Друштво

vodice-ognjena-marija-(6)

Svetom liturgijom, rezanjem kolača, osveštanjem bosiljka i vode, kod crkvice na Vodicama , Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici obeležili su stradanje Svete Marine ili Ognjene Marije, kako je još naš narod zove. Na Vodicama je 1865.godine podignuta crkvica posvećena svetiteljki Marini, a svake godine na ovom mestu okupi se veliki broj posetilaca iz Kikinde i okolnih mesta. Kumovi slave bili su Klaudija Šulc i Slobodan Vujović.

-Kumstvo smo prihvatili jer verujemo da je ovo mesto sveto. Od srca smo se prihvatili ovog zadatka i drago nam je što se ovoliko ljudi svake godine okuplja da proslavi Ognjenu Mariju – rekla je Klaudija Šulc.

Za Ognjenu Mariju svake godine na Vodice dolaze i sugrađanke koje slave imendan. Mnoge od njih umese kolač koji se osvešta, a nakon liturgije podele ga posetiocima

-Verujem da je voda koja izvire na ovom mestu lekovita. Svaki put kad dođem osećam blagodet, a sigurna sam da je to slučaj sa svima koji posećuju Vodice. Ime mi je Marija i dok god mogu dolaziću ovde na svoj imendan – otkrila nam je sugrađanka.

Kako je, po predanju voda koja postoji na ovom mestu lekovita, strpljivo se čekalo u redu kako bi se odnela kući i svakodnevno po malo pila. Prema legendi, izvor lekovite vode otkrio je slučajno pastir koji se tu umio, a imao je rane po telu i nogama. Nakon što je i prenoćio na ovom mestu, rane su nestale, a narod je počeo ovde da pronalazi lek za kožu i oči. Monahinja Mandolina ispričala nam je još jedno predanje koje se vezuje za crkvicu.

-Prema priči koju ja znam, nedaleko odavde devojčica je čuvala ovce i prikazala joj se Majka Božija. Ona joj je rekla da kaže narodu da dođe i okupi se oko izvora vode. Devojčica se malo nećkala pošto nije želela da ostavi ovce jer se bojala da ih neće zateći, ali Majka Božija uverila ju je da će ih zateći tamo gde ih je i ostavila. Tako je i bilo. Kada se devojčica vratila sa meštanima, ovce su bile na istom mestu gde ih je i ostavila. Svaka crkva je sveta, ali ova je posebna i treba svi da je čuvamo – rekla je sestra Mandolina.

Protojerej Boban Petrović, starešina hrama Svetih Kozme i Damjana okupljenima je čestitao praznik i napomenuo važnost ovog svetog mesta. Voda koju imamo ovde je zdrava i lekovita što nam je podario Bog, naveo je on.

-Posebno sam srećan jer smo ove godine imali posebnu službu. Iako je radni dan, narod je došao na Svetu liturgiju i da uzme vodu. Sa druge strane imali smo sveštenika, više nego što je uobičajeno. Odazvali su nam se sveštenici i sveštenomonasi, Kikinđani, koji su na službi u drugim parohijama, otac Mihajlo i njegov brat otac Stefan iz manastira Tumane i đakon Predrag iz niške eparhije. Tu su bili i sveštenici novobečejskog i novokneževačkog namesništva tako da je služba bila posebno svečana – istakao je protojerej Boban Petrović.

Mesto na kom se nalazi crkvica na Vodicama treba da dobije izgled kakav zaslužuje.

–Prenosimo tradiciju ovog mesta mlađima, ali se moramo potruditi da im ostavimo objekat u što boljem stanju. U planu nam je izgradimo letnjikovac s obzirom na to da je ovo mesto popularno izletište. Neophodno je i sanirati samu crkvu. Pre nekoliko godina uradili smo pilot projekat kako bi videli koliki je nivo podzemnih voda pošto je crkva izgrađena na izvoru. Vlaga se prenela na zidove i najpre moramo da isušimo zidove i rešimo se vlage, a nakon toga  i da se uradi freskopisanje. Crkva je mala, ne zahteva velike troškove i  na nama je da je uredimo -rekao je otac Boban Petrović.

U crkvenom kalendaru Sveta mučenica Marina jedan je od najpoštovanijih ženskih praznika.Veruje se da je grmljavina na Ognjenu Mariju loš znak. To može da znači da je pred nama teška i sušna godina, a stariji tvrde da grmljavina ukazuje na bolest i siromaštvo. Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine „gori nebo i zemlja“, ne rade nikakvi poslovi, kako u kući, tako i u polju. Takođe se veruje da se na Ognjenu Mariju ne valja kupati u „velikim vodama“, jer su brojni slučajevi utapanja baš na ovaj dan.

A.Đ.

Poseta-Lopare-(4)

Kikinđani su, i ove godine, bili gosti manifestacije „Dani dijaspore“ kod prijatelja u Loparama. Višednevne programe – sportske, kulturne, gastronomske, 13. put su organizovali ova opština i Udruženje Majevčana u Švajcarskoj.  Slogan manifestacije je „Sačuvajmo zavičaj“, što je, takođe, tačka spajanja u težnjama sa prijateljima iz ovog mesta, kaže predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan, koji je prisustvovao Manifestaciji.

– Naše lokalne samouprave već godinama imaju lepu saradnju, kao i udruženja žena, što nas, isto tako, povezuje. Još jednom smo predstavili naš Grad, turističku i gastronomsku ponudu. Razgovarali smo i sa predstavnicima lokalne samouprave i pozvali domaćine i goste, kao i ljude iz dijaspore, da nas posete, da nam budu gosti na našim manifestacijama, a mnogi od njih su to i do sada činili – rekao je Bogdan.

Kikinđani su nastupili juče, u nedelju, na Sajmu domaćih proizvoda i kućne radinosti, održanom u porti crkve u Loparama. Na štandu Turističke  organizacije Grada, sa članicama Etno-građanskog društva „Suvača“, predstavljene su naše autentične gastronomske i turističke ponude.

Na „Danima dijaspore“ nastupila su udruženja, pojedinci i mala preduzeća sa prostora Majevice, Semberije i drugih delova Republike Srpske, Srbije i regiona.

S. V. O.

Crkva-Vodice-Kikinda-(1)

Praznovanje Hramovne slave Crkve na Vodicama, Svete Velikomučenice Marine, počeće večeras (ponedeljak, 29. jul), od 18 sati, čitanjem molitvi.

Na dan praznika posvećenog Ognjenoj Mariji, u utorak, od 9 sati, Svetu liturgiju služiće kikindsko i sveštenstvo iz drugih namesništava i eparhija. Potom će biti upriličena Trpeza ljubavi, koju će pripremiti ovogodišnji kumovi Slave, porodica Vujadinov i prijatelji. Iz kikindske Srpske pravoslavne crkvene opštine pozivaju parohijane da prisustvom i učešćem uveličaju slavlje.

S. V. O.

saobracajna-policija-mup-4

MUP Srbije apeluje na vozače da budu strpljivi i odgovorni, jer je bezbednost u saobraćaju najvažnija, ističući da su u određenim periodima dana gužve na putevima neminovne zbog velikog broja vozila.

Od početka letnje turističke sezone, kroz Republiku Srbiju je tranzitiralo više od dva miliona vozila za svega 30 dana, navodi MUP u video objavi na Instagramu.

MUP apeluje na građane da ne nadoknađuju vreme provedeno na graničnom prelazu ili naplatnoj stanici prebrzom vožnjom, nepropisnim preticanjem i vožnjom zaustavnom trakom.

“Ne ugrožavajte sebe i svoju porodicu neodgovornim ponašanjem i kršenjem propisa. Jedan trenutak nepažnje može promeniti sve – vozite odgovorno! Vaša bezbednost je najvažnija!”, ističu u MUP-u.

(Izvor: RTV)

Zemljana-arhitektura-(1)

Obuka o zemljanoj arhitekturi novi je program Narodnog muzeja koji je započet juče u mlinu Suvača. Jedanaest polaznika prijavilo se kako bi stekli teorijska znanja o gradnji i obnavljanju objekata pomoću blatnog maltera, što će, na jesen, a možda i narednih godina, rezultirati rekonstrukcijom oštećenih delova mlina na konjski pogon, jedinog u ovom delu Evrope. Oni će, takođe, na kraju treninga, dobiti i ECVET sertifikat.

Treninge vodi arhitekta i specijalista za zemljanu arhitekturu, Dragana Kojičić.

– ECVET treninzi se sprovode širom Evrope, ali u neformalnom obrazovanju. Ideja je da se obuče majstori koji će ostati ovde i pomoći u obnovi, ne samo Suvače, nego i drugih objekata od zemlje.

Na prvom treningu, održanom juče, na programu je bilo upoznavanje sa materijalom. Danas se već započelo sa praktičnim radom.

– Počinjemo obnovu Suvače, skidamo malter, uočavamo probleme i pronalazimo rešenja za njeno saniranje i zaštitu – objašnjava Dragana Kojičić. – Za drugi deo treninga koji će biti održan na jesen, radićemo završnu obnovu i krečenje. Učesnici su veoma zainteresovani, različitih su profesija, a neki već i imaju iskustva.

Jedan od iskusnijih polaznika je penzioner Dušan Vujičić.

– Već imam znanje i veštine u izradi materijala, pravilnoj upotrebi alata i zaštitne opreme, pa mogu i da pomognem ostalim učesnicima – kaže Vujičić.

Maja Erdeljan Romić na obuku je došla iz Sajana. Kaže da je njen motiv to što živi u kući od naboja i želi da nauči kako da je kvalitetno održava.

Građevinskog inženjera Filipa Pjevića inspirisao je rad instruktorke Kojičić koji mu je, kaže, poznat od ranije.

– Ovo je i privilegija i od velikog je značaja za naš grad – napominje Pjević. – U pitanju su tradicionalne tehnike građenja, obnavljanja, rekonstrukcije, koje su zaboravljene i na ovaj način se ponovo aktuelizuju i neguju.

Ljudi danas shvataju da sa zemljom može da se gradi na potpuno moderan način, prilagođen savremenom životu. U Kikindi je specifična vrsta naboja, sa crepom, a to je upravo tehnika koja se koristi danas u Japanu, u modernoj gradnji, ukazuje instruktorka Kojičić.

Dodaje da je ideja da se ovaj sertifikovani program sprovodi u kontinuitetu, kako bi se delovi Suvače koji su u lošem stanju, redovno održavali.

Treninzi se odvijaju zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture Republike Srbije i u saradnji sa Klubom finih zanata – Centrom za zemljanu arhitekturu koji vodi Dragana Kojičić.

S. V. O.

Prijem Pedagoska 2

U Visokoj školi za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV), za upis na osnovne studije u septembarskom roku ostalo je 35 slobodnih mesta na smeru „strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta“, od kojih čak 20 na budžetu. U prvom, junskom roku, primljeno je 36 brucoša – 31 na budžetu i petoro samofinansirajućih koji su u tom statusu jer su već jednom bili upisani na budžetsko školovanje.

Studenti koji nastavljaju školovanje na master studijama, u junu su popunili 30 od ukupno 50 slobodnih mesta na prvoj godini. Samo prvo dvoje na rang listi imaće plaćeno školovanje u sledećoj nastavnoj godini.

U ovoj visokoškolskoj ustanovi počelo je i prijavljivanje za doškolovanje – upis na treću godinu osnovnih studija kandidata koji imaju završenu Višu školu za obrazovanje vaspitača (smer – vaspitač u predškolskim ustanovama). Oni se, bez prijemnog ispita, upisuju do 1. oktobra, a za ovo dodatno obrazovanje nisu predviđena mesta na budžetu.

– Zainteresovanost je na nivou prošle godine, možda malo manja – kaže direktorica VŠSSOV, dr Angela Mesaroš Živkov. – Očekujemo da će sva mesta biti popunjena u septembarskom upisnom roku.

Prijavljivanje za upis na prvu godinu osnovnih studija je 2, 3. i 4. septembra, a na prvu godinu master studija – od 20. avgusta do 30. septembra.

Samofinansirajući studenti na osnovnim studijama i oni na doškolovanju godinu plaćaju 54 hiljade, a master studije godišnje koštaju 75 hiljada dinara i Škola odobrava plaćanje u deset mesečnih rata.

Za 2024/2025. godinu nije predviđen upis na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

– Istekla nam je sedmogodišnja akreditacija i doneli smo odluku da ne započinjemo ponovo taj proces jer nemamo doktora nauka iz oblasti etnomuzikologije i etnokoreologije. Uz to, već duže vreme opada broj zainteresovanih – ukazuje direktorica. – Međutim, nismo odustali od to smera. Kada se ponovo steknu uslovi, uz reorganizaciju studijskog programa, ući ćemo u novu akreditaciju.

Od oko 300 studenata Visoke škole, na smeru za tradicionalne igre ih ima samo desetak. Ovaj studijski program postoji od 2008. godine, kada je prvu godinu upisivalo i po 35 studenata. VŠSSOV jedina u državi i imala ovaj smer na kojem je visoko obrazovanje steklo stotine koreografa iz Srbije i čitavog regiona.

S. V. O.

decje-odeljenje

Temeljna rekonstrukcija Opšte bolnica Kikinda je nastavljena. Nakon što je završena rekonstrukcija i useljena zgrada u kojoj se nalaze odeljenja Fizijatrije, Patologije i Neuropsihijatrije, u toku su radovi na zgradi Dečijeg odeljenja.

– Do jeseni bi trebalo da se završe radovi i nakon toga izdejstvuje upotrebna dozvola i objekat stavi u funkciju. Izdvojeno je 513,6 miliona dinara za obe zgrade. Kad se radi temeljna rekonstrukcija dolazi i do nepredviđenih radova i troškova. Ispostavilo se da je kod zgrade Dečijeg odeljenja bilo sleganja kao posledica nakupljanja kišnice koja nije imala gde da otiče, i to je rešeno i otklonjeno. Nastavljeni su radovi, sledi sanacija instalacija- elektro, mašinskih, vodovodnih, razvoda medicinskih gasova i poboljšanje energetske efikasnosti što je veoma važno i značiće mnogo Bolnici zbog smanjenja troškova grejanja- navodi Svetislav Vukmirica, pomoćnik gradonačelnika zadužen za investicione i razvojne projekte.

Podsetimo, za rekonstruisanu i useljenu zgradu u kojoj su odeljenja fizijatrije, patologije i neuropsihijatrije obezbeđena je i nova medicinska i nemedicinska oprema. Zahvaljujući Ministarstvu za javna ulaganja obezbeđeno je 240.000 evra za dodatnu medicinsku opremu, dok je Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo opredelio 10,5 miliona za nemedicinsku opremu.

– Rekonstrukciju Bolnice finansiraju Vlada i Ministarstvo, za opštu dobrobit. Cilj nam jeste da se u rokovima sve završi, ali okolnosti su takve da to ne bude uvek ispoštovano, ali prioritet je kvalitet i da nakon završetka radova, budu zadovoljni i zdravstveni radnici i pacijenti. Tehnički prijem zgrade Dečijeg odeljenja očekujemo do kraja godine. Paralelno se radi i na drugoj fazi, a to je predstojeća rekonstrukcija tzv Nove bolnice koja će obuhvatiti 22.000 kvadratnih metara- rekonstrukciju 14.000 kvadrata i dogradnju aneksa od 6.000 kvadrata, sa 2.000 kvadratnih metara upravne zgrade. Pošto će svaka soba dobiti kupatilo, smanjiće se broj ležajeva, pa je potrebna dogradnja aneksa. Temeljna rekonstrukcija Opšte bolnice je ogromna investicija, vredna oko 3 milijarde dinara i to je najveći projekat do sada- ukazuje Vukmirica.

