Друштво

Topola-Gospojina-(2)

U Banatskoj Topoli, u crkvi Uznesenja Blažene Device Marije, u narodu poznate kao Velike Gospe obeležavanje crkvene slave počeće dan ranije, 14. avgusta, kako se to čini još od 19. veka. Tog datuma u ovo mesto stižu hodočasnici, mnogi u veri da će im to sveto mesto doneti ozdravljenje.

Kako saznajemo od velečasnog Jožefa Melara, župnika ove crkve, zapisano je da se davne 1854. godine, u tadašnjoj seoskoj školi koja se koristila i kao bogomolja, pojavio lik Bogorodice koji je uslišavao molitve bolesnih i nesrećnih.

– Prvo viđenje bilo je 9. decembra. U toku nastave deca su videla da se orosio zid u obliku ženskog lika i deteta, lik Bogorodice. Obrisali su zid, ali se slika ponovo pojavljivala. Ljudi su maramicama skidali vodu sa zida i njima brisali bolesne delove tela, najčešće oči. Tada su počela hodočašća, vernici su dolazili, u nadi da će njihove molitve biti uslišene, mnogi su ozdravili, neki i od posledica moždanog udara, i ostavljali su štake na tom mestu – priča župnik Melar.

Kada se pročulo za ovu pojavu, biskupija iz Temišvara je slala više delegacija koje su napravile zapisnik o događaju sa izjavama očevidaca pod zakletvom. U prvo vreme hodočastilo se na dva praznika – na Veliku, ali i na Malu Gospojinu, 7. i 8. septembra. Ostalo je zapisano da je po ozdravljenje i nadu ovde dolazilo i do deset hiljada ljudi, kaže župnik.

Pojavljivanje lika Bogorodice bio je i povod da se iste, 1854. godine započne izgradnja crkve koja je trajala do 1871. Toranj je crkva Uznesenja Blažene Device Marije dobila tek 1914. godine.

– Iako kasnije, u crkvi, nisu zabeležena nova viđenja, ozdravljenja su se, na ovom  posvećenom mestu, i dalje događala. Ljudi su ozdravljivali bez lekova – dodaje župnik.

Uoči Velike Gospojine, hodočasnici će doći 14. avgusta popodne u crkvu, za 16 sati, kada će mladi prirediti prigodan recital sa pesmama. Slede večernja i Sveta misa od 18 i 19 sati, a zatim i procesija sa kipom Majke Božije. Misu će voditi zrenjaninski biskup Mirko Štefković.

Do pre dvadesetak godina, s obzirom na to da su vernici stizali izdaleka, bilo je i bdenja u crkvi. U poslednje vreme, kaže župnik, stižu vernici svih generacija, uglavnom iz Banata i Potisja. Istovremeno se dešava i Buč koji ima posebno značenje.

– Buč je oproštenje, opraštaju nam se učinjeni gresi. Vernici se mole, pričeste, neki i ispovedaju, i to je vezano za crkvenu slavu, a prenelo se i na prostor oko crkve.

Buč tako sada podrazumeva i štandove sa različitom robom i hranom, kao i luna-parkom za decu.

S. V. O.

Aleksandra-Dukatarov-(2)

Veliku humanost i razumevanje pokazali su Kikinđani, pojedinci i ustanove, uplatama na račun Fondacije „Budi human“ – organizacijom mnogobrojnih kulturnih, sportskih i muzičkih događaja, humanitarnim prodajama i ogromnim brojem priloga na njima. Na taj način, za samo dva meseca, sakupljen je ceo iznos, nešto više od 2,7 miliona dinara za našu sugrađanku, četrdesetdvogodišnju Aleksandru Dukatarov koja se leči od karcinoma materice.

Na Aleksandrinom računu u Fondaciji sada ima dovoljno novac za terapiju podizanja imuniteta na privatnoj klinici u Beogradu, hemoterapije, lekove,  specijalističke preglede i za bolničko lečenje, kako bi mogla da nastavi sa terapijama.

Dijagnoza zloćudnog tumora Aleksandri je uspostavljena pre tri i po godine. Kako lečenje citostaticima i zračenjem u nekoliko navrata nije dalo rezultate, bolest je u progresiji, zbog čega je Aleksandra na izuzetno jakim lekovima za ublažavanje bola.

Svim dobrim ljudima koji su pomogli da se prikupi novac, porodica, majka, kao i Aleksandrini prijatelji veoma su zahvalni, kaže njena bliska prijateljica. Aleksandra i dalje ima svu podršku cele zajednice u borbi u kojoj će, verujemo, pobediti.

S. V. O.

Bovan-kviz

Slavko Bovan, naš sugrađanin, vrsni enigmata sa nebrojeno pobeda na kvizovima i enigmatskim takmičenjima, osvojio je još jedno priznanje – ovoga puta zlatnu olimpijsku medalju. Bovan je apsolutni pobednik sinoć održanog finala Olimpijskog kviza koji je, 20. put, bio u programu Nevesinjske olimpijade.

Kako prenosi Radio Nevesinje, u uzbudljivom finišu enigmatsko-zabavnog takmičenja u Domu kulture „Nebojša Glogovac“, Bovan je pokazao najviše znanja i koncentracije. Njemu je ovo treće zlato na Nevesinjskoj olimpijadi.

 

Srebro je osvojio osmostruki pobednik Olimpijskog kviza, elektro-inženjer Velimir Šmrkić, dok je profesorici istorije, Valentini Pudar, pripala bronzana medalja.

Najuspešnijima je medalje uručio načelnik opštine i predsednik Organizacionog odbora Nevesinjske olimpijade, Milenko Avdalović.

Slavko Bovan je diplomirani pravnik i sekretar Enigmatskog kluba „Kikinda“. Takođe je naš kolega, u „Komuni“ je autor enigmatske stranice „Razbibriga“, a razgovor sa njim možete gledati na našem podkastu, na našem portalu.

S. V. O.

(Foto: Radio Nevesinje)

Luka-(7)-1

Luka Momčilov ima 23 godine i uskoro će diplomirati na novosadskom Univerzitetu „Edukons“, na studijama bezbednosti i postaće menadžer za korporativnu bezbednost. Luka je Kikinđanin, ovde je završio Gimnaziju i, u međuvremenu je, svoju ljubav prema muzici, od hobija razvio do posla kojim ostvaruje i zaradu i zadovoljstvo.

Didžejingom se bavi već skoro četiri godine. Prvu publiku i fanove stekao je već u školi, kada im je pesme birao i puštao sa svog mobilnog telefona. U međuvremenu je kupio opremu – laptop i kontrolu (miksetu), i sada već stalno nastupa na različitim mestima i na, tematski, različitim skupovima.

– Moj posao je da zabavim publiku koja je došla na žurku, proslavu, rođendan, da se lepo provedu. Nema pravila, mladi me najčešće pozivaju za proslavu punoletstva ili na privatne žurke, klubovi za di-džej večeri, a često me angažuju i na svadbama za jedan „blok“ nastupa ili čak za celu svadbu. Radio sam i proslave „okruglih“ rođendana, 30-ih, 40-ih, 50-ih. Ni stariji se ne ustručavaju da pozovu di-džeja, nema predrasuda – priča Luka.

Kaže da poznaje muziku jer je, i pre nego što mu je didžejing postao profesija, slušao sasvim različite žanrove. Ipak, posle skoro četiri godine iskustva, sasvim dobro ume da osluškuje i pretpostavi kakvu „muzičku sliku“ će predstaviti kojoj ciljnoj grupi.

– Repertoar prilagođavam željama klijenta – kaže. – Ako je u pitanju osamnaesti rođendan, pretežno puštam novu muziku, ali, kada se ljudi opuste, uvek završavamo sa narodnjacima. Proslave 30 plus ne mogu da prođu bez densa 90-ih, kao ni bez ex-yu evergrina, pesama koje svi znaju i ne zaboravljaju ih, one su nezaobilazne.

Ocenjuje da vanvremenske izvođače slušaju sve generacije, i njegova, i one koje tek počinju da izlaze. Ipak, mladi imaju svoje favorite sa trenutno najvećim hitovima.

– Izdvaja se Aleksandra Prijović koju sada mnogo slušaju, vole, zatim Vojaž, Breskvica, Desingerica, svi su oni i gostovali u Kikindi. Mislim da to nije dugog roka, pokazalo se to i ranije sa drugim izvođačima, ali su trenutno najslušaniji.

Sa karijerom u stalnom usponu, ovaj komunikativan i vedar mladić, uvek ima posla, pa, osim u Novom Sadu i Kikindi, mnogo nastupa i u Bosni, Hrvatskoj, ali i u Grčkoj.

– U Novom Sadu ima mnogo posla, tamo mladi izlaze i sva tri dana tokom vikenda u toku školske godine, dok je u Kikindi, glavni dan za izlaske subota – priča Luka. – Leti je sasvim drukčija situacija, izlazi se češće i lepša je atmosfera u gradu.

Posle nastupa na kojima se prilagođava ukusima publike, Luka se opušta uz balade.

– Moja omiljena muzika je nešto što najređe puštam, to su laganije pesme Olivera Dragojevića, Vlade Georgijeva i, posebno, Zdravka Čolića. Posle žurki, njihove balade mi najviše prijaju.

S obzirom na to da je položio sve ispite na osnovnim studijama, posle diplomskog ispita na jesen, planira da upiše i master studije, ali još uvek nije odlučio gde će to biti. Za sada mu je baza još uvek u Novom Sadu, u kojem je i deo  DJ udruženja “NS Party Team”, a srešćete ga često i u Kikindi, ili prepoznati, po zvuku profesionalnog nastupa uvek nasmejanog di-džeja.

S. V. O.

(Fotografije: dexondee i MajkicFoto)

 

Kruna-(10)

U second hand-u „Kruna“ nastavljaju sa humanitarnim akcijama. U subotu, 10. avgusta, sav prihod od prodaje biće doniran Udruženju multiple skleroze u Kikindi.

– Kao i uvek kada je u pitanju humanitarna prodaja u „Kruni“, prethodno ćemo lokal dopuniti robom i svaki komad koštaće sto dinara – kaže vlasnica, Aleksandra Rakić.

Ova preduzetnica je, za godinu dana postojanja prodavnice polovne robe, organizovala već nekoliko humanitarnih akcija, usmeravajući novac onima kojima je najpotrebnije.

Roba „krem klase“, koja se, u nabavci, pojedinačno bira, redovnim mušterijama i novim kupcima dostupna je u Nemanjinoj 2, od 9 do 13 i od 16 do 20 sati radnim danima i subotom od 9 do 13 sati.

beba-ruka

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je danas da će pravo na isplatu uvećanog roditeljskog dodatka ostvariti sve mame koje su od početka 2024. godine donele na svet novi život.

Kako se navodi, uvećani roditeljski dodatak za prvo dete iznosiće 500.000 dinara jednokratne novčane pomoći, za drugo dete 600.000 dinara, uz jednokratnu novčanu pomoć od 135.000 dinara.

Roditeljski dodatak za treće dete iznosiće 2.280.000 dinara, uz jednokratnu pomoć od 135.000 dinara, a dodatak za četvrto dete iznosiće 3.180.000 dinara.

Dodaci za drugo, treće i četvrto dete isplaćivaće se putem jednakih mesečnih rata.

Istovremeno, ona se zahvalila predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci predlogu majki dece rođene od početka 2024. godine, koje su u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, tražile da se predloženim izmenama obuhvate sva deca rođena od 1. januara ove godine, navodi se u saopštenju Ministarstva.

“Ovim je još jednom potvrđena opredeljenost države da brine o porodicama i podržava roditeljstvo, boreći se za budućnost i sigurnost svih naših građana”, navodi se u saopštenju.

(Izvor: RTV)

Oluja-arhiv

U Bioskopu na otvorenom Turističke organizacije, večeras će, od 21 sata, na Starom jezeru biti prikazan film „Oluja“, autora Miloša Radunovića. Film prikazuje događaje koji su prethodili i tokom same agresije hrvatsko-muslimanskih snaga uz pomoć NATO pakta na Republiku Srpsku Krajinu u avgustu 1995. godine. Tada je, iz Dalmacije, Like, Korduna i Banije prognano najmanje 250 hiljada Srba. Ovaj pogrom nosio je šifrovano ime „Oluja”.

Dan sećanja na prognano i stradalo srpsko stanovništvo u ovoj operaciji 4. i 5. avgusta 1995. godine, obeležiće sutra (ponedeljak, 5. avgust) i Istorijski arhiv i Srpski ratni veterani. Pod pokroviteljstvom Grada, u holu Istorijskog arhiva, u 10 sati, biće otvorena izložba dokumenata i fotografija o stradanju Srba na području Hrvatske i BiH od 1991. do 1995. godine. Autori izložbe su Veljko Đurić Mišina i Nenad Antonijević, ispred Saveza Srba iz regiona.

penzioneri-5

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je u obraćanju građanima da će povećanje penzija biti pre januara sledeće godine i da će iznositi 11 odsto što bi, kako je rekao, na današnju prosečnu penziju bilo veliko povećanje od oko 5.000 dinara.

Vučić je istakao da je njegova molba, pošto će tek uslediti pregovori o povećanju minimalne zarade, da ona bude uvećana toliko da bude značajno više od 50.000 dinara. Naglasio je da je njegova molba premijeru i ministru finansija da minimalna zarada bude značajnije uvećana od uvećanja prosečne plate za javni sektor.

Predsednik Srbije je rekao da je rast BDP u drugom kvartalu iznosio 4,2 odsto i podsetio da je u prvom kvartalu taj rast bio 4,7 odsto, po čemu smo među najboljima u Evropi. On je najavio da će plate prosvetnim radnicima biti veće, kao i da će to povećanje biti veće nego što će biti drugima u javnom sektoru. Prema njegovim rečima, trenutno je prosek plate za nastavno osoblje 96.000, za nenastavno 68.000, odnosno prosek je 85.000, i naša je obaveza da, bez obzira na fond radnih sati, onima koji vaspitavaju našu decu obezbedimo veća primanja.

“Verujem da povećanje mora da bude značajno veće, kao i za profesore na visokim školama i fakultetima bez obzira na drugačiji vid primanja jer i po tom pitanju moramo da pokažemo brigu. Taj procenat mora da bude veći od povećanja penzija. Mora da se kreće u okvirima koji neće ugroziti rast Srbije”, rekao je Vučić.

On je dodao da su naši rezultati pokazatelj građanima Srbije da se zemlja nalazi na dobrom putu. Naveo je da imamo preko 6,5 milijardi evra na računu Republike Srbije, što nemaju čak ni petostruko veće zemlje od nas, što znači da nemamo nikakav problem sa likvidnošću i prilivom novca, kao ni sa solventnošću.

“Nemamo nikakve fiskalne probleme, stopa javnog duga je 49,4 odsto, dakle ispod 50 odsto u odnosu na bruto domaći proizvod, to su stvari koje funkcionišu odlično”, rekao je Vučić i dodao da je razgovarao sa Milošem Vučevićem o penzijama i platama. “Vučević nije želeo da ugrožava bilo koga zbog virusa korona, ali sam razgovarao sa njim dugo telefonom i sa, naravno, ministrom finansija i svima ostalima, i mi ćemo pokušati da penzije podignemo i da ih ljudi dobiju i pre januara sledeće godine. To ne mogu da obećam, ali ćemo dati sve od sebe, ljudi znaju kada ja to kažem da to gotovo uvek tako bude. Dakle, i pre januara gledaćemo da to povećanje ne bude 10 odsto, već da bude 11 odsto”, rekao je Vučić.

Naveo je da je prosečna penzija danas gotovo 46.000 dinara, dok je pre samo 12 godina bila 22.000 dinara i da će stopa inflacije biti na nivou između 3,8 i četiri odsto. Dodao je da je aprilu minimalnu zaradu primilo 99.456 osoba, dok ih je, pre samo šest ili sedam godina, bilo 350.000.

“Želimo da time pokažemo brigu za najsiromašnije, za one koji imaju najmanja primanja. Razume se, razgovaraćemo sa poslodavcima i sa sindikatima o svemu, jer uvek sindikati traže više nego što je realno, imajući u vidu ekonomske parametre. Poslodavci uvek traže manje. Ali će naša molba svakako biti da taj procenat bude veći od prosečnog povećanja zarada. I ja verujem da sa sadašnjih 47.154 dinara minimalna zarada mora da ide značajno preko 50.000, ali neću da govorim dalje, da ne bih pokvario sam tog pregovora i razgovora koji predstoje”, rekao je Vučić.

(Izvor: NSUživo)

 

naslovna-razvodi

Bračni zaveti o doživotnom zajedničkom životu i deljenju dobra i zla, u praksi, u našoj sredini, ređe se obistinjuju. U neslavnoj statistici o učestalosti razvoda brakova, Kikinda je vodeći grad. To nedvosmisleno pokazuju nedavno objavljeni podaci Republičkog zavoda za statistiku o zaključenim i razvedenim brakovima na teritoriji Republike Srbije za 2023. godinu. U našoj zemlji, prosečno se razvede svaki treći brak, dok je u Kikindi taj postotak znatno veći- čak dva od tri sklopljena braka završe ce razvodom.

To znači da Kikinđanke i Kikinđani doživljavaju bračni brodolom dva puta češće od prosečnog stanovnika naše zemlje.

Šampionska pozicija našeg grada kada je reč o razvodima nije nova, ukazuje specijalista kliničke psihologije i sudski veštak Đorđe Popović.

– Kikinda je hronično prvak Srbije u broju razvoda. U proseku, na 100 venčanja imali smo oko 50 razvoda. Vreme u kom živimo je bogom dano za odgajanje egocentrizma. Kapitalizam je sa sobom doneo individualizam, koji u slobodnom prevodu znači egocentrizam, a egocentrizam u slobodnom prevodu znači sebičnost, koja se, samo je pitanje vremena, pretvara u gramzivost, a ona u pohlepu, a pohlepa, kako je to govorio Đura Jakšić, u pakost i zlobu. Danas retko ko ima sposobnost da dostojanstveno, mirno i odgovorno deli život sa drugom osobom. Nove generacije nisu odgajane u altruističkom duhu, već upravo suprotno, za razliku od perioda do devedesetih godina, kada smo umeli da brinemo jedni o drugima, razumeli tuđu nevolju, a ne samo sopstvenu. Došlo je vreme u kojem je pojedinac sebi najvažniji na svetu. U takvoj klimi neznatne su šanse da se dugo održava i postoji kvalitetan brak- ocenjuje Popović.

Razvod nije samo jedna od najstresnijih situacija u životu. Često je to bolna trauma koji donosi mnogo više nevolja od slomljenog srca. Starateljstvo nad decom i podela imovine predstavljaju kamen spoticanja velike većine dojučerašnjih partnera.

– Kao sudski veštak već dvadesetak godina imam prilike da posmatram kako se ljudi razvode. Retko se dešava da se ljudi razvedu kao ljudi. Nažalost najčešće se razvode kao razbojnici koji imaju svašta da kažu jedno o drugom. Pošto poslušam obe strane i svu moguću obostranu artiljerijsku paljbu, pitam- ko vam je držao pištolj kad ste potpisivali sudbonosno da. Time hoću da kažem da je u redu razvesti se, ako supružnici više ne mogu zajedno, ali razilaženja u miru gotovo da nema. Moguće je da neki procenat ljudi može bez zlih reči da odu svako na svoju stranu, ali to se vrlo retko sreće. Najčešće su tu bes, gnev, agresija, mržnja…- priča naš sagovornik.

Više od polovine razvedenih su oni koji imaju decu, a među razvedenim brakovima s decom, najčešći su oni s jednim detetom.

Starateljstvo dobijaju majke, u 70 odsto slučajeva. Najbolnija su međusobna razračunavanja bivših supružnika preko dece.

– Imamo jedan slučaj razvoda braka koji je bio pre sedam godina, a supružnici se od tad sve vreme tuže ko će biti staratelj dece. To je otišlo na više sudske instance, uključene su brojne institucije. Dosta puta sam i čuo rečenicu od „glave porodice”- uzeću ti sve- stan, decu, ništa nećeš imati. U 90 ili više odsto slučajeva, žena je ta koja piše tužbu za razvod braka. Dozlogrdi im jer se muževi ponašaju kao visoki gosti u hotelu u kom su proteklih godina odsedali i nisu ništa naročito radili. Podsetiću na izreku koja mi se ne sviđa, ali je našla mesto kod nas: „Kuća ne stoji na zemlji, nego na ženi”. Ta izreka potiče iz vremena kog više nema, a voleo bih da se izmeni i da kuća ne stoji na ženi već na mužu i ženi ravnopravno, na dva stuba- kaže Popović.

Razlozi za okončanje braka su: nasilje, ljubomora, mešanje roditelja jedne ili druge strane u život bračnih parnera, preljuba, alkoholizam, nepremostive razlike u pogledu najvažnijih životnih pitanja, finansijski razlozi. Neretko se danas učestalost razvoda dovodi i u vezu sa emancipacijom žena i njihovom ekonomskom samostalnošću.

– Istraživanja su pokazala da dva faktora najčešće doprinose razlazu, a to su ljubomora i mešanje roditelja jedne ili druge strane u život bračnih partnera. Ljubomora kad uđe teško se leči, kvari odnos, ruši poverenje, kao bolest koja ima evoluciju. Još jedan fenomen je odavno uočen. Bračni odnos počinje da se klima u trenutku kad se rodi prvo dete – navodi Popović.

Brak iziskuje posvećenost, ljubav, razumevanje, poverenje, uvažavanje. Ali može li dugogodišnje partnerstvo da dovede do zasićenja u vezi? Naš sagovornik ukazuje i na ovaj fenomen.

-Ima jedno iskustvo sročeno u izreci: „Kad dugo žive zajedno, životinje se zavole, a ljudi zamrze”. Fenomen zasićenja se retko pominje, ponekad se govori o bračnoj monotoniji, ali to po meni nije adekvatan izraz, pre bih rekao zasićenje. Posmatrajte bračni par koji hoda ulicom- ćute ozbiljnih lica na kojima je vidljiv umor, za razliku od prizora kada vidite momka i devojku, koji su živahni, pričaju… Brak je ozbiljan, dugotrajan i težak posao, to bi bila moja definicija braka- kaže Popović.

Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju i to da posle Severnobanatskog okruga, po učestalosti razvoda prednjači Severnobački region. Dve opštine koje se, u našem okrugu, najviše ističu su Ada, gde su razvodi čak učestaliji od sudbonosnog da, i Senta u kojoj se na deset zaključenih brakova, bezmalo devet (8,7) okonča razvodom.

BRAKOVI NAJČEŠĆE PUCAJU U ČETVRDESETIM

Starosna dob pri stupanju u brak, ali i razvodu pomera se naviše. Prosečna starost muža pri razvodu braka u Srbiji je 45,2 godine, a žene 41,7 godina. Prosečna starost mladoženje pri stupanju u prvi brak u našoj zemlji je 31,8 godina, a neveste 29,1 godina. U Kikindi je nešto mlađi prosečan novopečeni bračni par. Kikinđani pri stupanju u prvi brak imaju u proseku 30,8 godina, a sugrađanke 27, 8 godina.

RAZLAZ POSLE KRATKOG, ALI I DUGOG BRAČNOG STAŽA

Put od medenog meseca do bračnog brodoloma nekada je veoma kratak. Razvode se mladi bračni parovi, posle svega nekoliko godina zajedničkog života, ali i oni sa višedecenijskim bračnim stažom. Prosečno trajanje razvedenog braka u Srbiji je 13,7 godina, a u Kikindi. 14,2 godine. Međutim, to ne znači da posle tolikih godina zajedničkog života nastupa najkritičniji period, već da je u pitanju srednja vrednost. Naime, najviše je razvedenih supružnika sa bračnim stažom do 9 godina, ali i onih koji su dobro i zlo delili duže od 25 godina.

Prosečno trajanje razvedenog braka se dosta razlikuje po gradovima, pokazuju podaci RZS. Primera radi, u Aleksandrovcu je svega 5,5 godina, a u Žitorađi 28,9 godina.

J. Crnogorac

Hor-mladih-(1)

Hor mladih “Sveti Nikolaj Srpski” objavio je spot za pesmu „Blažena Djevo“. Autor teksta i melodije je Zoran Vučetić iz Vršca, dok je aranžman napisala članica Hora, Minja Petrov. Audio zapis snimljen je prošle godine, kaže Živanka Špirić koja rukovodi Horom.

– Spot smo snimali u manastirima Središte, Mesić i Hajdučica, kao i u Kikindi i objavili smo ga 24. jula, u navečerje praznika ikone Presvete Bogorodice Trojeručice, povodom slave manastira Središte i osvećenja manastirske crkve posvećene toj ikoni. – kaže Živanka Špirić.

Hor je osnovan 2005. godine. Ima 35 članova uzrasta od pet do 17 godina i radi pri hramovima Svetog Nikole u Kikindi i Uspenija Presvete Bogorodice u Ruskom Selu.

– Negujemo duhovne, etno i rodoljubive pesme. Pored toga, odgovaramo na Svetoj liturgiji i učestvujemo na duhovnim večerima koje se organizuju povodom crkvenih praznika, na književnim večerima, koncertima, smotrama, saborima, akademijama i priredbama – navodi Špirićeva.

Članovi Hora tri puta su nastupali na Dečijem pravoslavnom saboru na Cetinju, 2011, 2016. i 2018. godine. Prvi kompakt-disk, pod nazivom „Ovim pobeđuj“, snimili su 2013. Već naredne godine snimljen je i drugi – „Božanstvena Liturgija Svetog Jovana Zlatoustog“. Tokom 2017. i 2021. godine objavljene su pesme o Božiću – „U susret Roždestvu“ i „Ne boj se, samo veruj“, CD na kome je i prva autorska pesma, „Žiča“. Tekst za pesmu napisala je Maja Kovačević iz Kraljeva, a muziku Minja Petrov.

Prošle godine Hor mladih “Sveti Nikolaj Srpski” dobio je Nagradu „Branko Radunković – Volja čini čuda“ od istoimene Male škole iz Vršca.

Najnoviji spot, za pesmu „Blažena Djevo“, možete gledati na ovom linku.

S. V. O.

(Foto: FB stranica Živanka Špirić)

error: Content is protected !!