Kikinda je svečano i dostojanstveno obeležila Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu. Nakon polaganja venaca na Spomenik žrtvama fašizma od 1941. do 1945. godine i prigodnog programa, u gradskoj kući je upriličen prijem za predstavnike Vojske Srbije, SUBNOR-a i drugih boračkih organizacija.
-Šesti oktobar je izuzetno značajan datum u istoriji Kikinde. Prošlo je 78 godina od kako su se naši preci izborili za slobodu u kojoj mi danas živimo. Mlade naraštaje treba upoznati sa istorijskim činjenicama i zlom koje se tada nadvilo nad svetom. Kikinda je uvek sledila tekovine antifašističke borbe. Novi izazovi siguran sam da nas neće pokolebati u istrajnosti da cenimo antifašizam, naše pretke i da čuvamo slobodu, mir i stabilnost- poručio je gradonačelnik Nikola Lukač.
Leto 1944. godine bilo je presudno za dalji tok istorije, uakzao je predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.
-Tada je dogovorom Tita i Staljina u Moskvi dat signal već ojačanim partizanskim odredima u Banatu da se kreće u akciju konačnog oslobođenja zemlje. Prvo je oslobođeno Rusko Selo, a Crvena armija je snažnim udarom razbila ostatke nemačkih jedinica i ušla u Kikindu- rekao je Orelj.
Značaj istorijskog datuma podvukao je i Jovo Baroševčić, potpredsednik SUBNOR-a Srbije i potpredsednik pokrajinskog odbora SUBNOR-a:
-Šesti oktobar je dan slobode. Nikada nećemo zaboraviti one koji su svoje živote dali za slobodu. Srbija je opredeljena ka antifašizmu i rodoljublju.
Spomenik žrtvama fašizma na Trgu srpskih dobrovoljaca delo je Aleksandra Zarina. Podignut je 1961.godine, a restauriran 2017. godine. Pored gradskih čelnika, pripadnika Vojske i policije, kao i članova boračkih udruženja, vence su položili i predstavnici ambasade Ruske Federacije.
Iz lokalne samouprave polaganju venaca prisustvovali su gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, njegova zamenica, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnik gradonačelnika, Šandor Talpai, predsednik i sekretar Gradske skupštine, Mladen Bogdan i Živa Knežević, i Ljuban Sredić, član Gradskog veća.
Predsednik Saveta Mesne zajednice, Dušan Marjanović, govorio je o ulaganjima Grada u radove u Ruskom Selu.
U Kikindi je, proteklog vikenda, održana 33. „Trka za srećnije detinjstvo“ – manifestacija koja promoviše zdrave navike i humanost. Ove godine slogan je bio “Detinjstvo je trka, zdravlje je svrha”, a organizator je Crveni krst Kikinda, pod pokroviteljstvom Grada. Trku je otvorila zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.
– Šaljemo jasnu poruku da je cilj ovog lepog okupljanja promovisanje zdrave životne orijentacije jer svi mi, bez obzira na godine, treba da svoj život, što je više moguće, ispunimo rekreacijom, sportom i boravkom na otvorenom. Trka promoviše i volonterski rad, a ima i humanitarni karakter, jer će sav novac od prodatih startnih brojeva biti vraćen deci u obrazovnim ustanovama – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.
– Društveno odgovornim poslovanjem i pomaganjem lokalnoj zajednici, već godinama nastojimo da utičemo na, pre svega, najmlađe sugrađane, da se bave sportom i razvijaju sportski duh’, dodao je direktor kompanije, Vojislav Bulatović.
– Imamo obećanja da će biti obezbeđene dovoljne količine gasa, kako bi se toplotna energija nesmetano isporučivala. Cena gasa koju sada plaćamo je oko 50 odsto viša nego u prethodnom periodu. Zato je novi cenovnik neminovnost, kako bi naše preduzeće moglo da funkcioniše. Svestan sam da su ovo nepopularne mere, ali ovo je moralo da se usvoji.
Predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, najavio je da će se, u tom smislu, u narednom periodu, pronaći rešenje za pomoć najugroženijim sugrađanima.
Od zakupa će se prihodovati oko 85 miliona dinara, iz gradskog budžeta biće dodato 30 miliona, što će, sa sredstvima prenetim iz prošle godine i novcem iz Pokrajinske administracije, ukupno biti oko 140 miliona dinara. Ovaj novac biće uložen u uređenje zemljišta i atarskih puteva, kanale za odvodnjavanje, rad poljočuvarske službe i u subvencije poljoprivrednicima.