Rekonstrukcija tzv Nove bolnice radiće se takođe fazno.

– Grad je uradio ono što je do nas, idejno rešenje, master plan i urbanistički projekat, to smo završili, Grad je uložio 16 miliona za izradu projektno tehničke dokumentacije, to je prošlo kontrolu Ministarstva za javna ulaganja i sad je na Vladi da opredeli taj novac kako bismo ušli u novu fazu rekonstrukcije. Radiće se deo po deo i dobićemo odlične uslove u kikindskoj bolnici- ističe naš sagovornik.

J. C.

Priznanja-Cvet-uspeha-1-683x1024-1

Zainteresovane preduzetnice mogu da se prijave za jednu od tri kategorije: izvozno orijentisana firma, uspešan poslovni model i specijalna priznanja.

Pravo učešća na konkursu za izbor najbolje preduzetnice „Cvet uspeha za ženu zmaja“ imaju sve poslovne žene u Srbiji koje su vlasnice ili imaju udela u vlasništvu preduzeća, bez obzira na vrstu delatnosti.

Nagrada „Cvet uspeha za ženu zmaja“ predstavlja jedinstveni podsticaj poslovnim ženama koje se uspešno nose sa izazovima tranzicije i dodatno motiviše žene koje su na korak do odluke da se otisnu u svet preduzetništva. Cilj nagrade je afirmacija uspešnih preduzetnica i vidljivost njihovog doprinosa ekonomskom razvoju Srbije. Priznanjem najuspešnijima skreće se pažnja javnosti na veliku pokretačku snagu ženskog preduzetništva, navodi se na sajtu Udruženja poslovnih žena.

U prethodnih 17 godina na ovom događaju promovisano je više od 500 žena, a njih 173 je dobilo priznanje „Cvet uspeha za ženu zmaja“ za najuspešniju preduzetnicu. Četiri uspešne poslovne žene proglašene su ambasadorkama Evropske mreže ženskog preduzetništva.

Olgica Arađanski, kao vlasnica SZR “Butik sveća” jedina je dobitnica ove prestižne nagrade iz našeg grada, a priznanje joj je uručeno 2013. godine. Bila je tada i jedina koja je nagradu zaslužila u kategoriji samozapošljavanje.

S. V. O.

fabrika-vode-ispravna-za-pice-(4)

Voda u Kikindi je konačno ispravna za piće, istaknuto je u JP „Kikinda“. Dr Sanja Brusin Beloš, načelnica odeljenja higijene i humane ekologije Zavoda za javno zdravlje saopštila je da je 30. maja započeta takozvana velika analiza iz rezervoara fabrike vode i da su rezultati pokazali da je voda iz česme bezbedna za upotrebu.

-Analiza je obuhvatila više od 100 hemijskih i mikrobioloških parametara, a uključeno je bilo i radiološko ispitivanje. Sve ono što Zakon propisuje je i analizirano je i zaključak je da je voda ispravna. To što se oseti na hlor je normalno. Do sada ga nismo osećali, iako ga je bilo, jer čim se ubaci u vodu vezivao se za amonijak i organske materije tako da je bio neprimetan. Sada je amonijak eliminisan iz vode, a organske materije su u granicama dozvoljenih tako da hlor, koji je takođe u granicama normale, nema za šta da se veže i zbog toga se i oseća. Tehnologija odabrana za prečišćavanje vode je dobra i dokazano je da ona može da se prečisti i da je ispravna za piće – dodala je dr Brusin Beloš.

U prethodnom periodu testirana je i hidraulika na svoj opremi postrojenja za preradu vode, a u proteklih sedam dana u gradu je trošena rekordna količina vode, naveo je v.d. direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero.

-Potrošnja je bila 170 litara u sekundi  što je prevazišlo sve dosadašnje statistike. Zimski prosek je 30 litara u sekundi, a letnji je od 90 do 110 litara u sekundi. Najvažniji parametar je da nije bilo iskakanja sistema tako da smo dokazali da oprema i postrojenja može da zadovolji ekstremne uslove. Od 15. jula testiramo opremu na maksimalnom kapacitetu rada i na osnovu dobijenih analiza podnećemo zahtev za sanitarnu saglasnost i upotrebnu dozvolu. U toku je i normiranje u pogonu za preradu i na nama je da sve uradimo kako bi  imali najbolji optimum proizvodnje. Dobijanje upotrebne dozvole očekuje se u narednih 45 dana – precizirao je Gvero.

Već u junu, kada se na slavina pojavila znatno čistija voda, ona je bila puno kvalitetnija nego do tada. Sa informacijama se nije izlazilo kako bi se izbegla politizacija.

-Želeli smo da završimo projekat upotpunosti i da tada izađemo pred građane sa konkretnim informacijama – napomenuo je Gvero.

Planirano je i opremanje još dva bunara neophodnih za povećanje kapaciteta vode. Maksimalni kapacitet biće 220 litara vode u sekundi i neće biti problema u snabdevanju.

A.Đ.

DARKO-CVIJAN-NE-ZOVI

U skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača i u cilju što efikasnije zaštite osetljivih grupa počeo je sa radom registar „Ne zovi“.  Potrošači koji ne žele da primaju pozive trgovaca putem telefona i sms odnosno mms poruka koje se odnose na prodaju proizvoda ili usluga, mogu da se upišu u pomenuti registar, a svi operatori mobilne i fiksne telefonije obavezni su da to omoguće svojim korisnicima.

-U poslednje vreme javlja nam se veliki broj starijih osoba koje su žrtve trgovaca koji imaju sve njihove podatke. Stoga je oformljen registar „Ne zovi“ kako bi zaštitio starije potrošače. Pošto se broj telefona pojedinca registruje kod operatera mobilne telefonije, on se registruje i u  Regulatornom telu za elektronske komunikacije i poštanske usluge RATEL. Trgovac pre nego što pozove potrošača mora da proveri da li njegov broj registrovan i ukoliko ga i tada nazove rizikuje kaznu od 50.000 dinara – istakao je predsednik UPOK-a u Kikindi Darko Cvijan.

 

Iako je telefonska trgovina legalna, potrošači prijavljuju veliki broj zloupotreba.

-Penzioneri su najosetljivija, ali i najsigurnija kategorija platiša jer se u 90 odsto slučajeva sve prodaje preko administrativne zabrane odnosno obustave na penziju. Pravilo je da se telefonskim putem prodaju izuzetno skupi proizvodi od više desetina hiljada dinara ili nekoliko hiljada evra, a stvari koje su kupuju nemaju tu tržišnu vrednost. Trgovci su razvili sofisticirane načine prodaje i neretko dovode potrošače u neprijatne situacije, a kako se sve odvija telefonom teško je dokazivo da je potrošač doveden u zabludu – kaže naš sagovornik.

Na sajtovima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine i RATEL-a postoje obrasci koji su jednostavni za popunjavanje, ali potrošač mora lično da je ga popuni.

-Tokom proleća nam se javio veći broj potrošača upravo zbog ovakvog vida kupovine i u mnogim slučajevima smo posredovali. Najvažnije je da potrošač, ukoliko odustane od kupovine, to uradi na vreme u roku od 14 dana. U tom periodu može da se vrati proizvode bez navođenja bilo kakvi razloga zašto odustaje od kupovine. Kada nam se sugrađani jave u tom intervalu mi mu omogućimo da raskine ugovor i povrati sredstva. Ako zakonski rok prođe, ne može ništa da se učini. Imali smo i situacija gde su sklapani ugovori sa dementnim osobama i to nedeljom, tako da se neretko targetiraju potrošači koji su onemogućenog rasuđivanja zbog bolesti – precizira Cvijan.

Najčešće se prodaju mobilni telefoni, razna medicinska pomagala poput masažera, jastuka, prekrivača sa magnetima ili suplementi.

A.Đ.

 

 

error: Content is protected !!