaciji je prisustvovala Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Manifestacija prikazuje bogatstvo kulturne baštine, lepote tradicije i uskršnjih običaja Mađara koji žive na ovom prostoru. Uskršnja izložba je prava simbolika jer je jaje oduvek značilo preporoda, obnove, rađanja novog života. Osmišljena da spoji decu, mlade i one koji su u starijoj dobi, daje pečat mađarskoj tradiciji i istoriji i oslikava našu multinacionalnu i multikulturnu sredinu – napomenula je Melita Gombar.

Predsednik Saveta Mesne zajednice Zoltan Tot dodao je da su „Uskršnje narodne igre“ jedna od najznačajnijih manifestacija u ovom mestu.

-Činjenica da traje tri decenije govori koliko je važna i značajna, ne samo za meštane Sajana, nego i za čitav grad. Kroz nju čuvamo narodne običaje i tradiciju i prenosimo ih na one koji dolaze. Hvala lokalnoj samoupravi koja je pomogla da se na pravi način obeleži veliki jubilej – kazao je Tot.

Učesnici iz Kikinde, Mokrina, Iđoša, Ostojićeva, Čoke, Novih Kozaraca, Padeja uživali su u druženju, a bilo im je omogućeno da posete i Zavičajnu kuću.

A.Đ.

delta-agrar-kozara

 

Pšenicu, iako je u solidnom stanju, potrebno je zaštititi, istakao je u podkastu Kikindskog portala  Blagoje Injac, rukovodilac kooperacije „Kozare“ koja pripada Delta agraru. Glodari su napravili štetu, a fungicidi kompanije Delta agrar, zaštitiće hlebno zrno.

Posle dužeg perioda „Kozara“ ponovo sarađuje sa proizvođačima putem ugovaranja proizvodnje. U ponudi je značajna paleta semenske robe za sve prolećne kulture, sredstva za zaštitu bilja, mineralna đubriva, ali i mehanizacija koju kompanija Delta agrar nudi u zamenu za ratarske proizvode.

Telefoni za sve informacije su: 0230/451-396 i 065/347-13-98.

Pogledajte VIDEO.

434128786-18423827533027813-2805584337240055624-n

Na jučerašnjoj košarkaškoj utakmici između Partizana i Real Madrida odigranoj u okviru 31. kola Evrolige, specijalni gost KK Partizan Mocart Bet bio je najbolji mladi fizičar na svetu, osvajač zlatne medalje na međunarodnoj Olimpijadi iz fizike, Andrej Popović iz Kikinde.

Poklon ček na 50.000 dinara, koji daruje „Adiko banka“, Andreju je uručio prvotimac crno belih, Džejlin Smit.

-Izuzeta je čast biti gost ovako velikog sportskog događaja na zlatnoj stolici u Štark areni, posebno što smo baka i ja strastveni navijači Partizana. Atmosfera je bila neopisiva i iako je Partizan izgubio, podrška svih koji su prisustvovali na utakmici bila je ogromna. Prvi put sam, na ovaj način, iz prvog reda, gledao neki sportski događaj i sada mogu da kažem da je to prelepo iskustvo. Navijam da se moj tim nađe u plej in fazi do kraja sezone – otkrio nam je Andrej.

Andreja i u narednom periodu očekuje mnoštvo obaveza, završava naučni rad, ovoga puta iz kvantne fizike, a priprema se i za republičko takmičenje iz matematike koje mu je važno zbog upisa na željeni fakultet. Naime, ukoliko osvoji visoko mesto fakultet upisuje bez prijemnog ispita. Kako nam je ranije otkrio, mladi gimnazijalac želi da upiše astro fiziku.

Valentina-c

U saradnji sa ustanovama kulture, povodom sto godina od smrti pesnika Dušana Vasiljeva, Grad Kikinda prvi put organizuje „Dane Dušana Vasiljeva“.

– Naš cilj je da sačuvamo sećanje na našeg Dušana i da, na dostojanstven način, obeležimo jubilej – rekla je za Kikindski portal Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje. – U programima je angažovano mnogo mladih ljudi jer smatramo da je bitno da razumemo kako oni čitaju poeziju Vasiljeva, kao i da ih animiramo da saznaju nešto više o njegovom životu i delu, u nadi da ta saznanja mogu da ih inspirišu u umetničkom, duhovnom, i u smislu očuvanja pravih vrednosti, kojima su protkani Dušanovi stihovi.

Manifestacija počinje večeras (petak, 22. mart), u 19 sati, u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, izložbom „Čitanje Vasiljeva“, koje se sastoji iz tri celine: predstavljanja istorijskog okvira, zatim intervjua na temu kako danas čitamo Vasiljeva, dok treću celinu čini čitaonica u kojoj će posetioci moći da pročitaju novinske članke i dve Dušanove priče koje se čuvaju u Muzeju i nisu objavljivane do sada.

Sledeći događaj zakazan je za ponedeljak, 25. mart, za 18 sati, u Biblioteci, gde će, u saradnji sa Maticom srpskom, biti organizovan Okrugli sto „Dušan Vasiljev i njegovo doba 1914-1918“. Predavači će govoriti o istorijskim okolnostima Dušanovog veka: o Velikom ratu, nestanku Austrougarske, stvaranju kraljevine SHS, crtanju nove banatske granice i pojavi komunizma u Banatu, najavila je Valentina Mickovski.

Predstava „Oblaci“ koja će se igrati u utorak, od 20 sati, u Pozorištu, dočaraće Dušana na potpuno drukčiji način od prethodna dva događaja i uz veoma jake emocije – kaže Mickovska. – S obzirom na to da je ovaj pesnik bio ekspresionista, i predstava je rađena u tom duhu. Veoma je potresna i prikazuje njegov unutrašnji svet, svet bola, njegove jake emocije i zaista neobično stanje njegove psihe.

Finalni događaj održaće se 27. marta, na dan smrti Vasiljeva i na Dan Gimnazije koja nosi njegovo ime. Od 19 sati, u Narodnom pozorištu, biće održana Svečana akademija „Naš Dušan – čovek peva posle rata“.

U prvom delu biće uručene književne nagrade „Dušan Vasiljev“. Povodom jubileja, Gimnazija je, prvi put, raspisala konkurs za najbolje prozne i poetske radove gimnazijalaca. Najbolja tri rada biće prezentovana na Akademiji. Organizator i pokrovitelj ovog programa je Grad Kikinda, a scenario i režiju potpisuje Dragan Ostojić. Ostojić program najavljuje kao priču o životu ispunjenom poezijom i o poeziji o životu. Naš Dušan piše gorke istine i živi težak život, ali nama ostavlja da budemo dobri, miroljubivi i plemeniti. On nesebično daje svoje bolno i životno i poetsko iskustvo. Njegovo život je poetska istina, rekao je Ostojić. Poeziju će govoriti Anđela Kiković, Vladimir Maksimović i Stefan Ostojić.

– Ovaj veliki pesnik, zaslužuje da se njegov život obeleži na dostojanstven način i veoma mi je drago da Grad realizuje „Dane Dušana Vasiljeva“ i to uz podršku ustanova kulture: Kulturnog centra, Narodnog pozorišta, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, kao i uz učešće Gimnazije. I sama organizacija ovih događaja protkana je istinskim ljudskim vrednostima –  zajedništvom, ljubavlju i humanošću, a to su, u stvari, vrednosti kojima nas je Dušan Vasiljev naučio svojim životom i delom – zaključila je Valentina Mickovski.

nasilje-1

Zajedničkim radom pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici i Kikindi uhapsili su G. Ć. (1970) iz okoline Subotice zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo trgovina ljudima.

Ona se sumnjiči da je, tokom prošle godine, u iznajmljenoj kući u Subotici, više puta primorala svoju maloletnu ćerku na prostituciju, a novac prisvajala za sebe.

G. Ć. je određeno zadržavanje do 48 časova nakon čega je, uz krivičnu prijavu, privedena Višem javnom tužilaštvu u Subotici. Sudija Višeg suda u Subotici joj je odredio pritvor do 30 dana, navodi se u saopštenju. Policijske uprave u Kikindi..