U Kikindi je, sedmi put, gostovao karavan ‘Izađi mi na teglu” – gastronomsko takmičenje u pravljenju ajvara. Na gradskom trgu nadmetalo se devet ekipa, a najbolje su bile članice udruženja „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela. Drugoplasirano je Udruženje građana ”Dora”, a treće mesto zauzelo je Udruženje žena ”Novi Kozarci”. U finalu u Beogradu, 8. oktobra, nastupiće članice prvoplasirane i drugoplasirane ekipe.
Jedan od članova žirija bio je i rukovodilac Odseka za poljoprivredu Grada, Dalibor Oličkov,
Zanimljivo je da je, podstaknuto uspešnim plasmanom, više od 30 domaćinstava započelo sopstvenu proizvodnju ajvara. Karavan u toku jedne sezone pređe oko 20 hiljada kilometara. Svake godine kreće iz Ruskog Krstura, kao nastavak programa „Dani paprike“. Na finalu na Kalemegdanu, proglašavaju se najbolji – kralj i kraljica „srpskog kavijara“.
Direktor, Mirko Vlajkov, podsetio je da će ova ustanova sledeće godine obeležiti značajan jubilej: ”Školstvo u Bašaidu datira još od 1777. godine, od nastanka sela, dok Osnovna škola postoji od 1973, tako da ćemo, naredne godine, obeležiti značajan jubilej, 50 godina postojanja”.
”Lokalna samouprava uvek je pomagala bašaidskoj školi. Rekonstruisan je krov, obnovljeno je sedam sanitarnih čvorova, a zamenjene su i vodovodne cevi. Takođe, ugrađeni su nova led rasveta i video nadzor. Zamenjen je i kotao, čime će se ostvariti velika ušteda. Grad će i ubuduće ulagati u ovu obrazovnu ustanovu“, rekao je Tasovac.
Fondacija “Dajana Paunović” ima za cilj afirmaciju i ekonomsko osnaživanje žena, podsticanje preduzetništva i promociju jednakih mogućnosti. Prioritet su i finansijska pomoć lokalnim sredinama i izmena zakonske regulative.
”To treba da uradimo na terenu i u tome je važna uloga lokalne samouprave jer su uslovi specifični u svakoj sredini. Lokalne zajednice su te koje formulišu i kreiraju svoje projekte, a mi se zalažemo za to da država obezbedi značajnija sredstva u narednom periodu”.
”Dugujemo veliku zahvalnost kikindskom Rotari klubu jer svojim akcijama redovno sledi svoju misiju. Ovo tumačimo kao veliku pomoć našem obrazovnom sistemu i kvalitetu nastave. Vidimo da je donacija potpuno prilagođena današnjim trendovima koji će, u svakom slučaju, deci pomoći da unaprede svoju informatičku i digitalnu pismenost. Živimo u svetu razvoja informacionih tehnologija, budućnost se oslanja na digitalizaziju poslovnih proseca i na novac koji dolazi iz sfere informacionih tehnologija. Naša zemlja takođe se nalazi na putu digitalne transformacije. Mislim da je prostor za napredak neograničen, pre svega za mlade ljude, koji su se oprobali u svetu računarstva”, istakla je Dijana Jakšić Kiurski.
”Tada smo donirali 600 računara i na taj način smo animirali i druge kompanije da pomognu. Zatim smo, zajedno sa Fondacijom B92, poklonili robote, a prošle godine smo donirali dronove za učenje programskih jezika“, rekao je Vladimir Matić, past guverner Rotari Distrikta Srbije i Crne Gore i čarter predsednik Rotari kluba Beograd – Čukarica.
”Važno je da ne dođemo u stiuaciju da se stihijski razviju neki izvori, kao što je sad jako popularno ulagati u solarne panele. U tom slučaju, može da se desi da imamo suviše energije koju ne možemo da apsorbujemo u sistem. Iz tog razloga mora da se radi planski, da se odrede tačne količine koje mogu da budu prihvaćene”, objasnio je profesor Kulić.
Građani koji odluče da postanu kupci-proizvođači, prestaju da zavise od tržišta električne energije, ostvaruju uštedu i prihod, i doprinose zaštiti životne sredine, izjavio je Til Bajmajer, vođa ovog projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju.